Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je dozvoljeno ženi u hajzu (mjesečnici) učiti Kur'an preko mobitela?
Alejkumu selam! Nema jasnog dokaza da je ženi zabranjeno da uči Kur'an u hajzu (mjesečnici) svi hadisi na tu temu su slabi, a niti se može vršiti analogija sa džunupom (onaj ko je imao spolni odnos sa ženom ili je imao policiju u snu) I zbog nemogućnosti da žena otkloni tu nečistoću neka ulema poputviše
Alejkumu selam!
Nema jasnog dokaza da je ženi zabranjeno da uči Kur'an u hajzu (mjesečnici) svi hadisi na tu temu su slabi, a niti se može vršiti analogija sa džunupom (onaj ko je imao spolni odnos sa ženom ili je imao policiju u snu)
I zbog nemogućnosti da žena otkloni tu nečistoću
neka ulema poput imam Malika i imam Ahmeda, i to je odabir Ibn Tejmijje i druge savremene ulema koji su dozvolili da žena u hajzu uči Kur'an ali bez direktnog dodira.
Dakle žena će uzeti rukavice ili kakvu tkaninu i učit će Kur'an bez direktnog dodira Mushafa.
A na mobitelu može učiti ali ne bi trebala da golom rukom dodirivati ekran gdje su ajeti.
A Allah najbolje zna!
Odgovorio dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Preuzeto sa Facebook stranice “Pitanja i Odgovori” koju on uređuje.
Pridruži se na ovom linku
Vidi manjeDa li je ispravan namaz u džematu ako ljudi ne spoje saff?
Alejkumu selam! Džemat je dobio naziv po tome što se ljudi skupljaju na namazu u džamiji i klanjaju namaz zajedno u pravim i zbijenim saffovima. Oko propisa zbijanja saffa ulema ima dva mišljenja: Mišljenje Hanefija, Malikija i Šafija da je zbijanje saffova sunnet za dokaz uzimaju hadis Buharije daviše
Alejkumu selam!
Džemat je dobio naziv po tome što se ljudi skupljaju na namazu u džamiji i klanjaju namaz zajedno u pravim i zbijenim saffovima.
Oko propisa zbijanja saffa ulema ima dva mišljenja:
Mišljenje Hanefija, Malikija i Šafija da je zbijanje saffova sunnet za dokaz uzimaju hadis Buharije da je Ebu Bekrete ušao u mesdžid a Ashabi su klanjali pa je on da bi pristigao na ruku'u učinio tekbiretul-ihram na ulazu u mesdžid a zatim je hodao dok nije došao u saff. Kada je završen namaz Poslanik sallallahu alejhi ve selem mu je rekao na to: “Allah ti povećao brižnost, ali ne ponavljaj to.” (Buharija br,610)
Drugo mišljenje: Hanbelije i još neka uleme na kojem je i Ibn Tejmijje su da je spajanje saffova vadžib, a dokaz su im mnogi hadisi koji govore o spajanju u saffu gdje Poslanik stalno naređuje spajanje saffova, od kojih su hadis da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem rekao: “Upotpunite prvi saff, a zatim sljedeći, a zatim sljedeći, ako nema pun saff neka bude zadnji.” (Ebu Davud 671, Nesai 818, Ahmed 12352)
I hadis kad kaže Poslanik sallallahu alejhi ve selem:” Uspostavite safove, spojite ramena, popunite praznine, prislonite ruke uz ruke svoje braće, nemojte ostavljati praznine šejtanu. Ko spoji saff Allah ga spojio, a ko prekine saff, Allah ga prekinuo. “(Ebu Davud 666, imam Ahmed 5724)
I drugih hadisa.
Stav koji je konkretniji i koji ima jasan dokaz je da je spajanje saffova vadžib, a odgovor na prvo mišljenje je da u hadisu nema dokaza da spajanje safa nije vadžib, već da Ebu Bekrete nije znao propis gdje se čini tekbiretul-ihram pa ga je Poslanik sallallahu alejhi ve selem upozorio da to ne radi uvažavajući njegovo nastojanje da stigne na ruku'u.
Pitanje da li je namaz pokvaren ako se klanja sam u saffu?!
