Unesi ispravnu email adresu
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Strah od Allaha
Normalno je da nam pobožno društvo pomaže u tome, i to je dobro, pogotovo u nekom prelaznom periodu između džahilijeta i islama, ali i mimo tog društva poduzmimo sve sebebe jačanja našeg imana i Allah će dati rezultat. Na nama je da se trudimo da budemo vezani za našeg Stvoritelja svakog trena našegviše
Normalno je da nam pobožno društvo pomaže u tome, i to je dobro, pogotovo u nekom prelaznom periodu između džahilijeta i islama, ali i mimo tog društva poduzmimo sve sebebe jačanja našeg imana i Allah će dati rezultat. Na nama je da se trudimo da budemo vezani za našeg Stvoritelja svakog trena našeg života, zikrom uz razmišljanje o njegovim značenjima, ibadetom, promišljanjem o Allahovim znakovima svuda oko nas, kroz čitanje korisnih knjiga i tome slično. Čitaj knjige poput:
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica
– Bistro more pobožnosti i suptilnosti – Ahmed Ferid(rekaik, suptilne teme koje su sredstvo na putu odgajanja duše)
– Vjera je savjet – Hajrudin Tahir Ahmetović
– Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
– Iz života ashaba – Dr. Re'fet Baša
– Iz života tabi'ina – Dr. Re'fet Baša
– Snagom vjere do savršenstva duše – Munir Gavrankapetanović
Odgovorio: prof. Ersan Grahovac
Vidi manjeŽelio bih da mi malo pojasnite o sunnetu Muhammeda.as, jer sam novi u vjeri i ne znam odakle početi,a imam veliku želju klanjati ispravno po sunnetu.
Esselamu alejkum. Najpreče je početi od izgradnje i učvršćivanja temelja vjere, od krupnijih ka sitnijim stvarima,pa vam preporučujem čitanje sljedećih djela shodno datom uputstvu: Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka - Preporučeno čitanje je čitaviše
Esselamu alejkum. Najpreče je početi od izgradnje i učvršćivanja temelja vjere, od krupnijih ka sitnijim stvarima,pa vam preporučujem čitanje sljedećih djela shodno datom uputstvu:
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
Opšti uvod u islam:
– Tekstovi: Uputa (prvi i drugi dio), Napomene u vezi vjere, nauke i razuma, Univerzalni razlog propisa – Ersan Grahovac
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica i Ersan Grahovac
– Osnove islama (opširnija i veći nivo) – Dr. Safet Kuduzović
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
Knjige za duhovni uspon:
Zatim ostale knjige na ovu temu kojih ima puno
Ahlak + edeb:
Vjera je savjet – Hajrudin Ahmetović
Vrline učenika – Dr. Enes Kerzun
Uputa učeniku na putu stjecanja znanja – ez-Zernudži
Sveobuhvatni pokazatelj znanja i njegove vrijednosti – Ibnu Abdil-Berr
I mnogobrojna druga djela.
Tu su slične teme prethodnim, poput djela Aida el-Karnija, koja su, kao djela, veoma korisna.
Menhedž shvatanja vjere i akida (nakon prethodnog opšteg uvoda:
– 200 pitanja i odgovora, Hafiz el-Hakemi (većina poglavlja akide, lakši nivo)
– Komentar Tahavijeve poslanice – Dr. Muhammed el-Humejjis (lakši nivo)
– Studije o imanu (obuhvata sva poglavlja akide) – sakupio tekstove daija, neke preveo i priredio Ersan Grahovac, srednji nivo);
– Metodologija prihvatanja i dokazivanja šerijatskim tekstovima – Dr. Ahmed es-Suvejjan (osnove menhedža, lakši nivo)
– Komentar vasitijske akide – Muhammed ibn Salih el-Usejmin (obuhvata većinu akadiskih i menhedžskih tema, jači nivo)
– Sažeti komentar Kitabut-tevhid (većinom tewhidul-uluhijje) – Abdulaziz el-Kahtani (sažeo komentar Saliha Alu Šejha, jači nivo)
– Komentar mesa'ilul-džahilije – šejh Dr. Salih Fevzan (prevod Hajrudin Ahmetović)
– Komentar tahavijske akide u prevodu Mustafe Prljače (još jači nivo, obuhvata sve akaidske teme, mada ne podjednako detaljno)
– Hurasanija (preciziranje prethodno naučenog kroz govore imama selefa)
nakon toga može čitati ostale manje i veće knjige na našem jeziku, kao i
malo jače:
The only way out – Dr. Abdullah Shihry
Ibn Taymiyya on Reason and Revelation – Dr. Carl Sharif El-Tobgui
Iz sire:
Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
Iz života ashaba – Dr. Re'fet Baša
Iz života tabi'ina – Dr. Re'fet Baša
Zatim prevedena Sallabijeva historijska djela
O ashabima iz Porodične biblioteke
Fikh (uz eventualno spominjanje drugih tema):
Uvodni tekst: Naš odnos prema fikhskom razilaženju i promjeni mišljenja učenih – Ersan Grahovac
Osnove vjere – Dr. Safet Kuduzović
Razumijevanje fikhskih dokaza – Dr. Aid el-Karni (preveo Hajrudin Ahmetović, recenzija Zijad Ljakić), pojednostavljen prikaz oko 1600 fikhskih propisa uz dokaz.
Iz kur'anskih znanosti:
– Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur'ana (Muqaddima fī usūli t-tefsīr), preveo Almir Fatić (lakši nivo)
– Uvod u tefsirske znanosti – Zijad Ljevaković, mnogo bolja od knjige Enesa Karića i Safveta Halilovića. (srednji nivo)
– Sujutijev el-Itkan, preveo Almir Fatić (viši nivo).
Tome dodati na engleskom:
– Response to Daniel Brubaker's ‘Corrections in Early Quran Manuscripts’
– History of Qur'anic text – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
– Ageless Qur'an Timeless Text: A Visual Study of Sura 17 Across 14 Countries & 19 Manuscripts) – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
Iz hadiskih znanosti:
Na našem jeziku je dobro početi sa knjižicom “Mustalehul hadis – Terminologija hadisa” na ovom linku
https://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Terminologija_hadisa.pdf
Na engleskom: više nego dovoljna djela Muhameda Mustafe Ea'zamija:
Što se tiče samog hadisa:
– Komentar 40 Nevevijevih hadisa – Hajrudin Ahmetović
– Komentar Umdetul-ahkam – Hajrudin Ahmetović
– Rijadus-salihin
Opšte korisne islamske knjige:
Islamsko buđenje – Ibn Usejmin – pročitati jedno desetak puta
Savjeti o moralu, skromnosti i pobožnosti – Ibnul-Dževzi
Uživaj u životu – el-Arifi
Ne tuguj – el-Karni
Itd.
Napomena:
– Ovo je spisak knjiga koje su kvalitetne za formiranje opšteg pregleda islamskih nauka, zatim da bi čovjek znao osnovne stvari koje mu trebaju u svakodnevnom životu, što ne znači nužno da su svi autori ili prevodioci na selefijskom menhedžu u shvatanju vjere ili u praktičnom djelovanju.
– U oblasti akide su navedene knjige koje idu iznad opšteg pregleda, može se reći da stižu do određenog nivoa stručnosti u akidi, do koje ne stiže ni prosječan svršenik islamskog fakulteta, s obzirom da je osnova da se na islamskim fakultetima radi samo komentar Tahavije od Ibn Ebil-Izza i pojednostavljen komentar Tedmurije, uz eventualne dodatke o komparativnim religijama, sektama, historiji akide, itd.
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
– Kad se završe sve knjige, onda još nekoliko puta sve ispočetka. Nekoliko puta. Znaj da je veća korist pročitati jednu knjigu studiozno 10 puta, nego pročitati 10 knjiga jedanput ovlaš.
Savjet za čitanje islamske literature
We alejkumusselam we rahmetullah Što se literature tiče moj savjet je sljedeći: - Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima. Opšti uvod u islam: - Tekstoviviše
We alejkumusselam we rahmetullah
Što se literature tiče moj savjet je sljedeći:
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
Opšti uvod u islam:
– Tekstovi: Uputa (prvi i drugi dio), Napomene u vezi vjere, nauke i razuma, Univerzalni razlog propisa – Ersan Grahovac
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica i Ersan Grahovac
– Osnove islama (opširnija i veći nivo) – Dr. Safet Kuduzović
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
Knjige za duhovni uspon:
Zatim ostale knjige na ovu temu kojih ima puno
Ahlak + edeb:
Vjera je savjet – Hajrudin Ahmetović
Vrline učenika – Dr. Enes Kerzun
Uputa učeniku na putu stjecanja znanja – ez-Zernudži
Sveobuhvatni pokazatelj znanja i njegove vrijednosti – Ibnu Abdil-Berr
I mnogobrojna druga djela.
Tu su slične teme prethodnim, poput djela Aida el-Karnija, koja su, kao djela, veoma korisna.
