Ve alejku musalam.
Svaki musliman mora slijediti Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, u svim segmentina svog života. Poslanikova praksa po pitanju obavljana namaza mora biti naša vodilja.
Rekao je Allah: „O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite ono što će vam život osigurati; i neka znate da se Allah upliće između čovjeka i srca njegova, i da ćete se svi pred Njim sakupiti.” (El-Enfal, 24) i: „O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i predstavnicima vašim. A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u Onaj svijet; to vam je bolje i za vas rješenje ljepše.” (En-Nisa, 59) .

Allahov Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svi pripadnici moga Ummeta će ući u Džennet, osim onoga ko to odbije.” Pitali su: “A ko će odbiti?” Odgovorio je: “Ko mi se pokorava ući će u Džennet, a ko mi je nepokoran, odbio je.” (Buhari) Rekao je i: “Pridržvajte se moga Sunneta i sunneta ispravnih i upućenih nasljednika (halifa). Uhvatite se za njega čvrsto svojim očnjacima. Čuvajte se izmišljenih stvari, jer je svaka izmišljena stvar novotarija, a svaka novotarija je zabluda.” ( Tirmizi).

Poslanikova praksa u cjelosti zapisana je i nama prenešena, Poslanik je klanjao sunnete, potom farze u džematu, potom sunnete. S tim da je bolje klanjanje sunneta u kući. Abdullah b. Sa’ad, Allah bio sa njim zadovoljan, kaže: “Pitao sam Allahovog Poslanika, salallahu alejhi ve sellem, o tome šta je vrijednije: Namaz u mojoj kući ili namaz u džamiji? Reče: Vidiš li gdje mi je kuća; kako je blizu džamiji!? „Da klanjam namaz kod svoje kuće, draže mi je nego li da ga klanjam u džamiji – izuzev ako je u pitanju farz-namaz (mektuba)!“ (Sunen, Ibnu Madždže)

I rekao je Poslanik: „Najvrijedniji namaz je onaj kojeg čovjek klanja kod svoje kuće izuzev farz-namaza (el-mektuba)!“ (Sahihul-Buhari). S tim da se daje prednost farz namazu nad sunnet namazu kada to zahtjeva situacija, kao kada se uči ikamet i želi klanjati farz namaz, a osoba klanja sunnet namaz, tada će prekinuti sunnet namaz, ili kada uđe u mesdžid i želi se klanjati farz namaz, klanjati će odmah farz i neće klanjati sunnet ili kada ima vremena samo za farze a ne i sunnete, klanjati će farze i slično tome.

Svi namazi se moraju klanjati u njihovo vrijeme koje im je postavio islamski šeriat i nije dozvoljeno da se namaz ne klanja u njegovo vrijeme, ili da se naklanjava osim uz valjano šeriasko opravdanje. Rekao je Allah Uzvišeni: „Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (Prijevod značenja, En-Nisa: 103). Također rekao je Uzvišeni: „A njih smjeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za pož‍udama pođoše; oni će sigurno zlo proći.“ (Prijevod značenja, Merjem: 59).

Rekao je Uzvišeni: „Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.“ (Prijevod značenja, Al-Bekare: 238). Također Uzvišeni je rekao: „I namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!“ (Prijevod značenja, Taha, 14).

Propušteni namaz uz valjano šeriasko opravdanje klanja se kada ga se osoba sjeti, čak da to bude i u vrijeme u kojem je zabranjeno da se klanja. Rekao je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem: “Ko prespava namaz ili ga zaboravi, neka ga klanja kada ga se sjeti i nema otkupa za to mimo toga.” (Buhari)

Također se više puta u pitanjima spominju riječi „jer nisam mogao naci nigdje jasan i korektan odgovor“, s tim da ja vjerujem kada bi se ozbiljno potražio odgovor da bi se, sa Allahovim dopustom, našao, jer se mnogo pitanja i odgovara ponavlja. Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice: n-um.com

Skraćivanje namaza i spajanje na putovanju dozvoljeno je na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ‘’Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite, i kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti. Nevjernici su vam, doista, otvoreni neprijatelji.” (En-Nisa, 101) Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi skraćivanja i spajanja namaza rekao je da je to ”sadaka koju vam je udijelio Allah, pa je prihvatite”. (Bilježi Muslim)

Neophodno je naglasiti da između islamskih učenjaka postoji razilaženje u vezi propisa skraćivanja i spajanja namaza kao i vremena u kojem se dozvoljava skraćivanje i spajanje namaza. Hanefije smatraju da nije dozvoljeno spajati namaze izuzev na dan Arafata između podne i ikindija-namaza u podnevskom vremenu i na Muzdelifi između akšama i jacija-namaza u jacijskom vremenu. Također smatraju da je farz – stroga obaveza skraćivanje namaza na putovanju i da je skraćivanje namaza dozvoljeno u vremenskom period od petnaest dana. Ostali islamski mezhebi smatraju da je skraćivanje i spajanje namaza sunnet, a ne vadžib, i da su četiri dana (hanbelije) vremenski period u kojem se dozvoljava skraćivanje namaza.

Na osnovu prethodnog može se reći da je osoba koja boravi u određenom mjestu i nijjeti da će u njemu boraviti više od četiri dana (ili petnaest dana) – dužna upotpuniti namaz i klanjati svaki namaz u njegovo vrijeme , tj. neće spajati namaze. Ukoliko boravi u nekom mjestu i ne zna kada će putovati, već čeka da završi određeni posao, pa će putovati, u tom slučaju dozvoljeno mu je skraćivati i spajati namaze sve dok ne htjedne putovati, čak i da se vremenski period boravka oduži, jer se prenosi da je Ibn Omer boravio u Azeberdžanu čitav mjesec i da je skraćivao namaz.

U slučaju spomenutom u pitanju, osoba će skraćivati i spajati namaze u toku svoga putovanja između svojih prebivališta, jer će prijeći put čija dužina spada u putovanje. Ukoliko osoba kao preferirajuće odabere mišljenje hanefijskog mezheba, u tom slučaju neće spajati namaze izuzev u situacijama u kojima to hanefije dozvoljavaju, što znači da neće spajati namaze u slučaju spomenutom u pitanju, ali će obavezno spajati namaze sve dok je putnik, tj. dok ne stigne do odredišta, i u situaciji kada nijjeti da ostane manje od petnaest dana u određenom mjestu. Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com