Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koji su propisi vezani za imama?
Predvođenje namaza vrednije je od učenja ezana, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio namaz, kao što su i njegove pravedne halife nakon njegove smrti predvodile namaz. Prednost u imametu ima najučeniji u Allahovoj Knjizi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi:više
Predvođenje namaza vrednije je od učenja ezana, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio namaz, kao što su i njegove pravedne halife nakon njegove smrti predvodile namaz.
Prednost u imametu ima najučeniji u Allahovoj Knjizi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Narod će predvoditi u namazu onaj ko je od njih najučeniji u Allahovoj Knjizi. .. 505
Zatim onaj koji je najučeniji u sunnetu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … zatim najučeniji od njih u sunnetu. “506
Zatim onaj koji je najprije učinio hidžru, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … zatim onaj koji je od njih najprije učinio hidžru. “507
Zatim najstariji od njih, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … a zatim najstariji od njih. “508
Onaj koji ima vlast najpreči je za i mamet, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I neka čovjek ne predvodi drugog čovjeka u namazu na mjestu gdje on ima nadležnost, osim sa njegovom dozvolom. .. 509
Vlasnik kuće najpreči je da predvodi namaz u svojoj kući, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ne može drugi biti imam domaćinu u njegovoj kući”510, tj. osim uz njegovu dozvolu.
Imam snosi odgovornost za sve (moguće) manjkavosti (u namazu), zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … a imam je garant. “511
Imamet slijepca je ispravan, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo za zamjenu Ibn Ummi Mektuma – koji je bio slijepac – da klanja ljudima u Medini.
Također, ispravan je i imamet dječaka: Amr b. Seleme predvodio je svoj narod u namazu, a imao je samo šest godina, i za sve to znao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Onaj ko stoji u namazu može biti imam onome ko sjedi, jer su ashabi klanjali kao imami, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je za njima sjedeći.
Onaj ko sjedi u namazu može biti imam onome ko stoji i oko toga postoji saglasnost, tj. ne prenosi se ništa suprotno tome.
Onaj koji klanja farz-namaz može biti imam onome koji također klanja farz-namaz i to je osnova, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu je imam postavljen da se slijedi. “512
Onaj ko klanja farz može biti imam onome koji klanja nafilu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Mihdženu b. El Edre'u, radijallahu anhu, nakon što je rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Ja sam klanjao kod kuće.” Naime, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Kada dođeš, klanjaj s njima i taj namaz smatraj nafilom. “513
Kada je jedne prilike vidio nekog čovjeka da klanja sam, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Zašto ne bi neko od vas udijelio sadaku ovome?”514
Drugom prilikom, u hadisu o namjesnicima, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Ebu Zerru, radijallahu anhu, u hadisu koji govori o odgađanju namaza od strane namjesnika: “Ne reci: ‘Ja sam klanjao’, već klanjaj s njima. “515 A bio mu je naredio da obavi namaz sam kod kuće a zatim da ode u džamiju.
Onaj ko klanja nafilu može biti imam onome koji klanja farz, jer je Muaz, radijallahu anhu, klanjao s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, farz namaz, a zatim se vraćao i klanjao svome narodu kao imam i to mu je bila nafila.
Onaj ko klanja nafilu može biti imam onome koji klanja nafilu, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u noćnom namazu predvodio Ibn Abbasa, Ibn Mes'uda i Huzejfu, radijallahu anhum.
Onaj ko klanja namaz sa abdestom može biti imam onome koji klanja sa tejemmumom, i na tome je konsenzus učenjaka.
Onaj ko klanja sa tejemmumom može biti imam onome koji klanja sa abdestom, jer je Amr b. El-As klanjao kao imam a uzeo je tejemmum, i takav postupak odobrio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Onaj ko je u mjestu boravka može biti imam putniku. Kada je Ibn Abbas, radijallahu an huma, upitan: “Šta je to sa putnikom?! Kada klanja sam, klanja dva rekata, a kada klanja za drugim koji nije putnik, klanja četiri rekata?”, odgovorio je: “To je sunnet”.
Onaj ko je na nižem stepenu može biti imam onima koji su na višem stepenu od njega, jer su Ebu Bekr i Ibn Avf, radijallahu anhuma, klanjali kao imami Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.
Imamet grješnika: Svaki onaj kome je namaz ispravan kada ga obavlja zasebno, ispravan je i drugima kada klanjaju za njim. U situacijama kada je to bilo neizbježno, ispravni prethodnici klanjali su za grješnicima i novotarima, kao i za vladarima. Ebu Seid, radijallahu anhu, klanjao je za Mervanom, a Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, klanjao je za El-Velidom b. Ukbeom, dok su drugi ashabi klanjali za El-Muhtarom b. Ebi Ubejdom, a Ibn Omer, radijallahu anhuma, klanjao je za El-Hadždžadžom.