Menhedž shvatanja vjere i akida (nakon prethodnog opšteg uvoda:
– 200 pitanja i odgovora, Hafiz el-Hakemi (većina poglavlja akide, lakši nivo)
– Komentar Tahavijeve poslanice – Dr. Muhammed el-Humejjis (lakši nivo)
– Studije o imanu (obuhvata sva poglavlja akide) – sakupio tekstove daija, neke preveo i priredio Ersan Grahovac, srednji nivo);
– Metodologija prihvatanja i dokazivanja šerijatskim tekstovima – Dr. Ahmed es-Suvejjan (osnove menhedža, lakši nivo)
– Komentar vasitijske akide – Muhammed ibn Salih el-Usejmin (obuhvata većinu akadiskih i menhedžskih tema, jači nivo)
– Sažeti komentar Kitabut-tevhid (većinom tewhidul-uluhijje) – Abdulaziz el-Kahtani (sažeo komentar Saliha Alu Šejha, jači nivo)
– Komentar mesa'ilul-džahilije – šejh Dr. Salih Fevzan (prevod Hajrudin Ahmetović)
– Komentar tahavijske akide u prevodu Mustafe Prljače (još jači nivo, obuhvata sve akaidske teme, mada ne podjednako detaljno)
– Hurasanija (preciziranje prethodno naučenog kroz govore imama selefa)
nakon toga može čitati ostale manje i veće knjige na našem jeziku, kao i
malo jače:
The only way out – Dr. Abdullah Shihry
Ibn Taymiyya on Reason and Revelation – Dr. Carl Sharif El-Tobgui
Iz sire:
Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
Iz života ashaba – Dr. Re'fet Baša
Iz života tabi'ina – Dr. Re'fet Baša
Zatim prevedena Sallabijeva historijska djela
O ashabima iz Porodične biblioteke
Fikh (uz eventualno spominjanje drugih tema):
Uvodni tekst: Naš odnos prema fikhskom razilaženju i promjeni mišljenja učenih – Ersan Grahovac
Osnove vjere – Dr. Safet Kuduzović
Razumijevanje fikhskih dokaza – Dr. Aid el-Karni (preveo Hajrudin Ahmetović, recenzija Zijad Ljakić), pojednostavljen prikaz oko 1600 fikhskih propisa uz dokaz.
Iz kur'anskih znanosti:
– Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur'ana (Muqaddima fī usūli t-tefsīr), preveo Almir Fatić (lakši nivo)
– Uvod u tefsirske znanosti – Zijad Ljevaković, mnogo bolja od knjige Enesa Karića i Safveta Halilovića. (srednji nivo)
– Sujutijev el-Itkan, preveo Almir Fatić (viši nivo).
Tome dodati na engleskom:
– Response to Daniel Brubaker's ‘Corrections in Early Quran Manuscripts’
– History of Qur'anic text – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
– Ageless Qur'an Timeless Text: A Visual Study of Sura 17 Across 14 Countries & 19 Manuscripts) – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
Iz hadiskih znanosti:
Na našem jeziku je dobro početi sa knjižicom “Mustalehul hadis – Terminologija hadisa” na ovom linku
https://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Terminologija_hadisa.pdf
Na engleskom: više nego dovoljna djela Muhameda Mustafe Ea'zamija:
Što se tiče samog hadisa:
– Komentar 40 Nevevijevih hadisa – Hajrudin Ahmetović
– Komentar Umdetul-ahkam – Hajrudin Ahmetović
– Rijadus-salihin
Opšte korisne islamske knjige:
Islamsko buđenje – Ibn Usejmin – pročitati jedno desetak puta
Savjeti o moralu, skromnosti i pobožnosti – Ibnul-Dževzi
Uživaj u životu – el-Arifi
Ne tuguj – el-Karni
Itd.
Napomena:
– Ovo je spisak knjiga koje su kvalitetne za formiranje opšteg pregleda islamskih nauka, zatim da bi čovjek znao osnovne stvari koje mu trebaju u svakodnevnom životu, što ne znači nužno da su svi autori ili prevodioci na selefijskom menhedžu u shvatanju vjere ili u praktičnom djelovanju.
– U oblasti akide su navedene knjige koje idu iznad opšteg pregleda, može se reći da stižu do određenog nivoa stručnosti u akidi, do koje ne stiže ni prosječan svršenik islamskog fakulteta, s obzirom da je osnova da se na islamskim fakultetima radi samo komentar Tahavije od Ibn Ebil-Izza i pojednostavljen komentar Tedmurije, uz eventualne dodatke o komparativnim religijama, sektama, historiji akide, itd.
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
– Kad se završe sve knjige, onda još nekoliko puta sve ispočetka. Nekoliko puta. Znaj da je veća korist pročitati jednu knjigu studiozno 10 puta, nego pročitati 10 knjiga jedanput ovlaš.
Kako da pratim ulemu i kako da učim o ulemi?
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu. Ako znate arapski jezik onda vam preporučujem online program od šejha Abdurrezzaka el-Bedra. Ako ne znate arapski a imate nešto islamskog predznanja, onda možete ići sljedećim redoslijedom: Ovako ukratko: 1. Online škola: Osnove islamskih znanviše
We alejkumusselam we rahmetullahi we berekjatuhu.
Ako znate arapski jezik onda vam preporučujem online program od šejha Abdurrezzaka el-Bedra. Ako ne znate arapski a imate nešto islamskog predznanja, onda možete ići sljedećim redoslijedom:
Ovako ukratko:
1. Online škola: Osnove islamskih znanosti, ko ne zna arapski
https://t.me/skolaislamskihznanosti
ovo je odskočna daska za dalje, a nije loše ni za onog ko zna arapski.
Ko zna arapski onda:
– Program učenja metnova iz oblasti akide – prvi nivo: šejh Abdurrezaq el-Bedr. Link: https://t.me/mtoon_altawheed
– Program učenja “Djela srca (أعمال القلوب): šejh Abdurrezaq el-Bedr, link: https://t.me/aemal_alqulub
– Program učenja metnova iz oblasti akide – drugi nivo: šejh Abdurrezaq el-Bedr, link: https://t.me/mtoon_aqeeda
A nakon toga ide do kraja programa. S tim da ako već dođe do tog nivoa, dalje će znati šta mu je raditi. Arapski je ključ. Na našem jeziku mogu preporučiti za početak sljedeći spisak knjiga:
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
Opšti uvod u islam:
– Tekstovi: Uputa (prvi i drugi dio), Napomene u vezi vjere, nauke i razuma, Univerzalni razlog propisa – Ersan Grahovac
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica i Ersan Grahovac
– Osnove islama (opširnija i veći nivo) – Dr. Safet Kuduzović
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
Knjige za duhovni uspon:
Zatim ostale knjige na ovu temu kojih ima puno
Ahlak + edeb:
Vjera je savjet – Hajrudin Ahmetović
Vrline učenika – Dr. Enes Kerzun
Uputa učeniku na putu stjecanja znanja – ez-Zernudži
Sveobuhvatni pokazatelj znanja i njegove vrijednosti – Ibnu Abdil-Berr
I mnogobrojna druga djela.
Tu su slične teme prethodnim, poput djela Aida el-Karnija, koja su, kao djela, veoma korisna.
Menhedž shvatanja vjere i akida (nakon prethodnog opšteg uvoda:
– 200 pitanja i odgovora, Hafiz el-Hakemi (većina poglavlja akide, lakši nivo)
– Komentar Tahavijeve poslanice – Dr. Muhammed el-Humejjis (lakši nivo)
– Studije o imanu (obuhvata sva poglavlja akide) – sakupio tekstove daija, neke preveo i priredio Ersan Grahovac, srednji nivo);
– Metodologija prihvatanja i dokazivanja šerijatskim tekstovima – Dr. Ahmed es-Suvejjan (osnove menhedža, lakši nivo)
– Komentar vasitijske akide – Muhammed ibn Salih el-Usejmin (obuhvata većinu akadiskih i menhedžskih tema, jači nivo)
– Sažeti komentar Kitabut-tevhid (većinom tewhidul-uluhijje) – Abdulaziz el-Kahtani (sažeo komentar Saliha Alu Šejha, jači nivo)
– Komentar mesa'ilul-džahilije – šejh Dr. Salih Fevzan (prevod Hajrudin Ahmetović)
– Komentar tahavijske akide u prevodu Mustafe Prljače (još jači nivo, obuhvata sve akaidske teme, mada ne podjednako detaljno)
– Hurasanija (preciziranje prethodno naučenog kroz govore imama selefa)
nakon toga može čitati ostale manje i veće knjige na našem jeziku, kao i
malo jače:
The only way out – Dr. Abdullah Shihry
Ibn Taymiyya on Reason and Revelation – Dr. Carl Sharif El-Tobgui
Iz sire:
Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
Iz života ashaba – Dr. Re'fet Baša
Iz života tabi'ina – Dr. Re'fet Baša
Zatim prevedena Sallabijeva historijska djela
O ashabima iz Porodične biblioteke
Fikh (uz eventualno spominjanje drugih tema):
Uvodni tekst: Naš odnos prema fikhskom razilaženju i promjeni mišljenja učenih – Ersan Grahovac
Osnove vjere – Dr. Safet Kuduzović
Razumijevanje fikhskih dokaza – Dr. Aid el-Karni (preveo Hajrudin Ahmetović, recenzija Zijad Ljakić), pojednostavljen prikaz oko 1600 fikhskih propisa uz dokaz.
Iz kur'anskih znanosti:
– Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur'ana (Muqaddima fī usūli t-tefsīr), preveo Almir Fatić (lakši nivo)
– Uvod u tefsirske znanosti – Zijad Ljevaković, mnogo bolja od knjige Enesa Karića i Safveta Halilovića. (srednji nivo)
– Sujutijev el-Itkan, preveo Almir Fatić (viši nivo).
Tome dodati na engleskom:
– Response to Daniel Brubaker's ‘Corrections in Early Quran Manuscripts’
– History of Qur'anic text – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
– Ageless Qur'an Timeless Text: A Visual Study of Sura 17 Across 14 Countries & 19 Manuscripts) – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
Iz hadiskih znanosti:
Na našem jeziku je dobro početi sa knjižicom “Mustalehul hadis – Terminologija hadisa” na ovom linku
https://d1.islamhouse.com/data/bs/ih_books/Terminologija_hadisa.pdf
Na engleskom: više nego dovoljna djela Muhameda Mustafe Ea'zamija:
Što se tiče samog hadisa:
– Komentar 40 Nevevijevih hadisa – Hajrudin Ahmetović
– Komentar Umdetul-ahkam – Hajrudin Ahmetović
– Rijadus-salihin
Opšte korisne islamske knjige:
Islamsko buđenje – Ibn Usejmin – pročitati jedno desetak puta
Savjeti o moralu, skromnosti i pobožnosti – Ibnul-Dževzi
Uživaj u životu – el-Arifi
Ne tuguj – el-Karni
Itd.