Došao je hadis da je Poslanik sallallahu alejhi ve selem vidio čovjeka da klanja sam u saffu pa mu je naredio da ponovi namaz.”( Ebu Davud 682 sahih)
Većina uleme je na tome da se ovaj hadis odnosi na čovjeka koji klanja sam u saffu bez opravdanog razloga, a taj razlog može biti da se prvi saff upotpunio i da u njemu više nema mjesta.
Na osnovu svega izloženog možemo zaključiti sljedeće:
-Osnova namaza u džennetu je da se mora klanjati za imamom i upotpuniti i poravnati saffovi.
-Upotpunjavanje saffa je vadžib prema jasnim dokazima.
– Klanjanje sam u saffu bez opravdanog razloga takav namaz je neispravan.
– Kada se ima stvarni razlog dozvoljeno je klanjati sam u saffu.
Zaključak:
Sagledavajući govor savremene ulema o današnjoj situaciji gdje su dali fetvu da je ispravan namaz u džematu zbog potencijalne bolesti oslanjajući se na većinu mezheba d je zbijanje saffova sunnet i da je namaz sa razmakom u saffu ispravan, a i da je namaz prema onoj ulemi koja kaže da je vadžib spajanje saffova i da klanjanje sam u saffu nije ispravno osim sa darurom ili stvarnom potrebom.
Da li je bolje klanjati kod kuće ili ići u ovakav džemat gdje je uskraćen vadžib zbog potencijalne prijetnje?!
Radi klanjanja džume namaza je bolje ići u ovakav džemat zbog toga što je hutba farz džume koji se ne smije ostaviti.
A što se tiče klanjanja ostalih namaza bolje je klanjati ako se ima džemat u kući ili određenom mjestu gdje je sigurno od bolesti ili određenoj grupi u kojoj nema bolesti ili stvarne pretnje od bolesti ili sankcija od države.
A Allah najbolje zna!!!
Odgovorio šejh dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Preuzeto sa Facebook stranice “Pitanja i Odgovori” koju on uređuje.
Pridruži se na ovom linku
Vidi manjeDa li je učenje Kur'ana na mezarju novotarija?
Alejkumu selam! Za učenje Kur'ana na kaburu nema razilaženja da je novotarija, čak šta više Ibn Tejmijje kaže da se ne klanja za imamom koji uči Kur'an na kaburu. Ulema se spori u vezi učenja Kur'ana na kaburu kod ukopa mejita, imam Ebu Hanife i Malik smatraju takvo postupanje mekruhom, kao i imam Aviše
Alejkumu selam!
Za učenje Kur'ana na kaburu nema razilaženja da je novotarija, čak šta više Ibn Tejmijje kaže da se ne klanja za imamom koji uči Kur'an na kaburu.
Ulema se spori u vezi učenja Kur'ana na kaburu kod ukopa mejita, imam Ebu Hanife i Malik smatraju takvo postupanje mekruhom, kao i imam Ahmed u većini svojih rivajeta, ali je u svojim zadnjim rivajetima dozvolio učenje Kur'ana na kaburu kod ukopa mejita, shodno predaji koja je došla do njega od Abdullaha bin Omera rahmetullahi alejhi koji je ostavio vasijjet da mu se kod ukopa prouči početak sure el-Bekare kao i njen kraj. Također se prenosi od nekih Ensarija da su ostavljali u oporuku da im se kod ukopa prouči zadnji ajeti sure el-Bekara. Međutim svi ti rivajeti su slabi i ne mogu poslužiti kao dokaz.
(Pogledaj: el-Fetava el-Kubra, 3/34.; Džami'ul-Mesa'il, 3/133.)
Odgovorio šejh dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Preuzeto sa Facebook stranice “Pitanja i Odgovori” koju on uređuje.
Pridruži se na ovom linku
Vidi manjeDa li je masturbacija mekruh ili haram?
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu Prije svega; Prvo je pitanje: zašto sa oduševljenjem nisu prihvatili fetvu većine učenjaka? Drugo je pitanje: da li čovjek u odabiru fetvi gleda ono što mu više odgovara prohtjevima ili ono za šta vidi da ga više približava Allahu? Treće je pitanje: dviše
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu
Prije svega;
Prvo je pitanje: zašto sa oduševljenjem nisu prihvatili fetvu većine učenjaka?