Dozvoljeno je iz opravdanog razloga napustiti namaz za imamom i završiti sam namaz, jer je zabilježeno da je jedan čovjek napustio Mu'aza kada je odužio sa namazom, zatim je sam završio namaz te se požalio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na Mu'azov postupak, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zar da ti, o Mu'aze, ljude dovodiš u iskušenje?!”516
Ponavljanje namaza za imamom u džematu, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao dvojici ljudi -kako stoji u hadisu Jezida b. el-Esveda – koji nisu klanjali za njim: “Kada obavite namaz u svojim kućama, a zatim dođete u džemat, klanjajte namaz za imamom i to će vam biti nafila. “517
Uzdignutost imama nad klanjačima: Ukoliko postoji potreba za tim, tada to nije pokuđeno, jer zabilježeno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao ashabima na minberu, tako što je donio tekbir stojeći na minberu, zatim je učinio ruku’, pomjerio se unatrag i učinio sedždu u podnožju minbera, a onda se ponovo vratio na minber. Kada je završio sa namazom, rekao je: “Uistinu, ovo sam učinio samo da biste me slijedili i da biste se poučiti mome namazu. “518 Ukoliko za tim nema potrebe, tada je to pokuđeno jer je zabilježeno da je Huzejfe, radijallahu anhuma, jedne prilike imamio ljudima u Medainu popevši se na krov dućana, pa ga je Ibn Mes'ud vukao nazad sve dok ga nije spustio na pod. Uprkos tome, učenjaci su se složili da je to sunnet.
Uzdignutost klanjača iznad imama: Ukoliko klanjač zna za pokrete imama, tada u tome nema smetnje, jer su Ebu Hurejre i Enes, radijallahu anhuma, klanjali za imamom na krovu mesdžida.
Slijeđenje imama od strane klanjača iza pregrade dozvoljeno je ukoliko klanjač zna za pokrete imama, bilo da vidi ili čuje imama, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao kao imam u svojoj sobi, a ashabi su klanjali za njim iza njegove sobe.
Ispravan je imamet i onoga ko izostavi neki šart ili rukn, ukoliko ga klanjač, muktedija upotpuni, tj. muktedija ga ne izostavi i ne zna za imamov propust, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Klanjat će vam, pa ukoliko namaz budu ispravno obavljali, nagrada će pripasti i vama i njima, ali ukoliko pogriješe, nagrada pripada vama, a grijeh njima”519, i riječi: “Imam je garant. “520
Čovjek kojeg njegov narod prezire iz vjerskih razloga, neće predvoditi svoj narod u namazu, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Trojici se njihov namaz ne uzdiže iznad glave ni koliko je pedalj: čovjeku koji imami svome narodu a oni ga mrze … “521 Hadis.
Ukoliko samo jedan muktedija klanja sa imamom, tada će stati s njegove desne strane, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, premjestio Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, sa svoje lijeve strane na desnu.
Ukoliko klanjaju dvojica ili više muktedija, tada će stati iza imama, jer je zabilježeno da su jedne prilike Džabir b. Abdullah i Džabir b. Sahr stali pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa ih je on pomjerio nazad kako bi stali u saff iza njega, a također je zabilježeno da su sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na takav način klanjali Enes i jedan dječačić.
Žena će klanjati iza muškaraca, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sa Enesom i dječačićem koji su stajali u saffu iza Poslanika, a starica je stajala iza njih. Imam će stati na sredinu saffova, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Neka vam imam bude na sredini. “522
U pravom saffu iza imama stajat će ugledni i učeni ljudi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Neka iza mene stanu ugledni i učeni ljudi. “523 Također, iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, stajali su muhadžiri i ensarije.
Mjesto djece i žena u odnosu na muškarce: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postavljao je muškarce ispred djece, a djecu je postavljao ispred žena.
Imam će poravnati saff i popuniti praznine, jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem – kako prenosi Enes – okretao muktedijama, prije nego što bi donio početni tekbir, i govorio: “Popunite i poravnajte saffove. “524 Također je govorio: “Poravnajte vaše saffove jer poravnavanje saffova upotpunjuje valjanost namaza. “525 I govorio je: “lli ćete poravnati svoje saffove ili će Allah izokrenuti vaša lica. “526
Ukoliko postoji potreba, neko od klanjača će prenositi tekbire od imama klanjačima iza sebe, jer je Ebu Bekr, radijallahu anhu, prenosio iza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Okretanje imama na desnu ili lijevu stranu nakon predaje selama, jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, okretao na desnu i lijevu stranu.