Napomena:
– Ovo je spisak knjiga koje su kvalitetne za formiranje opšteg pregleda islamskih nauka, zatim da bi čovjek znao osnovne stvari koje mu trebaju u svakodnevnom životu, što ne znači nužno da su svi autori ili prevodioci na selefijskom menhedžu u shvatanju vjere ili u praktičnom djelovanju.
– U oblasti akide su navedene knjige koje idu iznad opšteg pregleda, može se reći da stižu do određenog nivoa stručnosti u akidi, do koje ne stiže ni prosječan svršenik islamskog fakulteta, s obzirom da je osnova da se na islamskim fakultetima radi samo komentar Tahavije od Ibn Ebil-Izza i pojednostavljen komentar Tedmurije, uz eventualne dodatke o komparativnim religijama, sektama, historiji akide, itd.
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
– Kad se završe sve knjige, onda još nekoliko puta sve ispočetka. Nekoliko puta. Znaj da je veća korist pročitati jednu knjigu studiozno 10 puta, nego pročitati 10 knjiga jedanput ovlaš.
Pristup traženju znanja
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka - Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima. Opšti uvod uviše
Preporučene knjige na bosanskom za čitanje i naučno utemeljenje iz islamskih nauka
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
Opšti uvod u islam:
– Tekstovi: Uputa (prvi i drugi dio), Napomene u vezi vjere, nauke i razuma, Univerzalni razlog propisa – Ersan Grahovac
– Ljepote savršene vjere (dobar dio akida, uz opšti pregled islama), priredili Irfan Klica i Ersan Grahovac
– Osnove islama (opširnija i veći nivo) – Dr. Safet Kuduzović
– Imanski odgoj, Dr. Hakija Kanurić
Knjige za duhovni uspon:
Zatim ostale knjige na ovu temu kojih ima puno
Ahlak + edeb:
Vjera je savjet – Hajrudin Ahmetović
Vrline učenika – Dr. Enes Kerzun
Uputa učeniku na putu stjecanja znanja – ez-Zernudži
Sveobuhvatni pokazatelj znanja i njegove vrijednosti – Ibnu Abdil-Berr
I mnogobrojna druga djela.
Tu su slične teme prethodnim, poput djela Aida el-Karnija, koja su, kao djela, veoma korisna.
Menhedž shvatanja vjere i akida (nakon prethodnog opšteg uvoda:
– 200 pitanja i odgovora, Hafiz el-Hakemi (većina poglavlja akide, lakši nivo)
– Komentar Tahavijeve poslanice – Dr. Muhammed el-Humejjis (lakši nivo)
– Studije o imanu (obuhvata sva poglavlja akide) – sakupio tekstove daija, neke preveo i priredio Ersan Grahovac, srednji nivo);
– Metodologija prihvatanja i dokazivanja šerijatskim tekstovima – Dr. Ahmed es-Suvejjan (osnove menhedža, lakši nivo)
– Komentar vasitijske akide – Muhammed ibn Salih el-Usejmin (obuhvata većinu akadiskih i menhedžskih tema, jači nivo)
– Sažeti komentar Kitabut-tevhid (većinom tewhidul-uluhijje) – Abdulaziz el-Kahtani (sažeo komentar Saliha Alu Šejha, jači nivo)
– Komentar mesa'ilul-džahilije – šejh Dr. Salih Fevzan (prevod Hajrudin Ahmetović)
– Komentar tahavijske akide u prevodu Mustafe Prljače (još jači nivo, obuhvata sve akaidske teme, mada ne podjednako detaljno)
– Hurasanija (preciziranje prethodno naučenog kroz govore imama selefa)
nakon toga može čitati ostale manje i veće knjige na našem jeziku, kao i
malo jače:
The only way out – Dr. Abdullah Shihry
Ibn Taymiyya on Reason and Revelation – Dr. Carl Sharif El-Tobgui
Iz sire:
Muhammed Allahov Poslanik – Dr. Ahmed Mezjed
Iz života ashaba – Dr. Re'fet Baša
Iz života tabi'ina – Dr. Re'fet Baša
Zatim prevedena Sallabijeva historijska djela
O ashabima iz Porodične biblioteke
Fikh (uz eventualno spominjanje drugih tema):
Uvodni tekst: Naš odnos prema fikhskom razilaženju i promjeni mišljenja učenih – Ersan Grahovac
Osnove vjere – Dr. Safet Kuduzović
Razumijevanje fikhskih dokaza – Dr. Aid el-Karni (preveo Hajrudin Ahmetović, recenzija Zijad Ljakić), pojednostavljen prikaz oko 1600 fikhskih propisa uz dokaz.
Iz kur'anskih znanosti:
– Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur'ana (Muqaddima fī usūli t-tefsīr), preveo Almir Fatić (lakši nivo)
– Uvod u tefsirske znanosti – Zijad Ljevaković, mnogo bolja od knjige Enesa Karića i Safveta Halilovića. (srednji nivo)
– Sujutijev el-Itkan, preveo Almir Fatić (viši nivo).
Tome dodati na engleskom:
– Response to Daniel Brubaker's ‘Corrections in Early Quran Manuscripts’
– History of Qur'anic text – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
– Ageless Qur'an Timeless Text: A Visual Study of Sura 17 Across 14 Countries & 19 Manuscripts) – Muhammed Mustafa el-Ea'zami
Iz hadiskih znanosti:
Na našem nije loša Karalićeva knjiga o hadiskim znanostima, a i Omer Nakićević je nešto priredio davno sa dodatkom korisnih tabela na arapskom, i dosta se oslanjao na Subhija Saliha. Na engleskom: više nego dovoljna djela Muhameda Mustafe Ea'zamija:
Što se tiče samog hadisa:
– Komentar 40 Nevevijevih hadisa – Hajrudin Ahmetović
– Komentar Umdetul-ahkam – Hajrudin Ahmetović
– Rijadus-salihin
Opšte korisne islamske knjige:
Islamsko buđenje – Ibn Usejmin – pročitati jedno desetak puta
Savjeti o moralu, skromnosti i pobožnosti – Ibnul-Dževzi
Uživaj u životu – el-Arifi
Ne tuguj – el-Karni
Itd.
Napomena:
– Ovo je spisak knjiga koje su kvalitetne za formiranje opšteg pregleda islamskih nauka, zatim da bi čovjek znao osnovne stvari koje mu trebaju u svakodnevnom životu, što ne znači nužno da su svi autori ili prevodioci na selefijskom menhedžu u shvatanju vjere ili u praktičnom djelovanju.
– U oblasti akide su navedene knjige koje idu iznad opšteg pregleda, može se reći da stižu do određenog nivoa stručnosti u akidi, do koje ne stiže ni prosječan svršenik islamskog fakulteta, s obzirom da je osnova da se na islamskim fakultetima radi samo komentar Tahavije od Ibn Ebil-Izza i pojednostavljen komentar Tedmurije, uz eventualne dodatke o komparativnim religijama, sektama, historiji akide, itd.
– Preporučeno čitanje je čitanje najprije prve knjige iz svake oblasti, pa u drugom krugu sljedeću, i tako u krugovima, kako bi se postepeno formiralo znanje o svim oblastima.
– Kad se završe sve knjige, onda još nekoliko puta sve ispočetka. Nekoliko puta. Znaj da je veća korist pročitati jednu knjigu studiozno 10 puta, nego pročitati 10 knjiga jedanput ovlaš.
Kako da znamo koji su ajeti derogirani?
Načini spoznaje da je neki ajet (propis) dokinut: 1. Da u jednom od dva vjerska teksta bude nešto što ukazuje koji je od njih stigao poslije. 2. Da postoji jednoglasan stav ummeta da je jedan propis dokinut, a drugi dokidajući. 3. Da se zna koji je ajet (propis) objavljen prije, a koji kasnije. 4. Oviše
Načini spoznaje da je neki ajet (propis) dokinut:
1. Da u jednom od dva vjerska teksta bude nešto što ukazuje koji je od njih stigao poslije.
2. Da postoji jednoglasan stav ummeta da je jedan propis dokinut, a drugi dokidajući.
3. Da se zna koji je ajet (propis) objavljen prije, a koji kasnije.
4.
Ovo naravno poznaju islamski učenjaci i mufessiri koji u svojim tefsirima i drugim djelima govore o ovoj tematici i pojašnjavaju koji je ajet dokinut, a koji je dokidajući.
Mi to možemo spoznati čitajući tefsire koji su nam pri ruci i na takav način možemo doći do znanja o tome koji je ajet dokinut, a koji nije.
Na našem jeziku možemo čitati sljedeća djela, a naravno sve to nije dovoljno da bismo se potpuno upoznali sa ovom tematikom:
El-Kurtubi, Tefsir, 5 tomova, preveli: hfz. Zijad ef. Dervić i Fahrudin Smailović prva tri toma, a hfz. Zijad ef. Dervić preostala dva, Sarajevo, 2013., 2014., 2015., 2017., 2018.
El-Kelbi, Olakšani komentar Kur’ana, 6 tomova, preveo: Almir Fatić i Nedžad Ćeman, Sarajevo, 2014.
Ibn Kesir, Tefsir, skraćeno izdanje, Muhammed Nesib. Er-Rifa’i, prijevod: Grupa prevodilaca, Sarajevo, 2002.
Aid el-Karni, Tefsir, preveo: Abdurrahman Kuduzović, Sarajevo, 2014.
Hajrudin Tahir Ahmetović, Tefsir Kur’ana časnog: Amme džuz, Autor, Doboj Istok, 2019.
Enes Karić, Uvod u tefsirske znanosti, Sarajevo, 1997.
Safvet Halilović, Osnovi tefsira, Zenica, 2005.
Zijad Ljevaković, Uvod u nauku Tefsira, Sarajevo, 2003.
Dželaluddin es-Sujuti, Itqan: Sveobuhvatni uvodnik u kur’anske nauke 1, preveo: Doc. Dr Almir Fatić, Sova Publishing Sarajevo, Sarajevo, 1433./2012.