Drugo je pitanje: da li čovjek u odabiru fetvi gleda ono što mu više odgovara prohtjevima ili ono za šta vidi da ga više približava Allahu?
Treće je pitanje: da li taj čin ide sam ili je u 99.99999% udružen sa namjernim zamišljanjem bluda, tj. odnosa sa osobama koje mu nisu bračni drug, što je dodatni haram bez imalo sumnje, jer se ne radi o nenamjernim mislima protiv kojih se čovjek bori već o namjernim mislima koje čovjek sam svojom voljom izaziva? Misao činjenja harama i uživanje u tome je gore od pogleda, jer se i pogled oslanja na misao i pogled kada su misli odsutne ne znači ništa, jer je nenamjeran. Koliko se puta desi da nekog gledaš bez da ga vidiš jer su ti misli potpuno odsutne? Tako da su misli osnova svakog grijeha, i ona nenamjerna misao protiv koje se borimo nije grijeh, dok namjerno izazvana misao jeste grijeh bez imalo sumnje.
Četvrto je pitanje: U apsolutnoj većini slučajeva ovaj čin biva udružen sa gledanjem harama, jer čovjeku raspaljuje strast koja ga poziva da gleda pornografiju i da pogledom po čaršiji traži „novi materijal“ za sljedeći čin, i tu činjenicu ne može niko poreći ko zna stanje naroda.
Peto je pitanje: da li taj čin gasi strast ili je privremeno odlaže da bi se vratila jača nego što je bila, sa većom osjetljivošću spolnog organa? To svako zna sebi odgovoriti ako bude iskren.
Tako da se čin masturbacije ne gleda izolovano, već u kontekstu toga šta sve za sobom povlači u stvarnom životu ljudi današnjice. jer znamo da u našem vremenu, vremenu opšte razuzdanosti i medijske propagande kakva nije postojala u historiji čovječanstva, ljudima se ne mogu iznositi fetve od prije 1400 godina, zato što je njihovo psihičko stanje bombardovano svim i svačim, i efekat neke fetve na njihov život je potpuno drugačiji od njenog efekta u nekom drugom vremenu. Širenje Zakirovog govora među današnjom omladinom je daleko veća šteta od koristi, i to je kao širenje nečije fetve o razilaženju oko muzike, u vremenu u mjestu u kojima ta muzika oko koje su se razilazili praktično i ne postoji, u kojima će apsolutna većina slušalaca činiti harame koje nikad niko nije dozvolio čak ni u slaboj i iznimnoj fetvi.
A zatim, što se tiče samog navedenog čina kao izolovanog hipotetičkog slučaja;
Kaže Abdullah ibn Omer, od učenjaka ashaba, kudeći čovjeka koji masturbira: „ON čini onu stvar sa samim sobom.“ Bilježi Ibn Ebi Šejbe u Musannefu sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Allahov Poslanik, s.a.w.s., se obratio mladićima rekavši: „O skupino mladića, ko od vas može da se ženi neka to uradi, a ko ne može – neka posti.“, u poznatom vjerodostojnom hadisu, i nije im rekao: „A ko ne može, neka masturbira.“, što ukazuje da ta opcija nije šerijatska alternativa.
Šejhul-islam Ibn Tejmijje kaže: “Prenosi se od skupine ashaba i tabi'ina da su dali olakšicu u tome u nuždi, poput čovjeka koji se (stvarno) boji bluda i koji nema drugog načina da se zaštiti osim tako, kao i poput čovjeka koji se (stvarno, objektivno, realno) boji da će se razboljeti, i ovo je stav Ahmeda i drugih. A što se tiče situacije bez nužde, ne znam da je iko u tome dao olakšicu.” Medžmu'ul-fetava, 34/229.
I na pitanje oko konkretnog izolovanog hipotetičkog čina masturbacije, za kojeg vjerujem da skoro ne postoji kao takav bez da je udružen sa drugim haramima, ima još par odgovora na ovom sajtu, kao što ima puno tekstova i snimaka na drugim domaćim islamskim sajtovima.
