Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kada se izgovaraju riječi – bolje je namaz klanjati nego spavati?
Riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” dodaju se na prvi, a ne na drugi sabahski ezan, na temelju hadisa: “Kad budeš učio prvi sabahski ezan, dodaj riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” (Ahmed, 3/408) Ovdje, međutim, treba znati da se pod sintagmom prvi sabahski ezan, koja je upotviše
Riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” dodaju se na prvi, a ne na drugi sabahski ezan, na temelju hadisa: “Kad budeš učio prvi sabahski ezan, dodaj riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” (Ahmed, 3/408)
Ovdje, međutim, treba znati da se pod sintagmom prvi sabahski ezan, koja je upotrijebljena u hadisu, podrazumijeva ezan koji se uči nakon nastupanja namaskog vremena; to je prvi ezan, a drugi ezan jest ikamet: i ikamet se naziva ezanom, pozivom. El-Buhari i Muslim zabilježili su sljedeći Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Između svaka dva poziva može se obaviti dobrovoljni namaz” (el-Buhari, 627, i Muslim, 304), a značenje je ovo: između ezana i ikameta može se obaviti dobrovoljni namaz. Imam el-Buhari zabilježio je predanje u kojem se kaže da je vladar pravovjernih Osman, radijallahu anhu, zarad džuma-namaza uveo treći ezan (to jest drugi, jer se i ikamet naziva ezanom, pozivom na namaz).
Dakle, Bilalu, radijallahu anhu, naređeno je da riječi: “Bolje je namaz klanjati nego spavati” doda prilikom učenja prvog sabahskog ezana. Ezan koji se uči prije nastupanja zore nije ezan zarad sabah-namaza. El-Buhari i Muslim zabilježili su da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Bilal uči ezan potkraj noći da bi probudio one koji spavaju i da bi završili dobrovoljni namaz oni koji klanjaju.” Dakle, pomoću tog ezana Bilal je objema kategorijama najavljivao da je vrijeme za konzumiranje hrane koja se jede prilikom sehura. Imami el-Buhari i Muslim zabilježili su da se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Maliku b. el-Huvejrisu: “Kad nastupi namasko vrijeme, neka jedan od vas prouči ezan”, a sabah-namaz nastupa nakon pojave zore.
Nije ispravno prosuđivanje onih ljudi koji smatraju da se sintagma prvi sabahski ezan odnosi na ezan koji se uči prije pojave zore. Neki ljudi vele: “Riječi: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’ izgovaraju se tokom ezana koji se uči prije zore, jer se ove riječ odnose na obavljanje dobrovoljnog namaza. Samo se za dobrovoljni namaz može reći: ‘Bolje je namaz klanjati nego spavati!’” Naime, kako se komparativ bolje može upotrijebiti za ono što nije farz, isto se tako može upotrijebiti i za strogu obavezu. Evo za to dva primjera: “O vjernici, hoćete li da vam ukažem na trgovinu, ona će vas spasiti patnje nesnosne: u Allaha i Poslanika Njegova vjerujte i imecima svojim i životima svojim na Allahovu se putu borite – to vam je, da znate, bolje…” (es-Saff, 10, 11) ; “O vjernici, kad se u petak na namaz pozove, kupoprodaju ostavite i pođite namaz obaviti – to vam je bolje neka znate!” (el-Džumua, 9)
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeDa li se može klanjati u potkošulji koja nije previše otvorena?
Poslanik, ﷺ, u hadisu koji prenose imami El-Buhari i Muslim, kaže: ”Neka niko od vas ne klanja u jednoj haljinci, a da na svome ramenu nema ništa (prebačeno).“ ”Aatiq” u šerijatskoj terminologiji označava prostor ramena izmeðu pleća i vrata. Stoga, potkošulja, ukoliko u cijelosti ne pokriva ramena iviše
Poslanik, ﷺ, u hadisu koji prenose imami El-Buhari i Muslim, kaže: ”Neka niko od vas ne klanja u jednoj haljinci, a da na svome ramenu nema ništa (prebačeno).“
”Aatiq” u šerijatskoj terminologiji označava prostor ramena izmeðu pleća i vrata. Stoga, potkošulja, ukoliko u cijelosti ne pokriva ramena i pleća, ne zadovoljava opis izrečen u spomenutom hadisu.
Svi učenjaci slažu se da je propisano pokriti ramena prilikom obavljanja namaza. Imam Ahmed smatra da je obaveza barem jedno rame pokriti, i to samo u farz-namazu, te to postavlja kao uvjet ispravnosti namaza. Većina učenjaka, a i ostala trojica imama, smatraju da pokrivanje ramena nije stroga obaveza, već da je obaveza pokriti ono što se smatra avretom za muškarca u namazu, a ramena nisu avret. Znači, ostali ove riječi Allahovog Poslanika, ﷺ, razumijevaju u smislu pokuðenosti, a ne u smislu stroge zabrane.