Ibn Tejmijje, Uvod u principe tumačenja Kur’ana, preveo: Prof. dr. Almir Fatić, UG Alternativa, Sarajevo, 1439./2018.
Mennā el-Kattān, Sažeti prikaz nauke o Kur’anu, preveo: Muhamed Đuliman, Beč, 1998.
Mehmed Handžić, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, GAZI HUSREVBEGOVA MEDRESA u Sarajevu, Sarajevo, 1972.
Vidi manjeKoji su propisi ezana i ikameta?
Piše: Hajrudin Tahir Ahmetović U jezičkom smislu, ezan znači obavijest, proglas o nečemu. Uzvišeni Allah kaže: “…i obavijest od Allaha i Njegovog Poslanika.” (Et-Tevba, 3) Šerijatsko, terminološko značenje ezana jeste obavještavanje o nastupanju namaskog vremena posebnim i šerijatom tačno određenimviše
Piše: Hajrudin Tahir Ahmetović
U jezičkom smislu, ezan znači obavijest, proglas o nečemu. Uzvišeni Allah kaže: “…i obavijest od Allaha i Njegovog Poslanika.” (Et-Tevba, 3)
Šerijatsko, terminološko značenje ezana jeste obavještavanje o nastupanju namaskog vremena posebnim i šerijatom tačno određenim riječima.
Naziva se ezanom jer mujezin njime obavještava ljude o nastupanju namaskog vremena. Također, naziva se i sa riječju nida, što znači poziv, jer mujezin ezanom ljude poziva na namaz.
Uzvišeni Allah kaže: “A kada se pozovete na namaz u danu džume, vi pođite da veličate Allaha.” (El-Džumua, 9)
U jezičkom smisli, ikamet znači uspostavljanje i činjenje neke stvari ispravnom.
Šerijatsko, terminološko značenje ikameta jeste obavještavanje šerijatom određenim riječima o uspostavljanju (počinjanju klanjanja) obaveznog farz-namaza.
Dakle, ezan je poziv kojim se oglašava nastupanje određenog namaskog vremena, dok je ikamet poziv kojim se oglašava uspostavljanje, otpočinjanje farz-namaza. Ikamet se još naziva “drugim ezanom ili drugim pozivom”, kako se navodi u hadisu u kojem Abdullah b. Mugaffel, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Između svaka dva ezana ima namaz.” (Buhari, br. 627)
Ezan i ikamet su farz kifaje – obligatna dužnost zajednice, ali samo za muškarce. Žene nisu obavezne učiti ni ezan ni ikamet, ali nema smetnje da ga i prouče kada su same, kako navode imami Šafija i Ahmed.
Ezan i ikamet propisani su samo za pet dnevnih namaza i džuma-namaz.
Hafiz Ibn Hadžer, rahimehullah, kaže: “Učenjaci se razilaze oko godine u kojoj su muslimanima propisani ezan i ikamet. Preovladavajuće mišljenje jeste da je to bilo prve godine po Hidžri.” (Fethul-Bari, 2/78)
Ezan je propisan Kur’anom i sunnetom. Allah, subhanehu ve te‘ala, rekao je: “O vjernici, kada se pozovete na namaz u danu džume, vi pođite da Allaha veličate.” (El-Džumua, 9)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenosi Malik b. Huvejris, radijallahu anhu, rekao je: “Kada nastupi vrijeme namaza, neka vam ezan prouči jedan od vas, a u namazu neka vas predvodi najstariji (najučeniji) od vas.” (Buhari, br. 628, i Muslim, br. 674) Riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “…neka vam ezan prouči jedan od vas”, jasno ukazuju na to da je ezan obaveza zajednice muslimana.
Ibn Tejmijja, rahimehullah, rekao je: “U sunnetu, koji je kategorično prenesen, nalazi se dokaz o tome da se na pet dnevnih namaza pozivalo za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ovo je jednoglasan stav cjelokupnog ummeta i na osnovu njega postupa se iz generacije u generaciju.” (Šerhul-umda, 2/96, Medžmuul-fetava, 22/64)
Ispravno je da muškarci uče ezan, svejedno bili kod kuće ili na putovanju, u skupini ili sami, kada klanjaju namaze redovno, u njihovim propisanim vremenima ili naklanjavaju namaz koji je iz opravdanog razloga propušten.
Vrijednosti i odlike ezana
Allah, subhanehu ve te‘ala, rekao je: “A ko to ljepše govori od onoga koji poziva Allahu, čini raznovrsna dobra djela i govori: ‘Ja sam, uistinu, musliman.’” (Fussilet, 33) O vrijednostima i blagodatima ezana i mujezina govore brojni hadisi:
– Mujezini će Sudnjem danu imati najduže vratove. Muavija b. Ebu Sufjan, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “Ljudi s najdužim vratovima na Sudnjem danu bit će mujezini.” (Muslim, br. 387) Imam Nevevi, rahimehullah, komentarišući ovaj hadis, kaže: “Allah je za mujezine pripremio posebnu nagradu, pa će se na Sudnjem danu mujezinima, od iščekivanja i pogledanja kada će im se dati obećana nagrada, vratovi izdužiti.”
– Ezan udaljava šejtana. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada se oglašava poziv za namaz (tj. kada se uči ezan), šejtan se dadne u bijeg bučno puštajući vjetrove, a sve to kako ne bi slušao ezan. Kada se ezan završi, on se vrati. Kada se uči ikamet, on ponovno
pobjegne, a kada se ikamet prouči, on se ponovno vrati kako bi čovjekove
misli odvraćao od namaza govoreći mu: ‘Sjeti se toga i toga, misli o tome i
tome’ – a ničega od toga nije se mogao sjetiti ranije. Tako šejtan čini sve dok
čovjek ne zaboravi koliko je (rekata namaza) klanjao.” (Buhari, br. 608, i Muslim, br. 389)
– Kada bi ljudi znali kolika je vrijednost ezana, bacali bi kocku kako bi odredili ko će od njih učiti ezan, dakle, natjecali bi se u učenju ezana. Ebu Hurejra, radijallahu ahnu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada bi ljudi znali kolika je vrijednost poziva (ezana) i prvog safa, oni bi – kada na drugi način osim bacanjem kocke ne bi mogli odrediti ko će učiti ezan ili klanjati u prvom safu – tako i uradili. Kada bi znali kolika se vrijednost krije u ranjenju na namaz, i u tome bi se natjecali, a da znaju kolika je vrijednost jacije i sabah-namaza, oni bi na njih dolazili pa makar i pužući.” (Buhari, br. 615, i Muslim, br. 437)
– Ništa neće čuti glas mujezina a da mu neće biti svjedok na Sudnjem danu. Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “Ništa i niko neće čuti glas mujezina, džin, čovjek ili neko drugi, a da mu neće svjedočiti na Sudnjem danu.” (Buhari, br. 609)
– Mujezinu se oprašta sve dokle doseže njegov glas, sve što ga čuje potvrđuje mu istinitost i zbog ezana koji prouči pripada mu nagrada poput nagrade svih onih koji se odazovu na namaz. Bera b. Azib, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uistinu Allah i Njegovi meleki donose salavat na prvi saf, a mujezinu se oprašta sve dokle dopire njegov glas i sve što ga čuje potvrđuje mu istinitost, od vlažnog ili suhog, i njemu pripada nagrada poput nagrade onih koji klanjaju s njim.” (Nesai, br. 646, i Ahmed, 4/284, hadis je vjerodostojan; vidjeti: Albani, Sahihut-tersib vet-terhib)
– Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio je za oprost mujezinima. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahu moj, uputi imame i oprosti mujezinima.” (Ebu Davud, br. 517, Tirmizi, br. 207, Ibn Huzejma, br. 528; Albani ga je ocijenio sahihom u djelu Sahihut-Tergib vet-terhib)
– Ezanom se brišu grijesi i ulazi u Džennet. Ukba b. Amir, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: “Vaš Gospodar se divi čovjeku koji čuva ovce na planini pa prouči ezan za namaz i klanja namaz. Svevišnji Allah kaže: ‘Pogledajte u ovoga Mog roba, uči ezan i obavlja namaz strahujući od Mene. Ja ću mu zasigurno oprostiti grijehe i uvesti ga u Džennet.’” (Ebu Davud, br. 1203, Nesai, br. 666; Albani ga je ocijenio sahihom, Sahihut-Tergib vet-terhib i Silsiletul-ehadisis-sahiha)
Način učenja ezana i ikameta
Ezan koji je Bilal, radijallahu anhu, učio pred Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, jeste ezan koji je Abdullah b. Zejd slušao u snu. Taj ezan glasi:
Allahu ekber! Allahu ekber!
Allahu ekber! Allahu ekber!
Ešhedu en la ilahe illallah!
Ešhedu en la ilahe illallah!
Ešhedu enne Muhammeden resulullah!
Ešhedu enne Muhammeden resulullah!
Hajje ‘ales-salah! Hajje ‘ales-salah!
Hajje ‘alel-felah! Hajje ‘alel-felah!
Allahu ekber! Allahu ekber!
La ilahe illallah!
U verziji hadisa koju prenosi Abdullah b. Zejd, radijallahu anhu, spominje se da je vidio meleka kako, nakon proučenog ezana na ovakav način, uči i ikamet na sljedeći način:
Allahu ekber! Allahu ekber!
Ešhedu en la ilahe illallah!
Ešhedu enne Muhammeden resulullah!
Hajje ‘ales-salah!
Hajje ‘alel-felah!
Kad kametis-salatu, kad kametis-salah
Allahu ekber! Allahu ekber!
La ilahe illallah!