Koji su izvori islamskog vjerovanja?
Dva su osnovna izvora islamske akide (vjerovanja): • Allahov govor - Kur’an; • Sunnet Poslanikaصلى الله عليه وسلم koji nam je prenešen vjerodostojnim putem. Allah Uzvišeni kaže: On ne govori po hiru svome – to je samo Objava koja mu se obznanjuje. (Kur’an, 53:3-4) Sporedni izvor koji se gradi na ovaviše
Dva su osnovna izvora islamske akide (vjerovanja):
• Allahov govor – Kur’an;
• Sunnet Poslanikaصلى الله عليه وسلم koji nam je prenešen vjerodostojnim putem.
Allah Uzvišeni kaže:
On ne govori po hiru svome – to je samo Objava koja mu se obznanjuje. (Kur’an, 53:3-4)
Sporedni izvor koji se gradi na ova dva temelja je idžma‘ – konsenzus islamskih učenjaka.
Što se tiče fitre (prirodnosti koja je ugrađena u svakom čovjeku) i akla (zdravog razuma, intelekta), oni podržavaju i slažu se sa onim što je došlo u Kur’anu i Sunnetu i sami su u stanju dokučiti osnovne stvari vjerovanja, ali ne i detaljne.
Znači, zdrav razum i prirodni instinkt općenito potvrđuju postojanje Boga i Njegovu uzvišenost, te da je nužno biti Mu pokoran i obožavati ga i da On ima svojstva savršenosti. Također, ispravan razum i fitra, općenito, prepoznaju nužnost slanja poslanika i vjerovjesnika, kao i nužnost ponovnog proživljenja i odgovaranja za djela, ali ne poznaju detalje tog vjerovanja.
Međutim, što se tiče ostalih stvari iz nama nedokučivog svijeta – gajba, ne postoji mogućnost da čovjek to sam sazna i spozna u detalje, osim putem Objave, Kur’ana i Sunneta, jer u suprotnom te stvari ne bi bile od gajba.
Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaže: “Nema kontradiktornosti između zdravog razuma i vjerodostojne Objave.” (Medžmu'ul-Fetava, 20/567)
Zdrav razum se ne suprostavlja vjerodostojnoj Objavi, naprotiv svjedoči joj i podržava je, zato što im je izvor isti. Onaj Koji je stvorio razum je isti Onaj Koji mu šalje Objavu, tako da je nemoguće da budu u koliziji. Stoga, ukoliko se desi kontradiktornost između razuma i Objave onda je to zbog dva razloga, nema trećeg: ili je zbog toga što za ono što se tvrdi da je Objava – nije Objava, ili zbog toga što je razum ne razumije.
Objava je ono što je došlo u Kur’anu i ono što je došlo vjerodostojnim i potvrđenim putem od Poslanika صلى الله عليه وسلم ,a zdrav neizopačen razum je razum koji je čist od sumnji i slijeđenja strasti (namjernog suprostavljanja istini).
Dakle, stvarna kontradiktornost između vjerodostojne Objave i između zdravog razuma ne može postojati. Međutim, ako postoji prividni konflikt, onda se daje prednost Objavi i ona je odlučujuća, jer vjerodostojna Objava je nepogrješiva6 , dok razum može pogriješiti. Razum je manjkav i podložan je pogrešnom shvatanju, zaboravu, strastima, neznanju i nemogućnosti shvatanja.
Odgovor iz knjige “KORISNA PREDAVANJA IZ ISLAMSKOG VJEROVANJA”
Autor knjige: dr. Meša‘il Rašid Ed-Debbas
Prijevod: Grupa prevodilaca
Urednik Irfan Hajrudin Klica, prof.
Šerijatska recenzija mr. Jakub Alagić, Ersan Muzafer Grahovac, prof.
Preuzeto sa: https://www.pozivistine.com
Vidi manjeDa li je masturbacija mekruh ili haram?