Odlazak imama s mjesta gdje je klanjao: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi predao selam, kratko bi sjedio na svome mjestu prije nego što bi ustao, kako bi žene mogle da izađu.
Poželjno je da žena imami drugim ženama, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Ummu Vereki da imami svojoj porodici u obaveznim namazima 527, a i Aiša i Ummu Selema predvodile su žene u namazu stojeći u sredini saffa.
Muškarac može biti imam samim ženama, jer se prenosi da je Ubejj b. Ka'b, radijallahu anhu, obavijestio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako u namazu predvodi žene iz svoje porodice, pa je to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prešutio, a njegova je šutnja znak odobravanja.
Dozvoljeno je imamu da u namazu drži dijete u naručju, ukoliko za tim ima potrebe, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na farz-namazu držao u naručju Umamu, Zejnebinu kćerku.
Ako se imamu prilikom obavljanja sedžde na leđa popne dijete, muktedije će sačekati i ostati na sedždi koliko i imam, jer se prenosi da se u toku namaza na Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, leđa popeo Hasan, tako da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio sve dok on nije sišao.
Imamovo olakšavanje ljudima, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko od vas bude imamio ljudima, neka im olakša (neka im ne oduljuje namaz) “528, kao i zbog njegovih riječi: “Zar da ti, o Muaze, ljude dovodiš u iskušenje?!”529
U određivanju trajanja namaza, ravnati se po najslabijem džematliji, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I ravnaj (povodi) se po najslabijim! “530
Imamovo skraćivanje namaza zbog nastale situacije, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je čuo plač djeteta, ubrzao namaz kako ne bi otežao djetetovoj majci.
Imam će gledati ispred sebe, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, gledao u zid ispred sebe kada su mu prikazani Džennet i Džehennem.
Ukoliko bude prinuđen prekinuti namaz, imam će postaviti drugog čovjeka na svoje mjesto, jer je i Omer, radijallahu anhu, kada je uboden na namazu, postavio Ibn Avfa, radijallahu anhu, za imama.
Ukoliko stalni imam zakasni na namaz, klanjači će za imama odrediti jednog od njih, jer je jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakasnio pa su ashabi za imama u namazu postavili Ebu Bekra, radijallahu anhu.
Imam će odužiti prvi rekat kako bi ljudi mogli prispjeti u džemat, jer je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oduljivao prvi rekat, tako da je, ko je htio, mogao otići do Bekije, abdestiti se i opet stići na prvi rekat.
Obaveza je slijediti imama u namazu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, imam je postavljen da se slijedi, pa nemojte se razlikovati od njega. “531
Zabranjeno je klanjaču da podiže glavu (sa ruku'a i sedžde) prije nego što se podigne imam, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zar se neki od vas ne boje da im, kada podignu svoju glavu prije imama, Allah ne pretvori glavu u glavu magarca?!”532
Zabranjeno je preduhitravati imama, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, ja sam vaš imam, pa nemojte me prestizati ni na ruku'u, ni na sedždi, ni na kijamu, ni na sjedenju, ni pri završetku namaza. “533
Imam se može povući i postati muktedija, jer se Ebu Bekr, radijallahu anhu, povukao i postao muktedija kada je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Pristupanje namazu i slijeđenje imama u ma kojem god se položaju zatekao, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada pristignete na namaz dok smo na sedždi, idite na sedždu, ali nemojte to ni u što računati, jer onaj ko stigne na rekat, stigao je na namaz. “534
Nakon proučenog ikameta za namaz, imamu je dozvoljeno govoriti, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poduže razgovarao s jednim čovjekom nakon što je proučen ikamet, a muktedije su stajali. Također, nakon što je proučen ikamet, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sjetio se da na sebi ima nečistoće, pa je išaretio ljudima da ostanu na svome mjestu, a on je otišao i otklonio nečistoću, a zatim se vratio i klanjao.535
Džemat mogu sačinjavati dječačić i imam, jer je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, klanjao kao dječak sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, i stao je na njegovu desnu stranu.
Također, džemat može uspostaviti i žena sa imamom koja će stati iza njega, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada muž probudi noću svoju suprugu, pa klanjaju – ili klanja – dva rekata zajedno, bit će upisani u muškarce koji mnogo spominju Allaha i žene koje mnogo spominju Allaha. “536
Dozvoljeno je klanjaču podsjetiti imama ukoliko zaboravi ajet ili pogriješi u učenju, jer se prenosi da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zbunio tokom učenja u namazu, te je po završetku namaza upitao Ubejja, radijallahu anhu: “Jesi li klanjao s nama?” Rekao je: “Da.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzvratio mu je: “Pa, šta te je spriječilo da me podsjetiš?!”537
Jedan saff će slijediti drugi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Prođite naprijed i slijedite mene, a vas neka slijede oni koji su iza vas. “538