(Hadis bilježe: Ahmed, 4/42–43, Ebu Davud, br. 499, Tirmizi, br. 189, Ibn Huzejma, br. 371, Ibn Madža, br. 706, a šejh Albani ocijenio ga je kao hasen-sahih)
Postoje i druge verzije ezana i ikameta koje se navode u hadisu Ebu Mahzure, radijallahu anhu, i ispravna je svaka od zabilježenih verzija. Kod sabahskog ezana nakon riječi “hajje ‘alel-felah!”, dva puta se izgovara “es-salatu hajrun minen-nevm”.
Uvjeti ispravnosti ezana
Ezan, kao i svaki drugi ibadet, ima uvjete ispravnosti, a isto tako postoje i uvjeti koje mora ispuniti mujezin kako bi ezan koji prouči bio ispravan. Ti uvjeti jesu sljedeći:
– Učiti ezan po redoslijedu spomenutom u hadisu, a ukoliko bi se ezan učio drugim redoslijedom, on ne bi bio ispravan. Ovo se odnosi i na ikamet, zbog općenitih riječi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko učini neko djelo koje nije iz naše vjere, to djelo neće mu biti prihvaćeno.“ (Muslim, br. 1718)
– Učiti ezan bez prekida i ne praviti velike pauze između dijelova ezana. Ukoliko mujezin kihne u toku ezana, nastavit će tamo gdje je stao, jer je prekinuo bez svoje volje.
– Učiti ezan uči kada nastupi namasko vrijeme, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi vrijeme namaza, neka vam ezan prouči jedan od vas…”
– Voditi računa o tome da se tokom učenja ezana ne prave greške koje mijenjaju njegovo značenje, kao naprimjer, izgovarati: Aaaallahu ekber, ili Allahu ekbaaar ili egber, što se najčešće događa, a značenje je pogubno.
– Učiti ezan povišenim glasom, jer ukoliko bi mujezin učio tihim glasom, tada tako proučen ezan ne bi imao svrhu, a Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “…neka vam ezan prouči jedan od vas…” Dakle, vama, da ga svi čujete, a ne da ga uči samome sebi.
– Učiti ezan na isti način kako je navedeno u sunnetu, sa istim brojem rečenica, bez dodavanja ili oduzimanja.
– Cijeli ezan treba proučiti jedna osoba. Dakle, isti ezan ne mogu učiti dvije osobe. Ukoliko bi pola ezana proučio jedan mujezin, a drugu polovicu drugi mujezin, ezan ne bi bio ispravan.
– Mujezin treba nanijeti, naumiti učenje ezana, jer je ezan ibadet, što znači da je uvjet ispravnost ezana donošenje nijeta za njegovo učenje.
– Mujezin mora biti musliman.
– Mujezin mora imati sposobnost raspoznavanja, dakle, za ezan se ne uvjetuje punoljetnost, već sposobnost raspoznavanja, razumijevanja, što uglavnom nastupa u sedmoj godini.
– Mujezin mora biti razuman, pametan, jer ezan koji prouči nerazuman čovjek, kao i svaki drugi ibadet, neće biti ispravan.
– Mujezin mora biti muškarac, jer ženama nije propisano da uče ezan.
– Mujezin mora biti pravedna i povjerljiva osoba.
Adabi, lijepe osobine i postupci mujezina
Na uvjete koje mora ispunjavati mujezin mogu se dodati i sljedeće lijepe osobine i pohvalni postupci prilikom učenja ezana:
– biti pod abdestom,
– učiti ezan sporije, a ikamet brže,
– odvajati rečenicu od rečenice,
– učiti ezan na uzdignutom mjestu,
– učiti stojeći okrenut prema Kibli,
– prilikom učenja stavi prste u uši,
– prilikom učenja Hajje ‘ales-salah okrenuti se desno, a prilikom učenja Hajje ‘alel-felah okrenuti se lijevo, i to samo kada uči ezan bez razglasa, a ukoliko uči ezan na razglas, tada nije potrebno okretanje desno i lijevo (Stalna komisija za fetve),
– učiti ezan odmah na početku nastupanja namaskog vremena,
– za mujezina treba odabrati osobu koja ima snažan, prodoran i lijep glas,
– mujezin treba da zna kada nastupaju namaska vremena kako ne bi kasnio sa ezanom raspitujući se o njegovom vremenu,
– mujezin učenjem ezana i ikameta traži Allahovo zadovoljstvo.
Na osnovu spomenutih uvjeta i adaba, valja spomenuti da se velika greška čini prilikom puštanja ezana sa kasete na razglas, jer ta kaseta nema nijeta, nema abdesta, ne okreće se prema Kibli, ne može da traži Allahovo zadovoljstvo, zbog čega danas većina islamskih učenjaka puštanje ezana sa kasete smatra neispravnim, pa stoga, oni koji su preuzeli odgovornost za učenje ezana trebali bi razmisliti o činjenici da je ezan farz kifaje – stroga obligatna dužnost zajednice muslimana, koju ukoliko jedan musliman ispuni na ispravan način, dug i grijeh spada sa svih ostalih muslimana, dok, ukoliko niko od muslimana iz dotične zajednice ne ispuni ovu obavezu na ispravan način, svi muslimani te zajednice bit će grješni. O ovome bi trebali razmisliti i svi muslimani.
Postupci nakon proučenog ezana
– Onaj koji sluša mujezina dok uči ezan, lijepo je da u sebi za mujezinom ponavlja iste riječi, s tim što će poslije riječi Hajje ‘ales-salah i riječi Hajje ‘alel-felah izgovoriti: La havle ve la kuvvete illa billah. (Muslim, br. 385)
– Nakon što mujezin prouči, kako kaže šejh Usejmin, riječi Ešhedu en la ilahe illallah i ešhedu enne Muhammeden resulullah, onaj koji ga sluša, reći će: “Reditu billahi Rabba, ve bi Muhammedin resula, ve bil-islami dina”. Onome ko tako postupi bit će oprošteni grijesi. (Muslim, br. 386, od Sa‘da b. Ebu Vekkasa, radijallahu anhu)
– Kada mujezin završi učenje ezana, onaj koji ga sluša i ponavlja za njim donijet će salavat i selam na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako se prenosi od Abdullaha b. Amra b. Asa, radijallahu anhuma, koji kazuje da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čujete mujezina (da uči ezan), izgovarajte ono što i on, a zatim donesite salavat na mene.” (Muslim, br. 384)
– Nakon salavata, proučit će dovu poslije ezana: “Allahumme Rabbe hazihid-davetit-tammeh, ves-salatil-kaimeh, ati Muhammedenil-vesilete vel-fadileh, veb‘ashu mekamen mahmudenillezi ve‘adtehu! – Allahu moj, Gospodaru ovog potpunog poziva i namaza koji se uspostavlja, podari Muhammedu vesile i Svoju dobrotu, proživi ga na mjestu hvale dostojnom koje si mu i obećao.” Ko prouči ovu dovu iskreno i očekujući nagradu od Uzvišenog Allaha, Allah će mu podariti šefat Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. (Buhari, br. 614) Ko tako postupi, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zauzimat će se za njega na Sudnjem danu.
– Nakon svega toga, treba da uči dovu za sebe, jer se dova između ezana i ikameta prima. Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne odbija se dova koja se prouči između ezana i ikameta, pa zato dovite!” (Ahmed, 3/225, i Tirmizi, br. 3594; Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
Uzvišenog Allaha molimo da nas učini Svojim iskrenim robovima i istinskim sljedbenicima Svoga poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
El-Asr, br. 66.
————-
Vidi manjePreuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/
Da li se može klanjati namaz bez abdesta ?
Priredio: Hajrudin Tahir Ahmetović Tekst hadisa Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah neće primiti namaz nijednog od vas – kada izgubi abdest – sve dok se ne abdesti.” Izvod hadisa Hadis je zabilježio imam Buhari u svome Sahihuviše
Priredio: Hajrudin Tahir Ahmetović
Tekst hadisa
Prenosi se od Ebu Hurejre, radijallahu anh, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah neće primiti namaz nijednog od vas – kada izgubi abdest – sve dok se ne abdesti.”
Izvod hadisa
Hadis je zabilježio imam Buhari u svome Sahihu i citat je njegov, u Knjizi o abdestu, u poglavlju Ne prima se nikakav namaz bez abdesta, br. 135; kao i u Knjizi o dosjetkama, u poglavlju O namazu, br. 6954.
Imam Muslim ovaj hadis zabilježio je u svome Sahihu, u Knjizi o čistoći, u poglavlju O obaveznosti čistoće za namaz, br. 225.
Hadis su još zabilježili: Ebu Davud, br. 60; i Tirmizi, br. 76.
Tema hadisa
Hadis govori o neispravnosti namaza koji se -u normalnim okolnostima- obavi bez abdesta, te pojašnjava da takav namaz Uzvišeni Allah i ne prima.
Prenosilac hadisa
Ebu Hurejre je Abdurrahman b. Sahr ed-Devsi. Poznat je po svome nadimku Ebu Hurejre. Primio je islam prije ili poslije Bitke na Hajberu. On je ashab koji je prenio najveći broj hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Spominje se da je Bekijje b. Mahled u svome musnedu zabilježio 5374 hadisa od Ebu Hurejre, radijallahu anh. Niko od ashaba ne prenosi ni približan broj hadisa koje on prenosi.
Kaže imam Buhari: “Od njega je prenosilo hadis 800 ljudi ili više.” I u ibadetu je bio primjer drugima. Umro je u Medini 59. h. g. u 78. godini života i ukopan je na mezarju Beki‘i. Allah da bude zadovoljan s njim. (Vidjeti: Ibn Abdul-Berr, El-Isti‘ab, br. 1190; Ibn Hadžer, Tehzibut-Tehzib, 4/601-603; Ebu Nu‘ajm, Hil‘jetul-Evlija, 1/376; Ibnul-Esir, Usdul-Gabe, br. 6319; Zehebi, Sijer E‘alamin-Nubela; 2/578.)