Minimum koji muškarac dok je u namazu mora pokriti jeste od iznad pupka do ispod koljena.
Na osnovu rečenog zaključujemo da je obavljanje namaza bez pokrivenih pleća i ramena mekruh (pokuðeno), ali da se ne dovodi u pitanje ispravnost namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: dr. Emir Demir
Vidi manjeDa li se sabahski sunneti mogu klanjati poslije farza, ako se u mesdžid stigne za vrijeme ikameta?
Ve 'alejkumus-selam! Mogu se klanjati poslije farza ako Sunce još uvjek nije počelo izlaziti. A, ako je počelo izlaziti, onda će se pričekati da Sunce izađe i odskoči 15-tak minuta nakon izlaska, i onda se mogu naklanjati sunneti, klanjati duha namaz i ostale neodređene nafile. Odgovorio hfz. mr. Amviše
Ve ‘alejkumus-selam! Mogu se klanjati poslije farza ako Sunce još uvjek nije počelo izlaziti. A, ako je počelo izlaziti, onda će se pričekati da Sunce izađe i odskoči 15-tak minuta nakon izlaska, i onda se mogu naklanjati sunneti, klanjati duha namaz i ostale neodređene nafile.
Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com
Vidi manjeDa li je dozvoljeno u rukama držati Kur’an i učiti iz njega na nafila namazima?
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s. Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Takoðer, šerijatski dokazi iz Kur’ana i sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a toviše
Zahvala pripada Allahu, neka su salavat i selam na Poslanika, s.a.v.s.
Nema smetnje da se gleda u Mushaf prilikom obavljanja teravih-namaza, jer će na takav način klanjači preslušati cijeli Kur’an. Takoðer, šerijatski dokazi iz Kur’ana i sunneta ukazuju na utemeljenost učenja Kur’ana u namazu, a to podrazumijeva učenje iz Mushafa, a i onoga što se zna napamet. Nema smetnje da se klanja gledajući u Mushaf prilikom obavljanja namaza. Aiša, radijallahu anha, imala je slugu koji ju je predvodio u namazu gledajući u Mushaf tokom ramazana. (El-Buhari, 1/345)
Ibn Vehb kaže da je Ibn Šihab rekao: ”Naši odabrani su tokom ramazana klanjali teravih-namaz gledajući u Mushafe.” (El-Mudevvene, 1/224)
Imam En-Nevevi kaže: ”Ukoliko bi se Kur’an učio iz Mushafa, namaz ne bi bio pokvaren, svejedno poznavao čovjek ono što uči napamet ili ne. Zapravo, to mu je obaveza ukoliko ne poznaje Fatihu. Ukoliko bi ponekada okretao listove Mushafa u namazu, namaz time ne bi bio pokvaren. Ovo je naš pravac i pravac imama Malika, Ebu Jusufa, Muhammeda, Ahmeda. (El-Medžmu’, 4/27)
Kaže Sahnun: ”Imam Malik je rekao: ‘Nema smetnje da imam predvodi ljude u namazu gledajući u Mushaf u toku ramazana, prilikom obavljanja teravih-namaz.” Ibnul-Kasim kaže: ”To je pokuðeno u farz-namazu.” (El-Mudevvene, 1/334)
Oni koji su se usprotivili ovom mišljenju smatraju da je držanje Mushafa i preokretanje stranica u namazu povod za mnogobrojne vanredne pokrete. Meðutim, ovakvo protivljenje nije ispravno, jer je potvrðeno da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., klanjao držeći djevojčicu Umamu.” (El-Buhari, 494; Muslim, 543)
Stoga se držanje Mushafa ne može nikako uzeti većim od držanja djevojčice u toku namaza. Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Emir Demir
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Vidi manjeHoću li klanjati sabah pri izlasku sunca ili pričekati da sunce izađe?
Klanjat će odmah farz, a sunnete će naklanjati poslije izlaska sunca. Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com
Klanjat će odmah farz, a sunnete će naklanjati poslije izlaska sunca.
Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com
Vidi manjeJe li sunnet da se zikri posebno ili u džematu?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi zikrili su poslije farz-namaza, svako za sebe. Čak se i prema hanefijskom mezhebu, kojem pripadaju muslimani Balkana, zikr čini zasebno, tiho, poslije farz-namaza. I toga bi se trebalo pridržavati. Poslije namaza može se učiti zikr koji ćemo naviše
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi zikrili su poslije farz-namaza, svako za sebe. Čak se i prema hanefijskom mezhebu, kojem pripadaju muslimani Balkana, zikr čini zasebno, tiho, poslije farz-namaza. I toga bi se trebalo pridržavati. Poslije namaza može se učiti zikr koji ćemo navesti:
Tri puta izgovoriti: ESTAGFIRULLĀH – Allaha za oprost molim!