505 Sahih: Muslim (673), Ahmed (16615, 16643), Ebu Davud (582) i drugi.
506 Sahih: Muslim (673), Ahmed (21835), Tirmizi (235).
507 Prethodni hadis.
508 Prethodni hadis.
509 Prethodni hadis.
510 Sahih: Muslim (673), Ahmed (16615, 16643), Ebu Davud (582).
511 Sahih: Ahmed (7129, 7759, 8692), Ebu Davud (517), Tirmizi (207). Pogledati: Miškat (663).
512 Sahih: Buharija (378, 689, 732), Muslim (411), Ahmed (12245)
513 Hasen: Ahmed (18499).
514 Sahih: Ahmed (21685, 21812) od Ebu Umame, radijallahu anhu; Ahmed (10636, 11219), Ebu Davud (574) Darimi (1368).
515 Sahih: Muslim (648), Ahmed (20913, 20967), Nesai (778).
516 Sahih: Buharija (701, 705), Muslim (465), Ahmed (13778, 13895) i drugi.
517 Sahih: Ahmed (17020, 17025). Ebu Davud (575), Tirmizi (219), Nesai (858). Pogledati: Miškat (1152).
518 Sahih: Buharija (917), Muslim (544), Ahmed (22364), Ebu Davud (1080) i drugi.
519 Sahih: Buharija (694), Ahmed (8449, 10547).
520 Prethodio je izvod had isa.
521 Hasen: Ibn Madže (971). Pogledati: Miškat (1128).
522 Daif: Ebu Davud (681). Pogledati: Temamul-minne (284) i Da'ifui-Džami'i (6135).
523 Sahih: Muslim (432), Ahmed (4360), Ebu Davud (674), Tirmizi (228) i drugi.
524 Sahih: Buharija (719), Muslim (493), Ahmed (12983, 12473) i njegov je citat.
525 Sahih: BuharUa (723), Muslim (433), Ahmed (12402, 13252) i drugi.
526 Sahih: Buharija (717), Muslim (436), Ahmed (17959), Ebu Davud (663) i drugi.
527 Daif: Ahmed (26739). Hadis o Ummu Vereki je slab zbog nepoznatog prenosioca u senedu. Ali predanja od Aiše i Ummu Seleme, radUallahu anhuma, o predvođenju žena u namazu vjerodostojno su prenesena. Pogledati: Hakim (1!203-204), Musannef Abdurrezzaka (5086), Ibn Ebi Šejbe (2/88-89), Darekutni (1/404), Bejheki (3/131) i dr.
528 Sahih: Buharija (703), Muslim (467), Ahmed (7611, 9933), Ebu Davud (794) i drugi.
529 Prethodio je izvod hadisa.
530 Sahih: Ahmed (15836, 17448), Ebu Davud (531), Nesai (672). Pogledati: Miškat (668).
531 Sahih: Buharija (722, 734), Muslim (414), Ahmed (27373) i drugi.
532 Sahih: Buharija (691), Muslim (4279, Ahmed (9574, 27270), Ebu Davud (623) i drugi.
533 Sahih: Muslim 8426), Ahmed (11586), Nesai (1363) i drugi.
534 Daif: Ebu Davud (893), Ibnu Huzejme u Sahihu (1622), Hakim (1012), Bejheki u Sunenu sugra (578). Pogledati: Miškat (1143) i lrva'ul-galil (496).
535 Sahih: Buharija (275, 639, 640), Muslim (605), Ahmed (7197, 7463) i drugi.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Vidi manjeDa li treba dići ruke prilikom učenje dove za umrlog?
...isječak iz pitanja na linku ispod... Prvo: Dižu se ruke ako se uči dova s mjesta koje je daleko od mezarluka, u kući ili džamiji ili slično. Drugo: Ne dižu se ruke ukoliko prolazimo pored mezarluka, učeći: ‘Neka je Božiji mir i spas na vas, o vjernici i muslimani, stanovnici ovih kuća, mi ćemo vaviše
…isječak iz pitanja na linku ispod…
Prvo: Dižu se ruke ako se uči dova s mjesta koje je daleko od mezarluka, u kući ili džamiji ili slično.
Drugo: Ne dižu se ruke ukoliko prolazimo pored mezarluka, učeći:
‘Neka je Božiji mir i spas na vas, o vjernici i muslimani, stanovnici ovih kuća, mi ćemo vam se pridružiti, neka Allah oprosti nama i vama.’
Treće: Ne dižu se ruke neposredno posle dženaze, tražeći od Allaha da učvrsti umrlog prilikom ispitivanja u kaburu.