Komentar hadisa
Namaz ima posebno mjesto kod Uzvišenog Allaha. On je najvažniji i najčasniji ibadet, djelo s kojim se vjernik najviše i najbolje približava Svevišnjem Allahu. Najčvršća je veza između roba i Gospodara. Zbog svega ovoga a i drugog, zabranjeno je vjerniku stupiti u namaz i njime se približiti svome Gospodaru a da se prethodno nije očistio.
O tome nam prenosi i Ebu Hurejre, radijallahu anh, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da Allah nije zadovoljan namazom vjernika niti će ga nagraditi za njega ukoliko ga obavlja bez abdesta, sve dok se ne abdesti i na takav način Mu obavi namaz.
Poruke hadisa
1.Hadis jasno ukazuje da je abdest uslov ispravnosti svakog namaza, kao što na to upućuje i Kur’an.
2.Onaj koji bude klanjao namaz bez abdesta, taj kao i da nije klanjao jer je abdest ključ namaza, pa se ne može stupiti i otpočeti s namazom osim s njegovim ključem. To važi za sve, sem u prevelikoj nuždi, recimo kada osoba nema kod sebe vode da se abdesti niti je u mogućnosti uzeti tejemmum, ili bolesnika koji zbog bolesti ništa od toga ne može učiniti. Takve osobe imaju opravdanje i mogu klanjati bez abdesta.
3.Značenje riječi “da namaz neće biti primljen” jeste da takav namaz nije ispravan i da čovjek za njega neće biti nagrađen.
4.Ima namaza koji su primljeni a ima ih i koji su odbijeni, pa oni koji budu obavljeni na ispravan način bit će primljeni, dok oni koji ne budu obavljeni na ispravan način, oni neće biti ni primljeni. I takav slučaj je sa svakim ibadetom zbog riječi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko učini neko djelo koje nije od naše vjere, ono će mu se odbiti.” (Buhari, br. 2697; Muslim, br. 1718.)
5.Obavezni fard-namaz, nafila-namaz pa čak i dženaza-namaz neće biti primljeni bez abdesta pa čak i ako čovjek zaboravi da nema abdest i klanja namaz, namaz mu neće biti primljen sve dok se ne abdesti i klanja sa abdestom. S tim da, ukoliko čovjek u neznanju obavi namaz bez abdesta ili zaboravi da nije uzeo abdest pa klanjao, takav, ako Allah da, neće biti griješan.
6.Islamski učenjaci se razilaze da li je neophodan abdest i za sedždu šukra i sedždu prilikom učenja Kur’ana. Allah najbolje zna, ispravnije mišljenje je da za spomenuto nije neophodan abdest, jer se ne prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da se abdestio za ove sedžde, niti se prenosi da je naređivao drugima da to čine. Također, poznata je definicija namaza čije se odrednice ne nalaze pri sedždi.
7.Hadis je dokaz i da namaz biva pokvaren ukoliko osoba izgubi abdest, svejedno da li to bilo namjerno, svojevoljno ili nehotice i pod pritiskom.
8.Ko izgubi abdest u namazu, on se mora abdestiti i ponovo otpočetka klanjati namaz.
9.Ukoliko osoba klanja namaz, pa se nakon određenog vremena sjeti da nije imala abdest za njega, obaveza joj je ponoviti namaz.
10.Namaz nečistog, koji je bez abdesta, strogo je zabranjen. Ukoliko bi namjerno na takav način obavljao namaz, to bi bio vid izigravanja sa Uzvišenim Allahom. Zbog takvog postupka će biti griješan. Većina islamskih učenjaka smatra da taj grijeh ne doseže granicu nevjerstva, dok je kod Ebu Hanife, rahimehullahu te‘ala, takva osoba nevjernik zbog izigravanja s namazom. Ispravnije je da nije nevjernik ali je griješan za svoj postupak.
11.Ukoliko imam bez abdesta predvodi namaz drugima, on će sam ponoviti namaz.
12.Ukoliko se vjernik abdesti pa klanja jedan namaz, a nakon toga nastupi vrijeme drugog namaza, ne mora se ponovo abdestiti već može sa istim abdestom klanjati i sljedeći namaz, jer se u hadisu kaže: “kada izgubi abdest”.
13.U hadisu je dokaz da ono što izađe na dva prirodna otvora kvari abdest i namaz po konsenzusu islamskih učenjaka.
14.Hadis ukazuje na veličinu namaza kada ga Svevišnji Allah ne prima bez čistoće.
————-
Vidi manjePreuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/
Šta je preporučeno raditi na bajram?
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana. Mjesec ramazan završava se klanjanjem bajram-namaza kojim se upotpunjava slavljenje i veličanje Uzvišenog Allaha. Klanjanje bajraviše
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Mjesec ramazan završava se klanjanjem bajram-namaza kojim se upotpunjava slavljenje i veličanje Uzvišenog Allaha.
Klanjanje bajram-namaza obaveza je svakog punoljetnog muškarca. Mnogo je dokaza koji ukazuju na njegovu obaveznost, a jedan od njih jesu i riječi Ummu Atijje, radijallahu anha, koja kaže: “Naređivano nam je da izađemo na dan Bajrama, tako da bi izašle djevojke iz svojih soba, pa čak i one koje bi imale menstruaciju. Žene bi stajale iza muškaraca i donosile bi tekbire zajedno s njima, i dovile bi zajedno s njima, nadajući se bereketu tog dana i oprostu grijeha.” (Buhari)
U drugoj verziji navodi se da je Ummu Atijja, radijallahu anha, rekla: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je da na Ramazanski i Kurbanski bajram izađu sve žene: i starije i mlađe djevojke, kao i žene koje su u menstrualnom ciklusu. Što se tiče žena u menstrualnom ciklusu, one su prisustvovale skupu muslimana i njihovoj dovi, a sklanjale su se sa musalle (mjesta gdje se klanja).” (Muslim)
Stoga, kada je ženama bilo naređivano da tog dana izađu na bajram-namaz, dakle, ženama kojima u osnovi namaz u džematu nije naređen, onda se zasigurno ova naredba izlaska na bajram-namaz strožije odnosi na punoljetne muškarce.
Zato, pripremi se da klanjaš bajram-namaz i nemoj da kasniš na njega, već, ako postoji mogućnosti, na bajram-namaz povedi i svoju užu porodicu (ženu, majku, braću i sestre i druge iz svoje porodice).
Dragi brate, lijepo je da se okupaš na dan Bajrama i da obučeš najljepšu odjeću. Od sunneta je da, prije nego što kreneš na bajram-namaz, pojedeš nekoliko datula i da taj broj bude neparan. U hadisu Enesa, radijallahu anhu, kaže se: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi izašao iz kuće na dan Bajrama sve dok ne bi pojeo nekoliko datula.” (Buhari) U drugoj verziji hadisa navodi se: “I pojeo bi neparan broj datula.”
Sunnet je na bajram-namaz otići jednim putem, a vratiti se drugim. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danu Bajrama mijenjao bi put.” (Buhari)
Također, sunnet je da na bajram-namaz odeš pješke i da se vratiš pješke, osim ako imaš opravdanje, jer “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao bi na bajram-namaz pješke i vratio bi se pješke.” (Ibn Madža, Albani ga je ocijenio dobrim)
Sunnet je da donosiš tekbire u noći uoči Bajrama, zbog riječi Uzvišenog Allaha: “…da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na Pravi put, i da zahvalni budete.” (El-Bekara, 185)
Tekbiri se mogu donositi na način da se govori: Allahu ekber, Allahu ekber, la illahe illallahu vallahu ekber, Allahu ekber ve lillahil hamd.
Tekbiri se donose prilikom odlaska na bajram-namaz i nastavljaju se izgovarati sve dok ne počne bajramska hutba.
Kada se ode na bajram-namaz, ne treba klanjati nikakav dobrovoljni namaz ni prije, a ni poslije bajram-namaza, zato što bi “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan Bajrama klanjao dva rekata i nije klanjao ništa ni prije njih, a ni poslije njih”. (Buhari)
Sunnet je da imam na bajramskoj hutbi podstiče ljude da udjeljuju sadaku, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na svojoj bajramskoj hutbi rekao: “Dajite sadaku, dajite sadaku, dajite sadaku!” (Muslim)
Zabranjeno je rasipanje u hrani i piću, kako u danima Bajrama, tako i u drugim danima, kao što kaže Uzvišeni Allah: “O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kad hoćete namaz da obavite! I jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji pretjeruju.” (El-A‘raf, 31)
Muzika i muzički instrumenti zabranjeni su kako na dan Bajrama tako i u ostalim danima, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U mom ummetu pojavit će se ljudi koji će dozvoljavati izvanbračni spolni odnos, svilu, alkohol i muzičke instrumente.” (Buhari) Nema smetnje da se pjevaju pjesme lijepog i čednog sadržaja, ali bez muzičke pratnje.
Potrebno je napomenuti da Ramazanski bajram traje samo jedan dan, dok Kurbanski bajram traje četiri dana. U hadisu Enesa b. Malika, radijallahu anhu, navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, po dolasku u Medinu zatekao stanovnike Medine kako se vesele tokom svojih predislamskih praznika, pa je rekao: “Allah vam ih je zamijenio sa dva bolja blagdana: Ramazanskim i Kurbanskim bajramom.” (Ebu Davud, Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
U hadisu Ukbe b. Amira, radijallahu anhu, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dan mršenja (tj. Ramazanski bajram) i dan kada se kolju kurbani i dani tešrika (još tri dana nakon prvog dana Kurbanskog bajrama), to su blagdani za sljedbenike islama.” (Ahmed, Albani ga je ocijenio vjerodostojnim)
U ovim hadisima jasno se pojašnjava da Ramazanski bajram traje samo jedan dan, dok Kurbanski bajram traje četiri dana.
Neka je sva hvala Uzvišenom Allahu, s čijom blagodati završavaju se sva dobra djela! Neka je salavat i selam na Njegovog roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, supruge, potomke, sve ashabe i sve one koji ga dosljedno slijede do Sudnjega dana.
HAJRUDIN TAHIR AHMETOVIĆ, PROF.