ALLĀHUMME ENTES-SELĀMU VE MINKES-SELĀMU TEBĀREKTE JĀ ZEL-DŽELĀLI VEL-IKRĀM – Allahu, Ti si Mir i Ti daješ mir, blagodaran si, Posjedniče veličine i plemenitosti! (Muslim)
LĀ ILĀHE ILLALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERÎKE LEHŪ LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ‘ALĀ KULLI ŠEJ’IN KADÎR. ALLĀHUMME LĀ MĀNIA‘ LIMĀ E‘TAJTE VE LĀ MU‘TIJE LIMĀ MEN‘ATE VE LĀ JENFEU‘ ZEL-DŽEDDI MINKEL-DŽEDD – Nema istinskog božanstva osim Allaha, Jedinog, Koji nema saučesnika, Njemu pripada sva vlast i svaka zahvalnost i On sve može. Allahu, ono što ti daješ, niko ne može uskratiti, niti iko može dati ono što ti uskratiš, a niti ikome koristi njegovo bogatstvo pored Tvog bogatstva! (El-Buhari i Muslim)
LĀ ILĀHE ILLALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERÎKE LEHŪ LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ‘ALĀ KULLI ŠEJ’IN KADÎR. LĀ ILĀHE ILLALLĀHU VE LĀ NA‘BUDU ILLĀ IJJĀHU LEHUN-NI‘METU VE LEHUL-FADLU VE LEHUS-SENĀ’UL-HASEN. LĀ ILĀHE ILLALLĀHU MUHLISÎNE LEHUD-DÎNE VE LEV KERIHEL-KĀFIRŪN – Nema istinskog božanstva osim Allaha, Jedinog, Koji nema saučesnika, Njemu pripada sva vlast i svaka zahvalnost i On sve može. Obožavamo samo Allaha, Njemu pripada svaka blagodat, poštovanje i svekolika hvala. Nema istinskog božanstva osim Allaha. Njemu iskreno vjeru ispovijedamo, makar to bilo krivo nevjernicima! (Muslim)
U predanju stoji: “Ko poslije namaza trideset i tri puta kaže: SUBHANALLĀH – Neka je slavljen Allah!, trideset i tri puta: ALLĀHU EKBER – Allah je najveći!, i trideset i tri puta: EL-HAMDULILLĀH – Hvala Allahu!, pa to zaokruži na stotinu rekavši: LĀ ILĀHE ILLALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERÎKE LEHŪ LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ‘ALĀ KULLI ŠEJ’IN KADÎR – Nema istinskog božanstva osim Allaha, Jedinog, Koji nema saučesnika, Njemu pripada sva vlast i svaka zahvalnost i On sve može!, bit će mu oprošteni grijesi makar ih bilo koliko ima morske pjene.” (Muslim)
Ukba b. Amir, radijallahu anhu, veli: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zapovijedio mi je da poslije svakog namaza proučim sure El-Felek i En-Nas.” (Ebu Davud, 1/284)
Hadis: “Onoga ko poslije svakog namaza prouči Ajetul-kursi od ulaska u džennet odvaja samo smrt.” (En-Nesai)
Neposredno poslije sabah-namaza uči se: ALLĀHUMME INNÎ ES’ELUKE ‘ILMEN NĀFI‘AN VE RIZKAN TAJJIBEN VE ‘AMELEN MUTEKABBELEN – Allahu, molim Ti se za korisno znanje, halal-nafaku i primljena djela! (Ibn Madža)
Poslije sabah i akšam-namaza treba učiti deset puta: LĀ ILĀHE ILLALLĀHU VAHDEHŪ LĀ ŠERÎKE LEHŪ LEHUL-MULKU VE LEHUL-HAMDU VE HUVE ‘ALĀ KULLI ŠEJ’IN KADÎR – Nema istinskog božanstva osim Allaha, Jedinog, Koji nema saučesnika, Njemu pripada sva vlast i svaka zahvalnost i On sve može. (Et-Tirmizi)
A poslije vitr-namaza tri se puta, povišenim glasom i otežući, uči: SUBHĀNEL-MELIKIL-KUDDŪS – Neka je slavljen Vladar, Sveti!, a na treći se put dodaje sljedeće: RABBIL-MELĀ’IKETI VER-RŪH – Gospodar melekâ i Džibrila! (En-Nesai i Ed-Darekutni)
prof. Abdurrahman Kuduzović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Vidi manjeDa li postupiti po takvimu ili po ezanu?