Četvrto: Mogu se dići ruke a i ne moraju prilikom posjete kabura ili mezarluka u bilo koje vrijeme. (većina uleme je na ovom stavu iako nije saglasna po ovom pitanju).
Tri su pravila što se tiče dizanja ruku prilikom učenja dove:
1. Stanja u kojima se prenosi da je Poslanik ﷺ dizao ruke prilikom učenja dove, poput: dove na Arefatu, dove pored prvog i drugog džemreta, dova za kišu, i dr.
2. Stanja u kojima se prenosi da Poslanik ﷺ nije dizao ruke prilikom učenja dove, poput: dove za vrijeme hutbe, ruke ne diže niti hatib niti ostali klanjači, (osim kad se uči dova za kišu), dova u namazu (osim kunut dove), dova posle farz namaza, i dr.
3. Stanja u kojima se ne prenosi da li je Poslanik ﷺ dizao ruke ili nije, tj, uopšteno učenje dove u bilo kojim situacijama ili bilo kojim razlozima, osnova kod učenja dove je dizanje ruku, jer dizanje ruku prilikom učenja dove je od razloga primanja dove.
Što se tiče učenja dove umrlima, osnova je da se ruke dižu ukoliko se uči dova daleko od kabura, jer to stanje spada pod broj tri, (uopštena dova).
Ukoliko se uči dova pored kabura gledamo da li se prenosi od Poslanika ﷺ da je dizao ruke ili ne (stanje jedan i dva):
– prilikom posjete mezarluka prenosi se da je Poslanik ﷺ dizao ruke prilikom učenja dove.
– posle dženaze ne prenosi se da je Poslanik ﷺ dizao ruke prilikom učenja dove.
– pri prolasku pored mezarluka ne prenosi se da je Poslanik ﷺ dizao ruke.
Ulema nije saglasna da li učenje dove pored kabura spada u uopšteno učenje dove (stanje broj tri), ili u posebno (stanje jedan i dva).
Međutim znamo da je postupak Poslanika ﷺ dokaz ispravnosti djela, zato je šerijatska obaveza slijediti Poslanika ﷺ i raditi onako kako je on radio, jer slijeđenje Poslanika ﷺ ogleda se u radu onako kako je on radio i u ostavljanju onoga što je on ostavio.
Napomena: Pogrešna je praksa kod većine naših muslimana da se Fatiha uči umrlima, od učenja Fatihe umrli nema nikakve koristi.
Fatiha glasi:
“Hvala Allahu, Gospodaru svjetova. Milostivog, Samilosnog, Vladaru Dana sudnjeg. Tebe obožavamo i od Tebe pomoć tražimo. Uputi nas na Pravi put. Na put onih kojima si milost Svoju darovao, a ne onih koji su protiv sebe srdžbu izazvali, niti onih koji su zalutali.”
————
mr. Jakub Alagić
Preuzeto sa whatsapp grupe Delil:
https://chat.whatsapp.com/DkGFQhWAyS9IdZMmBx1xeG
Pročitajte više na ovom pitanju:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/pitanje/da-li-je-dozvoljeno-uputiti-dovu-pored-kabura-npr-da-se-umrlom-allah-smiluje/
Šta trebamo znati o teravih namazu?
Propisanost noćnog namaza (teravih-namaza) u ramazanu: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ko provede ramazan klanjajući (teravih) namaz, vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je ranije počinio. "473 Noćni namaz je sunnet, a ne farz, jer kada su ashaviše
Propisanost noćnog namaza (teravih-namaza) u ramazanu:
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko provede ramazan klanjajući (teravih) namaz, vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni grijesi koje je ranije počinio. “473
Noćni namaz je sunnet, a ne farz, jer kada su ashabi klanjali za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, on je treću noć izostao, a zatim je rekao: “Vidio sam da ste se okupili pa me nije spriječilo da izađem ništa drugo osim bojazan da vam se ovaj namaz učini obaveznim. “474
Broj rekata noćnog namaza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ramazanu i mimo ramazana ne bi prelazio više od jedanaest rekata.475 Najbolje je pridržavati se ovoga broja, a ukoliko se i poveća, nema smetnje u tome zbog općenitog hadisa: “Noćni namaz je dva po dva rekata’.476, i hadisa: “Uistinu, ti nećeš učiniti nijednu sedždu Allahu a da ti On njome neće povećati jedan stepen. ,.477
Obavljanje noćnog namaza u džematu za vrijeme ramazana:
Vjernik bi trebao obavljati noćni namaz (teravih-namaz) u džematu za vrijeme ramazana jer je tako postupao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sa svojim ashabima, i to je najbolje, ali može ga klanjati i samostalno.