Što se tiče same fetve on nije muftija, da daje fetvu, već može imati mišljenje. Ima mišljenje od imam Ahmeda da u daruri čovjek može to raditi. A ne znači da je to dozvoljeno bez darure. Tačno je da nema izričit dokaz zabrane, već je to istinbat uleme da je haram. Rekao je Ibn Tejmijje: Ne znam nikviše
Što se tiče same fetve on nije muftija, da daje fetvu, već može imati mišljenje.
Ima mišljenje od imam Ahmeda da u daruri čovjek može to raditi.
A ne znači da je to dozvoljeno bez darure. Tačno je da nema izričit dokaz zabrane, već je to istinbat uleme da je haram.
Rekao je Ibn Tejmijje: Ne znam nikoga od uleme da je to dozvolio osim u daruri.
Zato mladići neka se čuvaju ove pošasti i neka to liječe ženidbom,postom i stalnim fizičkim aktivnostima.
Odgovorio šejh dr. Nurudin Ebu Davud Bektaš
Preuzeto sa Facebook stranice “Pitanja i Odgovori” koju on uređuje.
Pridruži se na ovom linku
Vidi manjeDa li je dozvoljeno osobi koja nije čista tj. džunup da uči Kur'an napamet ne uzimajući mushaf u ruke?
Učenje Kur’ana od strane osobe koja je džunup? Prema velikoj većini učenjaka, četiri mezheba i drugih, zabranjeno je učiti Kur’an onoj osobi koja je džunup, pa makar i ne dodirivala mushaf. Rekao je imam Tirmizi: “To je stav većina učenjaka, iz reda ashaba, tabi’ina i nakon njih, poput Sufjana Sevriviše
Učenje Kur’ana od strane osobe koja je džunup?
Prema velikoj većini učenjaka, četiri mezheba i drugih, zabranjeno je učiti Kur’an onoj osobi koja je džunup, pa makar i ne dodirivala mushaf.
Rekao je imam Tirmizi: “To je stav većina učenjaka, iz reda ashaba, tabi’ina i nakon njih, poput Sufjana Sevrija, Ibn Mubareka, Šafije, Ahmeda, Ishaka. Oni kažu: ‘Žena u hajzu i džunup ne uče ništa iz Kur’ana, osim dio ajeta, harfa i slično.’” (Sunen Tirmizi, 1/175)
Rekao je šejhul-islam Ibn Tejmijje: “Četiri imama mezheba složni su kada je riječ o zabrani takvog postupka.” (Medžmu’ul-fetava, 21/344)
Rekao je imam Kasani: “Prema stavu velike većine učenjaka nije dozvoljeno da džunup uči Kur’an.” (Bedai’u-Sana’i, 1/37).
Učenje Kur'ana od strane žene koja je u menstrualnom ciklusu?
Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav po ovome pitanju.
Većina islamskih pravnika (hanefije, šafije i hanbelije), smatraju da je takav postupak zabranjen.
Njihov dokaz je hadis kojeg bilježi imam Tirmizi: „Žena u hajzu i džunup, ne uče ništa od Kur'ana.“
Ukoliko bi osoba proučila nešto od Kur'ana, s namjerom dove ili zikra, a ne učenja Kur'ana, to ne bi bilo sporno.
S druge strane, malikijski učenjaci dozvoljavaju ženi koja ima hajz ili nifas da uči Kur’an, ali bez direktnog dodirivanja mushafa, jer je to zabranjeno prema većini islamskih učenjaka. (Pogledati: El-Mevsu'atul-fikhijjetul-kuvajjtijjeh, 18/321., 33/59).
Slušanje Kur’ana je dozvoljeno u svim ovim situacijama.
Rekao je šejh Ibn Baz: “Džunupu nije dozvoljeno učenje Kur’ana, ni iz mushafa, a ni napamet…Što se tiče slušanja Kur’ana u tom stanju, to nije sporno, jer je u slušanju velika korist…” (Medžmu’u fetava, 10/152)
Vidi manjeKako da znamo koji su ajeti derogirani?