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/
Halal, haram i sumnjive stvari
Nu‘mana b. Bešir, radijallahu anhuma, kazuje: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Halal i haram su jasni, a između njih su sumnjive stvari koje mnogi ljudi ne poznaju. Ko se bude čuvao sumnjivih stvari, sačuvat će svoju vjeru i čast, a ko zapadne u sumnjive stvarviše
Nu‘mana b. Bešir, radijallahu anhuma, kazuje: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Halal i haram su jasni, a između njih su sumnjive stvari koje mnogi ljudi ne poznaju. Ko se bude čuvao sumnjivih stvari, sačuvat će svoju vjeru i čast, a ko zapadne u sumnjive stvari, taj će zapasti i u zabranjeno, kao pastir koji čuva svoje stado oko vladarevog zabranjenog posjeda i samo što ne upadne u njega. A zar svaki vladar nema zabranjene posjede?! Zaista, Allahovi zabranjeni posjedi jesu Njegove zabrane. U tijelu doista postoji jedan komad mesa, pa kada je on zdrav, cijelo je tijelo zdravo, a kad on oboli, i cijelo tijelo oboli, a to je srce!’” (Buhari, 52, 2051, Muslim, 1599, Ahmed, 17883, Ebu Davud, 3329, Nesai, 5710, Tirmizi, 1205, Ibn Madža, 3984; Darimi, 2531, Ibn Hibban, 721, Bejheki, 5/264, Begavi, Šerhus-sunna, 2031, Ebu Nuajm, Hil’jetul-evlija, 3/33, 270)
Ovaj hadis, pored Nu‘mana b. Bešira, radijallahu anhuma, prenose još sedmerica ashaba: Alija b. Ebu Talib i njegov sin Hasan, Abdullah b. Mesud, Džabir b. Abdullah, Abdullah b. Omer, Abdullah b. Abbas i Ammar b. Jasir, Allah svima njima bio zadovoljan. (Ibn Mulekkin, El-Muin ala tefehhumil-Erbein, str. 121)
Vrijednost i značaj hadisa
Imam Ahmed, rahimehullahu teala, rekao je: “Islam se gradi na tri hadisa: na hadisu Omera: ‘Djela se vrednuju po namjerama’, na hadisu Aiše: ‘Ko u ovu našu vjeru uvede ono što nije od nje, to mu se odbija’, i na hadisu Nu‘mana b. Bešira: ‘Halal je jasan i haram je jasan’.” (Hafiz El-Iraki, Tarhut-Tesrib, 2/5, Ibn Hadžer, Fethul-Bari, 1/11)
Ibn Dekik el-Id, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj je hadis jedan od izuzetno važnih temelja islamskog vjerozakona.” (Ibn Redžeb, Džamiul-ulumi vel-hikemi, 1/62)
Ismail el-Ensari, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj je hadis osnova u nauci džerha i ta‘dila, tj. nauci o prenosiocima hadisa i njihovoj povjerljivosti.” (Ismail b. Muhammed el-Ensari, Et-Tuhfetur-Rabbanijje, str. 20)
Tufi, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj hadis je osnova u pobožnosti i ostavljanju sumnjivih radnji.” (Nedžmuddin et-Tufi, Et-Ta‘jiin fi šerhil-Erbein, str. 103)
Prenosilac hadisa
Puno ime prenosioca je Nu‘man b. Bešir b. Sa‘d b. Sa‘leba b. Zejd b. Malik el-Hazredži el-Ensari, a poznat je i pod nadimkom Ebu Abdullah el-Medeni. Rođen je četrnaest mjeseci nakon Hidžre i on je bio prvo novorođenče među ensarijama nakon dolaska Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu, kao što je Abdullah b. Zubejr prvo novorođenče među muhadžirima. Abdullah b. Zubejr govorio je: “Nu‘man b. Bešir bio je stariji od mene šest mjeseci.” (Hafiz Ibn Hadžer, El-Isaba, 6/440) I Nu‘man i njegov otac Bešir bili su ashabi, drugovi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Nu‘manova majka, ashabijka Amra, bila je kćerka Revahe, a sestra Abdullaha b. Revahe, koja je također bila ashabijka. Imao je i sestru Umejmu, koja je isto tako bila ashabijka.
Imao je čast da mu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odmah po rođenju, natrlja desni sažvakanom datulom, pa se tako pljuvačka Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izmiješala sa Nu‘manovom.
Ubraja se u sigarus-sahabe tj. mlade ashabe. Kada je umro Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, Nu‘man je imao osam godina, a u ovom hadisu on kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao…” (Abdulmuhsin el-Abbad, Fethul-Kavijjil-Metin, str. 118) Kaže se da je bio najbolji govornik od svih ashaba. (Muhammed Jusri, El-Džamiu fi šerhil-Erbeinen-Nevevijje, 1/275)
Nu‘man je rekao: “Draže mi je da budem slab u pokornosti Allahu nego da budem jak i u griješenju prema Njemu.” (Hafiz Ibn Hadžer, El-Isaba, 2/79)
Nu‘man je prenio stotinu četrnaest hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a od Nu‘mana su hadise slušali i prenosili: njegov sin Muhammed, sluga Salim, Humejd b. Abdurrahman b. Avf, Urva b. Zubejr, Amir eš-Ša‘bi, Ebu Ishak es-Sebii i dr. (Ebu Hafs Tadžuddin el-Fakihani, El-Minhadžul-Mubin fi šerhil-Erbein, str. 218)
Devet mjeseci bio je namjesnik u Kufi za vrijeme hilafeta Muavije, radijallahu anhu, a zatim ga je postavio za namjesnika u Himsu. Kada se Ibn Zubejr, radijallahu anhu, proglasio halifom, nakon smrti Jezida, sina Muavijnog, dao mu je prisegu. Nakon što su stanovnici Himsa, koji su dali prisegu Mervanu b. Hakemu, saznali za to, odlučili su da ga ubiju, pa je pobjegao iz Himsa, ali ga je na putu između Himsa i Damaska stigao Halid el-Kilai i ubio. To je bilo 66. h. g. u njegovoj šezdeset četvrtoj godini života, Allah da bude zadovoljan njim. (Hafiz Ibn Hadžer, Tehzibut-tehzib, 4/228–229)
Tema hadisa
Hadis pojašnjava neophodnost sustezanja od sumnjivih djela kao i obaveznost vođenja brige o srcu jer se oko njega sve kreće: ako srce bude dobro, čovjek će i činiti dozvoljena djela, a udaljiti se od zabranjenih i sumnjivih, ali ako srce bude bolesno, vrlo lahko se može preko sumnjivih stvari upustiti i u zabranjene.
Kratak komentar hadisa
Hadis Nu‘mana b. Bešira, radijallahu anhu, podučava nas da je potpuno jasno sve što su dozvolili ili zabranili Allah i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Između halala i harama mogu da se nađu određene stvari u određenim situacijama koje nisu jasno ni halal ni haram, već su nejasne i sumnjive za većinu ljudi, a naročito neukih. U tim situacijama onaj koji se sačuva sumnjivih stvari sačuvat će i svoju vjeru od upadanja u haram kao što će i sačuvati svoju čast od jezika ljudi. Onaj koji se upusti u sumnjive stvari, a nema znanja, neka za posljedice ne kori nikoga drugog do sebe.
Zatim je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pogubnost upuštanja u nejasne stvari pojasnio na primjeru pastira koji svoje stado čuva blizu tuđeg posjeda, pa postoji mogućnost da vrlo lahko i uđu u njega. Tako je isto i sa onim koji se upušta u sumnjive stvari, jer se time približava haramu, pa vrlo lahko može učiniti i ono što je Allah zabranio.
Na kraju hadisa, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao je na važnost unutrašnjih djela, tj. djela srca, i upozorio da od njih zavise i vanjska djela, tj. djela udova, pa ukoliko čovjek bude radio dobra djela i njima se pokoravao Allahu, to je dokaz da je njegovo srce zdravo, a ukoliko bude radio loša djela i griješio prema Allahu, to je dokaz da je njegovo srce bolesno. (Muhammed Jusri, El-Džamiu fi šerhil-Erbeinen-Nevevijje, 1/278)
Poruke hadisa
● Iz hadisa se zaključuje da su dozvoljene stvari u islamu jasne, kao što su također i zabranjene stvari jasne.
● Halal je ono što su halalom jasno označili Allah ili Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ili ono u pogledu čije su se dozvoljenosti usaglasili islamski učenjaci, ili ono što nije poznato kao zabranjeno. (Ismail b. Muhammed el-Ensari, Et-Tuhfetur-Rabbanijje, str. 18.) Kao primjer za to možemo navesti voće i povrće, usjeve sa zemlje, stoku, što je sve dozvoljeno, izuzev ako to čovjek stekne na nedozvoljen način. (Abdulmuhsin el-Abbad, Fethul-Kavijjil-Metin, str. 116) Haram je ono što je jasnim tekstom od Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, označeno kao haram ili ono za što su islamski učenjaci jednoglasno ustvrdili da je zabranjeno, ili ono za što se obećava kazna, odmazda ili odgojna mjera. (Ismail b. Muhammed el-Ensari, Et-Tuhfetur-Rabbanijje, str. 19) Primjer za to jeste: pijenje alkohola, jedenje strvine, ženidba osobama iz uže porodice i sl. (Abdulmuhsin el-Abbad, Fethul-Kavijjil-Metin, str. 117)
● Hadis nas podstiče da činimo samo ono što je halal, a da se udaljimo od svega što je haram i da se sustegnemo stvari koje su sumnjive, kako bismo sačuvali svoju vjeru i čast. (Ibn Mulekkin, El-Muin ala tefehhumil-Erbein, str. 127)
● U hadisu se jasno naglašava da su sumnjive stvari većini ljudi nepoznate, tj. većina ljudi ne zna šta je od tih sumnjivih stvari dozvoljeno, a šta zabranjeno, dok je to manjini ljudi poznato.