Učenje na teravih-namazu:
Nije pouzdano određeno koliko treba proučiti na teravih-namazu, niti je vjerodostojno preneseno da se treba proučiti cijeli Kur'an. U ovom pitanju postoji širina i najbolje je uskladiti učenje sa stanjem klanjača.
473 Sahih: Buharija (37, 2009), Muslim (759), Ahmed (7729, 7821) i drugi.
474 Sahih: Buharija (1129), Muslim (761), Ahmed (24918), Ebu Davud (1373) i drugi.
475 Sahih: Buharija (1147, 2013, 3569), Muslim (738), Ahmed (23553, 23925) i drugi.
476 Prethodio je izvod had isa.
477 Prethodio je izvod had isa.
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Šta je Poslanik učio na akšamskim sunnetima?
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon akšamskog farza, klanjao bi dva rekata u svojoj kući. Na njima bi učio, nakon Fatihe, sure El-Kafirun i El-Ihlas. Rekao je: "Klanjajte prije akšamskog farza' Klanjajte prije akšamskog farza!" Zatim je treći put rekao: "Ko hoće", bojeći se da to ljudiviše
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon akšamskog farza, klanjao bi dva rekata u svojoj kući.
Na njima bi učio, nakon Fatihe, sure El-Kafirun i El-Ihlas.
Rekao je: “Klanjajte prije akšamskog farza’ Klanjajte prije akšamskog farza!” Zatim je treći put rekao: “Ko hoće”, bojeći se da to ljudi ne počnu smatrati sunnetom.433
433 Sahih: Buharija (1183, 73689, Ahmed (20029), Ebu Davud (1281).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Koliko rekata sunneta ima podne namaz?
Bilježi se da se podnevski sunneti sastoje od dva rekata, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i prije i poslije podnevskog farza klanjao dva rekata. Također, prenosi se da je i prije i poslije podnevskog farza klanjao po četiri rekata. Rekao je: "Ko bude klanjao četiri reviše
Bilježi se da se podnevski sunneti sastoje od dva rekata, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i prije i poslije podnevskog farza klanjao dva rekata.
Također, prenosi se da je i prije i poslije podnevskog farza klanjao po četiri rekata.
Rekao je: “Ko bude klanjao četiri rekata prije podnevskog farza i četiri rekata poslije podnevskog farza, Allah će njegovo tijelo zabraniti džehennemskaj vatri.”
Vrijednost četiri rekata prije podnevskog farza: Ebu Eijub, radijallahu anhu, primijetivši da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajno klanja ova četiri rekata, upitao ga je o tome, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “To je trenutak kada se otvaraju nebeska vrata, pa volim da mi se ka njima uzdigne dobro djelo. “430
Nakon podnevskog farza, Poslanik je klanjao dva rekata u svojoj kući.
Prenosi se da je i prije podnevskog farza klanjao četiri rekata u svojoj kući.
Nakon svaka dva rekata predavao je selam, što je potvrđeno hadisom: “Noćni i dnevni namazi su dva po dva .. “431
Ako se izostave podnevski sunneti, onda se naklanjavaju nakon farza, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izostavljena četiri rekata podnevskih sunneta naklanjavao poslije farza.
Naklanjavanje podnevskih sun-sunneta (sunneti poslije farza) nakon ikindija-namaza, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izostavljena dva rekata sunneta nakon podnevskog farza – koje nije klanjao zbog zaokupiranosti nečim- naklanjao nakon ikindija-namaza.
Dozvoljeno je klanjati sva četiri rekata zajedno sa jednim selamom, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je tako postupao.
430 Sahih li gajrihi: Buharija u Tarihu kebir (2403), Ahmed (23029), Taberani u Kebiru (4038), Ibn Hi b ban u Sika tu (4384). Pogledati: El-‘Ile/ od Darekutnija (1027).
431 Sahih bez spomena dnevnih namaza: Ahmed (4776, 5101), Ebu Davud (1295), Tirmizi (597), Nesai (1666). Ibn Madže (1322), Ibn Hibban (6/206), Ibn H uzej me (2/214). Osnova mu je u dva Sahiha. Pogledati: Sahihui-Džami'i (3831) i Temamul·minne, 239. str. Tirmizi je rekao: “Vjerodostojno je ono što prenose pouzdani prenosioci od Ibn Omera koji ne spominju dnevne namaze.” Darekutni je rekao: “U spomenu dnevnih namaza je greška.” Nesai i Ha kim kažu: “Greška.” Među onima koji su dodatak dnevnih namaza ocijenili slabim jesu i: Ibn Seid, Tirmizi, Nesai i Ibn Tejmijje, dok šejh Ibn Usejmin, rahmetullahi alejhi, kategorički tvrdi da je hadis potvrđen i vjerodostojan pozivajući se na istu ocjenu od strane imama Buharije, rahmetullahi alejhi, koju je prenio imam Bejheki u svome Sunenu (2/487) ili (2/686). Pogledati: Eš-Šerh elmumti’ ‘ala Zadi/-mustakni'i (4/77).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Treba li naklanjati sunnete sabah namaza?