Načini spoznaje da je neki ajet (propis) dokinut: 1. Da u jednom od dva vjerska teksta bude nešto što ukazuje koji je od njih stigao poslije. 2. Da postoji jednoglasan stav ummeta da je jedan propis dokinut, a drugi dokidajući. 3. Da se zna koji je ajet (propis) objavljen prije, a koji kasnije. 4. Oviše
Načini spoznaje da je neki ajet (propis) dokinut:
1. Da u jednom od dva vjerska teksta bude nešto što ukazuje koji je od njih stigao poslije.
2. Da postoji jednoglasan stav ummeta da je jedan propis dokinut, a drugi dokidajući.
3. Da se zna koji je ajet (propis) objavljen prije, a koji kasnije.
4.
Ovo naravno poznaju islamski učenjaci i mufessiri koji u svojim tefsirima i drugim djelima govore o ovoj tematici i pojašnjavaju koji je ajet dokinut, a koji je dokidajući.
Mi to možemo spoznati čitajući tefsire koji su nam pri ruci i na takav način možemo doći do znanja o tome koji je ajet dokinut, a koji nije.
Na našem jeziku možemo čitati sljedeća djela, a naravno sve to nije dovoljno da bismo se potpuno upoznali sa ovom tematikom:
El-Kurtubi, Tefsir, 5 tomova, preveli: hfz. Zijad ef. Dervić i Fahrudin Smailović prva tri toma, a hfz. Zijad ef. Dervić preostala dva, Sarajevo, 2013., 2014., 2015., 2017., 2018.
El-Kelbi, Olakšani komentar Kur’ana, 6 tomova, preveo: Almir Fatić i Nedžad Ćeman, Sarajevo, 2014.
Ibn Kesir, Tefsir, skraćeno izdanje, Muhammed Nesib. Er-Rifa’i, prijevod: Grupa prevodilaca, Sarajevo, 2002.
Aid el-Karni, Tefsir, preveo: Abdurrahman Kuduzović, Sarajevo, 2014.
Hajrudin Tahir Ahmetović, Tefsir Kur’ana časnog: Amme džuz, Autor, Doboj Istok, 2019.
Enes Karić, Uvod u tefsirske znanosti, Sarajevo, 1997.
Safvet Halilović, Osnovi tefsira, Zenica, 2005.
Zijad Ljevaković, Uvod u nauku Tefsira, Sarajevo, 2003.
Dželaluddin es-Sujuti, Itqan: Sveobuhvatni uvodnik u kur’anske nauke 1, preveo: Doc. Dr Almir Fatić, Sova Publishing Sarajevo, Sarajevo, 1433./2012.
Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur’ana, preveo: Prof. dr. Almir Fatić, UG Alternativa, Sarajevo, 1439./2018.
Mennā el-Kattān, Sažeti prikaz nauke o Kur’anu, preveo: Muhamed Đuliman, Beč, 1998.
Mehmed Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, GAZI HUSREVBEGOVA MEDRESA u Sarajevu, Sarajevo, 1972.
Vidi manjeMogu li pokloniti sevape od učenja Kur'ana za više osoba odjednom?
Učenjaci se razilaze da li sevap stiže umrlima od tjelesnih ibadeta koje uradimo za njih, kao što su post, namaz, učenje Kur’ana i zikr, pa tako Ebu Hanife, Ahmed i većina selefa (prethodnih generacija) smatraju da mrtvi od toga imaju koristi i da sevap od toga stiže do njih, dok po mezhebu Šafije iviše
Učenjaci se razilaze da li sevap stiže umrlima od tjelesnih ibadeta koje uradimo za njih, kao što su post, namaz, učenje Kur’ana i zikr, pa tako Ebu Hanife, Ahmed i većina selefa (prethodnih generacija) smatraju da mrtvi od toga imaju koristi i da sevap od toga stiže do njih, dok po mezhebu Šafije i Malika, sevap od tih dijela ne stiže.
Među učenjacima koji smatraju da sevap ovog djela stiže do umrlih, jesu i Ibn Tejmijje i Ibn Usejmin.
U djelu Keššaful-Kina’a od imama Behutija stoji: “Dozvoljeno je sevape svakog dobrog djela koje uradi musliman, pokloniti, ili dio toga (pola, trećinu, četvrtinu) nanijjetiti i učiniti za drugog muslimana, živog ili umrloga, i sevapi od toga stižu.”