● Postoje tri vrste sumnjivih stvari:
a)
Nešto što je čovjeku bilo zabranjeno, ali on nakon izvjesnog vremena posumnja da li mu je to i dalje zabranjeno ili je dozvoljeno. U tom slučaju osnova je da mu je to i dalje zabranjeno.
b)
Nešto što je čovjeku bilo dozvoljeno ali on nakon izvjesnog vremena posumnja da li mu je to i dalje dozvoljeno ili je zabranjeno. U tom slučaju osnova je da mu je to i dalje dozvoljeno.
c)
Kada čovjek sumnja u nešto, ne zna da li mu je dozvoljeno ili zabranjeno, moguće je i jedno i drugo i nema dokaza ni za jedno ni za drugo, tada je najbolje ostaviti se toga, kako je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je pronašao datulu u svojoj kući, rekao: “Da se ne bojim da si ti datula iz sadake, sigurno bih te pojeo” (Buhari, br. 2431, Muslim, 1071). (Nevevi, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 18; Ibn Dekik el-Id, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 28–29)
● Da bi čovjek sačuvao svoju vjeru, mora se kloniti sumnjivih stvari sve dok se ne upozna sa njihovim propisom, jesu li dozvoljene ili zabranjene. Imam Ahmed, rahimehullahu teala, rekao je: “Ko se bude čuvao sumnje, sačuvao je svoju vjeru.” (Ibnu Redžeb, Džamiul-ulumi vel-hikemi, 1/199.)
● Ko se želi spasiti od zapadanja u haram, neka ostavi i pojedina dozvoljena djela, a pogotovo djela koja su mu nepoznata i sumnjiva. Od ashaba se prenosi da su govorili: “Ostavljali bismo sedamdeset halala bojeći se da ne upadnemo u jedan haram.” (Ibn Kajjim, Medaridžus-salikin, 2/25, Kušejri, Risala, str. 90) Ebu Derda, radijallahu anhu, rekao je: “Potpuna bogobojaznost ogleda se u tome da se rob boji Allaha tako što će ostavljati pojedine dozvoljene stvari bojeći se da ne budu zabranjene, postavljajući tako pregradu između sebe i harama.” (Ibn Mubarek, Ez-Zuhd, 1/19) Ibn Omer, radijallahu anhuma, rekao je: “Ja volim da između sebe i harama postavim zastor od halala koji neću dirati.” (Mustafa Buga, El-Vafi fi Šerhil-Erbeinen-Nevevijje, str. 33) Hasan el-Basri, rahimehullahu teala, rekao je: “Takvaluk je neprestano bio uz bogobojazne sve dok nisu ostavili i mnoge dozvoljene stvari bojeći se da ne upadnu u zabranjene.” (Ibid.)
Sufjan es-Sevri, rahimehullahu teala, rekao je: “Nazvani su bogobojaznima jer su se čuvali i od onoga od čega se inače ne mora čuvati i sustezati.” (Ibid.)
● Onaj ko se ne sustegne sumnjivih stvari u svome radu i životu, već se upusti u njih, neka zna da je sebe izložio sumnji i ukoru od strane drugih, pa za kasnije posljedice neka ne kori nikoga drugog do sebe. (Adžluni, Kešful-Hafa, 1/45, 2/333)
● Neophodno je da svaki vjernik čuva svoju čast, da se udalji od svega što je narušava i izlaže sumnji. (Nazim Muhammed Sultan, Kavaid ve fevaid minel-Erbeinen-Nevevijje, str. 89)
● Hadis ukazuje na važnost i vrijednost traženja znanja kojim će čovjek razlučiti halal od harama i prepoznati sumnjive stvari.
● Onome koji nije u mogućnosti da traži znanje savjetuje se da ne pristupa nijednom sumnjivom djelu sve dok ne upita učene za propis o tom djelu, pa ukoliko i učenima bude sumnjivo i ne budu znali propis dotičnog djela, obaveza je svima da se sustegnu od njega sve dok ne saznaju za njegov propis. (Salih Ali Šejh, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 151)
● Četiri su razloga nejasnoća i sumnjičavosti, kao i upuštanja u njih:
a)
nedostatak znanja, jer onaj koji ima mnogo znanja, on njime raspoznaje ono što drugi koji nemaju znanja ne mogu raspoznati;
b)
nepravilno razumijevanje usljed kojeg čovjek koji ima ogromno znanje ipak ne može da razluči između nejasnih stvari;
c)
nedovoljno istraživanje, tj. da se ne trudi mnogo u istraživanju i spoznaji pravog značenja;
d)
loša namjera – što je najopasnije od svega spomenutog – tj. da čovjek ne namjerava ništa drugo osim da zadrži svoj stav svejedno bio li on ispravan ili ne, usljed čega mu postaje zabranjeno da dođe do ispravnog znanja, da nas Allah sačuva toga. (Muhammed b. Salih el-Usejmin, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 129)
● U hadisu se nalazi dokaz da se svega, makar to bilo i dozvoljeno, ali vodi do zabranjenog, treba ostaviti kako se doista ne bi i upalo u zabranjeno. Naprimjer, Uzvišeni Allah kaže: “Ne psujte božanstva koja neki obožavaju mimo Allaha da ne bi oni psovali Allaha bespravno.” (El-En’am, 108) U ovom ajetu izrečena je zabrana psovanja božanstava koja su mnogobošci obožavali iako je obaveza osporiti takva božanstva. Međutim, ako će to dovesti do psovanja Allaha, onda je obaveza toga se ostaviti. (Muhammed b. Salih el-Usejmin, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 132)
● Svaki je vjernik obavezan da vodi brigu o svom srcu jer od njega mu sve ovisi. A srce je nazvano kalbom zbog svoga tekalluba – prevrtanja, pa zbog toga još više vjernik mora da vodi računa o njemu.
● Da bi vjernikovo srce bilo živo i zdravo, on mora:
a)
upućivati dovu Uzvišenom Allahu da mu učvrsti srce u vjeri, jer su sva srca između dva Allahova prsta;
b)
odazivati se Allahu i Njegovom Poslaniku, tj. naredbama i zabranama, jer je u tome istinski život srca;
c)
mnogo spominjati Allaha, jer se sa spominjanjem Allaha srca smiruju;
d)
činiti dobročinstvo siromasima, jer se time vjernička srca smekšavaju;
e)
posjećivati mezarje, jer posjeta mezarju naša srca čini budnima i podsjeća nas na ahiret na kojem čovjeku ništa neće koristiti ako mu srce ne bude zdravo;
f)
učiti Kur’an s razmišljanjem, klanjati noćni namaz, tražiti oprosta u praskozorje, družiti se s dobrim i učenim ljudima (Ibn Hadžer el-Hejtemi, El-Fethul-Mubin fi šerhil-Erbe'in, str. 250);
g)
čuvati se svega što dovodi do grubosti srca, poput: vezivanja za nekoga drugog mimo Allaha, prekomjernog spavanja, prekomjernog dozvoljenog jela i pića, jedenja harama, zapadanja u sumnjive stvari, pustih želja i sl. (Sulejman b. Muhammed el-Luhejmid, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 16).
● Čisto srce obavezuje na činjenje lijepih djela, a loša djela ukazuju na pokvarenost srca. Ovo je osnova, a ponekada i pored pokvarenog srca pojedina vanjska djela mogu biti dobra, kao što je slučaj s licemjerom i onim koji se pretvara. (Abdurrahman el-Berrak, El-Fevaidul-mustenbeta minel-Erbeinen-Nevevijje, str. 16.)
● U hadisu se nalazi odgovor svima onima koji tvrde da imaju čisto srce, a istovremeno ne čine dobra djela. Da imaju čisto srce, ustrajavali bi u činjenju dobrih djela. (Muhammed Jusri, El-Džamiu fi Šerhil-Erbeinen-Nevevijje, 1/308)
● U ovom hadisu do izražaja dolazi lijep način na koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučavao navođenjem primjera. (Muhammed b. Salih el-Usejmin, Šerhul-Erbeinen-Nevevijje, str. 131)
● Ispravno je i prihvaćeno prenošenje hadisa od mladih ashaba koji su, kada su čuli hadis, bili u godinama raspoznavanja, a kada su ga prenosili drugima, bili u godinama punoljetstva, kao što je i prihvaćeno prenošenje hadisa od osobe koja ga je čula u vremenu svoga nevjerstva, ali ga je dostavila kada je primila islam. (Abdulmuhsin el-Abbad, Fethul-Kavijjil-Metin, str. 118)
● Dozvoliti i zabraniti nešto, to je Allahovo eksplicitno pravo i nikome ne smije dopustiti sebi da on nešto propisuje, dozvoljava ili zabranjuje. (Muhammed Jusri, El-Džamiu fi Šerhil-Erbeinen-Nevevijje, 1/310)
Pravila iz hadisa
Fikhsko pravilo: Islamski su učenjaci iz hadisa izvukli pravilo o “zatvaranju svakog puta koji vodi do harama”, tj. rekli su da je haram sve što vodi do harama. Naprimjer, sjedenje dokasno u noć može da dovede do izostavljanja klanjanja sabah-namaza u njegoovm vremenu. Pa, kako je zabranjeno propustiti sabah-namaz, tako je i zabranjeno ono što dovodi do njegovog izostavljanja, a to je sjedenje dokasno u noć.
Životno pravilo: Pažnju prvo treba posvetiti djelima srca, pa onda djelima udova, jer od ispravnosti srca zavisi i ispravnost svih ostalih djela. (Abdullah el-Furejh, Hulasatul-fevaid vel-kavaid min šerhil-Erbenen-Nevevijje, str. 13)
PRIPREMIO HAJRUDIN TAHIR AHMETOVIĆ, PROF.
Link: https://el-asr.com/tekstovi/halal-haram-i-sumnjive-stvari
Vidi manjePreuzeto od “El-Asr – Islamski informativni časopis”
Uredništvo: https://el-asr.com/autori/