Naklanjavanje sabahskih sunneta: a) Ko prespava i sabahski farz-namaz, naklanjat će prije farza i sunnete, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je na putovanju prespavao sabah namaz, prije farza klanjao sunnete. b) Ko zakasni klanjati sunnete, a prispije na farz u džematu, sunneteviše
Naklanjavanje sabahskih sunneta:
a) Ko prespava i sabahski farz-namaz, naklanjat će prije farza i sunnete, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je na putovanju prespavao sabah namaz, prije farza klanjao sunnete.
b) Ko zakasni klanjati sunnete, a prispije na farz u džematu, sunnete će klanjati nakon farz-namaza, jer je takav postupak Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, potvrdio Kajsu b. Amru, radijallahu anhu.
c) Klanjat će ih nakon izlaska sunca, zbog Vjerojesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko ne klanja sabahske sunnete sve dok se sunce ne pojavi, neka ih klanja tada. “428
428 Sahih: Tirmizi (423), Ibn Madže (1155). Pogledati: Sahihui-Džami'i (6542).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Šta se uči na sunnetima sabah namaza?
Nagrada za klanjanje sabahskih sunneta: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Oni su mi draži od cijelog dunjaluka!"422 Njihova potvrđenost: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Ne ostavljajte ih pa makar vas i konji potjerati. "423 Ustrajnost u njihovom obavljanju:više
Nagrada za klanjanje sabahskih sunneta:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Oni su mi draži od cijelog dunjaluka!”422
Njihova potvrđenost:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ne ostavljajte ih pa makar vas i konji potjerati. “423
Ustrajnost u njihovom obavljanju:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije ustrajavao ni u jednim nafilama kao što je ustrajavao u klanjanju dva rekata prije sabahskog farza.424
Kratkoća sabahskih sunneta:
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, skraćivao bi učenje na sabahskim sunnetima.
Šta se uči na sabahskim sunnetima?
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon Fatihe, učio je na dva rekata sabahskih sunneta sure EI-Kafirun i El-lhlas.425
A možda je učio i:
Na prvom rekatu 136 ajet iz sure El-Bekare, a na drugom rekatu 64 ajet iz sure Alu Imran.
422 Sahih: Muslim (725).
423 Daif: Ahmed (9000, 9005), Ebu Davud (1258). Pogledati: Silsiletu da'ifa (1533) i lrva'ul-galil (438).
424 Sahih: Buharija (1163), Muslim (724).
425 Sahih: Muslim (726), Ebu Davud (1256). Pogledati: Miškat (842).
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Farzovi namaza
FARZOVI NAMAZA Nijjet (namjera), zbog riječi Uzvišenog Allaha: "Iskreno ispovijedajući vjeru samo Njemu"328, i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Uistinu se sva djela vrednuju prema namjeri. "329 Početni tekbir, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "/ njegviše
FARZOVI NAMAZA
Nijjet (namjera), zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Iskreno ispovijedajući vjeru samo Njemu”328, i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu se sva djela vrednuju prema namjeri. “329
Početni tekbir, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “/ njegov početak je tekbir”330, tj. riječi Allahu ekber, zbog Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajnosti u tome.
Stajanje na farz-namazu, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“I pred Allahom ponizno stojte!”331, i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Klanjaj stojeći!”332 Ukoliko to ne bude mogao, tada obaveza stajanja spada s njega, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Pa ukoliko ne budeš mogao, onda klanjaj sjedeći. “333
Učenje EI-Fatihe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nema namaza onome ko ne prouči Početak Knjige (El-Fatihu). “334 U tom smislu, namaz onoga ko ne prouči EI-Fatihu u njemu opisao je nepotpunim.335
Ruku’ (pregibanje), zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“O vjernici, idite na ruku'u … “336, i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zatim učini na ruku'u i ostani na njemu sve dok se ne smiriš. “337
Podizanje sa ruku'a i potpuno uspravljanje, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zatim se podigni sve dok se potpuno ne ispraviš. “338
Sedžda, zbog riječi Allaha, subhanehu ve te'ala:
” .. .i idite na sedždu .. .”339, i Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “A zatim učini sedždu i ostani na njoj sve dok se potpuno ne smiriš. “340
Zadnje sjedenje i učenje tešehhuda, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” .. .pa kada se podigneš sa zadnje sedžde i budeš sjedio koliko je potrebno da proučiš tešehhud, tada je tvoj namaz upotpunjen. “341
Predaja selama, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “A njegov završetak je predaja selama. “342
328 Prijevod značenja El-E'araf, 29.
329 Prethodio je izvod had isa.
330 Hasen: Ahmed (1009, 1075), Ebu Davud (61, 618), Tirmizi (3). Pogledati: Miškat (312). Pojedini učenjaci ovaj hadis ocijenili su slabim.