Dakle, prema onim učenjacima koji takvu praksu poklanjanja sevapa od učenja Kur’ana dozvoljavaju, nema ništa sporno da sevape tog učenja pokloni jednoj ili više osoba, shodno nijjetu, kome i koliko.
Vidi manjeKoji su propisi posta dana Ašure?
FIKHSKO-PRAVNA PITANJA VEZANA ZA POST NA DAN AŠURE: 1- Sunnet je da se posti dan Ašure i za post dana Ašure se obaćaje nagrada oprosta grijeha u protekloj godini. Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Nisam vidio da se Allahov Poslanik trudi u postu nekog dana, zbog vrijednosti nad drugim danima, osim dana Ašuviše
FIKHSKO-PRAVNA PITANJA VEZANA ZA POST NA DAN AŠURE:
1- Sunnet je da se posti dan Ašure i za post dana Ašure se obaćaje nagrada oprosta grijeha u protekloj godini.
Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Nisam vidio da se Allahov Poslanik trudi u postu nekog dana, zbog vrijednosti nad drugim danima, osim dana Ašure i ovog mjeseca – misleći na ramazan.” (Buharija i Muslim)
Upitan je Allahov Poslanik o postu na dan Ašure, pa je kazao: ”Post Ašure briše (male) grijehe iz protekle godine.“ (Muslim od Ebu Katade, r.a.)
2- Pohvalno je da se uz dan Ašure posti dan prije, kako bi se postač u ibadetu razlikovao od židova ili kršćana koji poste ovaj dan. Kazao je Ibn Abbas, r.a.: ”Kada je Allahov Poslanik počeo postiti dan Ašure i drugima naredio da ga poste, rečeno mu je: ‘Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju židovi i kršćani’, pa je rekao: ‘Ako budem živio do sljedeće godine, sigurno ću postiti i deveti dan.”’ (Muslim) U drugom rivajetu: ”I nije dočekao sljedeću godinu.”
3- Jedan dio učenjaka smatrao je pohvalnim post i jedanaestog dana Ašure. Svoj stav su argumentirali sa nekoliko dokaza – činjenica:
a- riječima Allahovog Poslanika: ”Postite dan prije Ašure i (u rivajetu: ili) dan nakon njega” (u pogledu ove predaje ili drugih predaja u kojima se spominje post dana nakon Ašure, hadiski eksperti imaju oprečne stavove, jedan dio njih smatrao je ove predaje dobrim – hasen, dok su drugi smatrali da su slabe sve predaje u kojima je spomenut (ponaosob) post jedanaestog dana);
b- na taj način će čovjek biti siguran da je postio dan Ašure, to u slučaju da se desi da nije ispravno određen početak mjeseca muharrema;
c- općim hadisima koji govore o vrijednosti posta u mjesecu muharremu.
4- Osobe koje ne budu u mogućnosti da poste taj dan, neće ga napaštati, pošto je to ibadet – nafila vremenski ograničena i prolazi mogućnost postizanja obećane nagrade sa njenim prolaskom.
5- Po mišljenju velikog broja učenjaka, a taj stav je preferirao i šejhul-islam Ibn Tejmijje, nije pokuđeno da se posti samo dan Ašure, bez da čovjek posti sa danom Ašure deveti ili jedanaesti dan muharrema.
6- Ako bi se desilo da dan Ašure bude u subotu, nema smetnje da čovjek posti samo subotu. Većina islamskih pravnika smatrala je pokuđenim samostalno post subotom u slučaju ako je to opća nafila, ali ako se radi o nafili sa povodom – kao što je dan Ašure, dan Arefata, tada su smatrali da pokuđenost prestaje.
7- Po mišljenju određenog broja učenjaka žene na taj dan mogu da napuštaju propuštena dane iz ramazan, i nadat je se da će na taj način imati dvije nagrade, nagradu napaštanja i nagradu posta dana Ašure.
Priredio: mr. Pezić Elvedin
(Napomena: Potrudite se da vaši prijatelji od vas saznaju za ove propise. Pokupite i njihove sevape za post dana Ašure tako što će te im proslijediti ovaj tekst.)
Vidi manje