Ve alejkumus-selam! Ako imaš vremena da klanjaš prije ezana a nakon nastupa namaskog vremena, onda nema smetnje da klanjaš prva dva rekata podnevskog sunneta prije ezana. Također, ako se ezan ne uči uživo, nego se pušta snimak sa uređaja, onda isto tako nema smetnje da se klanjaju prva dva rekata suviše
Ve alejkumus-selam! Ako imaš vremena da klanjaš prije ezana a nakon nastupa namaskog vremena, onda nema smetnje da klanjaš prva dva rekata podnevskog sunneta prije ezana. Također, ako se ezan ne uči uživo, nego se pušta snimak sa uređaja, onda isto tako nema smetnje da se klanjaju prva dva rekata sunneta dok uči ezan, jer taj snimljeni ezan nema nikakavu pravnu bitnost. Ako, pak, ne bi stigao da klanjaš sunnete prije podne-namaza, radi opravdanog razloga, kao što si spomenuo, onda nema smetnje da ih nadoknadiš poslije farza, tj. sve do ikindije.
Ebu Bilal – svršenik Medinskog fakulteta
Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com
Vidi manjeBrada je sunnet, pa kako je onda brijenje brade haram?
Ve 'alejkumus-selam! Brada je sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, u značenju da ju je on puštao i njegovao, ali je njen fikhski propis da je farz/vadžib, jer je Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, naredio da se pušta i nosi. Prema tome, brijanje brade je haram, jer je toviše
Ve ‘alejkumus-selam! Brada je sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u značenju da ju je on puštao i njegovao, ali je njen fikhski propis da je farz/vadžib, jer je Resulullah, sallallahu ‘alejhi ve sellem, naredio da se pušta i nosi. Prema tome, brijanje brade je haram, jer je to ostavljanje njegove, alejhis-selam, naredbe, a ujedno je i oponašanje žena i nemuslimana. Islamski učenaci jednoglasni su da je brijanje brade haram, kao što prenose imam Ibn Hazm, rhm, i drugi.
Odgovorio hfz. mr. Amir I. Smajić https://amir-smajic.blogspot.com
Vidi manjeAko postač govori ono što se ne smije govoriti, je li njegov post pokvaren?
Iz kur’anskog ajeta: “O vjernici, propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili…” (el-Bekara, 183) slijedi da je post propisan zato da bi musliman bio bogobojazan i robovao Uzvišenom Allahu. Bogobojaznost se ovdje odnosi na sustezanje od činjenja grijeha, a uviše
Iz kur’anskog ajeta: “O vjernici, propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste bogobojazni bili…” (el-Bekara, 183) slijedi da je post propisan zato da bi musliman bio bogobojazan i robovao Uzvišenom Allahu. Bogobojaznost se ovdje odnosi na sustezanje od činjenja grijeha, a u širem značenju odnosi se i na izvršavanje vjerskih naredbi. I ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ako se čovjek, dok posti, ne sustegne od neistinita govora, postupanja prema tom govoru i nerazumnih postupaka, nema potrebe ni da se susteže od hrane i pića” (el-Buhari, 1903) dovoljne su kao potvrda ovog što smo rekli – da postač mora izvršavati vjerske naredbe, a sustezati se od vjerskih zabrana, pa ne smije ogovarati, ni lagati, ni prenositi tuđe riječi, niti se smije baviti trgovinom koja je zabranjena. Jednom riječju, treba se sustegnuti od svega što je zabranjeno činiti. Ukoliko tako bude postupao u mjesecu ramazanu, bit će dobar vjernik tokom cijele godine. Izaziva veliku žalost da se mnogi postači u ramazanu i mimo njega istovjetno ponašaju, pa nalaziš da izostavljaju farzove i čine zabranjeno, ne osjetiš da post na njih imalo djeluje. Te radnje ne kvare post, ali umanjuju nagradu za njega i, na kraju krajeva, možda čak u cijelosti ponište nagradu za post.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKoje je tačno vrijeme za obavljanje potvrđenih sunneta?
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz paviše
Ispravno je da se sunneti koji se obavljaju prije farza (kao, naprimjer, podnevski sunnet koji se obavlja prije farza) mogu obaviti jedino nakon nastupanja namaskog vremena, a prije obavljanja farz-namaza, dok se sunneti koji se obavljaju poslije farza mogu obaviti nakon što se klanja farz-namaz pa do isteka namaskog vremena. Ali ipak, ukoliko se dogodi da čovjek propusti sunnet koji se obavlja prije farza, ne zato što je podbacio u tome, naklanjat će taj sunnet poslije namaza. A ako taj sunnet propusti bezrazložno, neće mu biti od koristi ako ga naklanja. To je tako, a ispravno je mišljenje onih učenjaka koji vele da nije ispravan, niti je primljen, ibadet koji je vremenski ograničen, a koji čovjek namjerno i bez razloga propusti te ga zatim naknadno izvrši.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manje