331 Prijevod značenja El-Bekare, 238.
332 Sahih: Buharija (1115-1117), Ebu Davud (952).
333 Prethodni hadis.
334 Sahih: Buharija (756), Muslim (394), Ahmed (22237), Ebu Davud (822) i drugi.
335 Sahih: Muslim (395), Ahmed (7249, 7358), Ebu Davud (821) i drugi.
336 Prijevod značenja EI-Hadždž, 77.
337 Sahih: Buharija (757, 793, 6251), Muslim (397), Ahmed (9352), Ebu Davud (856) i drugi.
338 Prethodni hadis.
339 Prijevod značenja EI-Hadždž, 77.
340 Prethodni hadis.
341 Na ovakav način nisam pronašao hadis.
342 Prethodio je izvod had isa.
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Smije li se isti namaz klanjati dva puta?
Zabranjeno je isti namaz dva puta klanjati Mejmunin štićenik Sulejman b. Jesar pripovijedao je: "Došao sam na popločan prostor u Medini i zatekao ljude kako klanjaju. Upitao sam Ibn Omera zašto ne klanja s njima, a on je odgovorio: 'Zato što sam čuo da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govoriviše
Zabranjeno je isti namaz dva puta klanjati
Mejmunin štićenik Sulejman b. Jesar pripovijedao je: “Došao sam na popločan prostor u Medini i zatekao ljude kako klanjaju. Upitao sam Ibn Omera zašto ne klanja s njima, a on je odgovorio: ‘Zato što sam čuo da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govori: ‘Nemojte isti namaz klanjati u danu dva puta.’ 15
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, pokuđeno je bezrazložno p ropisani namaz ponavljati s namjerom obavljanja farza.
Drugo, da li će čovjek koji klanja sam pa ode negdje i zatekne džemat klanjati s njima – učenjaci imaju podijeljena mišljenja. Većina njih smatra da će ponovo klanjati već obavljeni namaz, bez obzira o kojem se namazu radilo. Imam En-Nehai i El-Evzai drže da će ponoviti podnevski, ikindijski i jacija namaz, a sabah i akšam-namaz neće. Za dokaz su uzeli sljedeću Ibn Omerovu, radijallahu anhu, izjavu: “Ko klanja sabah i akšam-namaz, pa zatekne imama da ih klanja, neka te namaze ne ponavlja.”16 Imam Malik i neki drugi učenjaci smatraju da će ponoviti sve osim akšam-namaza, a ako ga, ipak, ponovi, nakon što imam preda selam, klanjat će još jedan rekat, tako da bwj rekata ne bude neparan. Ebu Sevr veli da neće ponoviti sabahski i ikindija-namaz, pozivajući se na Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: ”Nema namaza nakon sabah namaza, dok sunce ne izađe, i nema namaza nakon ikindija-namaza, dok sunce ne zađe .”17 Po Ebu Hanifi, neće ponoviti sabahski, ikindijski i akšam-namaz. Svoj stav obrazlaže time da je ponovljeni namaz – dobrovoljni, a takav se namaz ne klanja nakon sabah i ikindija-namaza; akšam-namaz neće ponoviti jer je on neparan (vitr) namaz, pa ako ga ponovi, onda će biti paran (šest rekata).
Treće, kada je riječ o ponavljanju namaza, prioritetno mišljenje jeste stav većine islamskih autoriteta, između ostalih: Ahmeda, imama Šafija i Ishaka b. Rahavejha. Za ovaj stav opredijelio sam se na osnovu općenitosti dokaza koji se bave ovim pitanjem. Naime, Busr b. Mihdžen pripovijeda da je njegov otac Mihdžen sjedio s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, i kada je proučen ikamet, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je i klanjao, pa se vratio i zatekao Mihdžena na istom mjestu. Upitao ga je: ‘Zašto nisi klanjao s ljudima, zar nisi musliman?” On je odgovorio: “Naravno, musliman sam, ali namaz sam već klanjao kod kuće.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “Kada dođeš u džamiju, klanjaj s ljudima ćak i namaz koji si već klanjao. ‘18
Jezid b. el-Esved, radijallahu anhu, rekao je: “Klanjao sam za Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, sabah-namaz u mesdžidu El-Hajf na Mini. Kada je završio namaz, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, primijetio je dva čovjeka u pozadini koji nisu klanjali. Naredio je: ‘Dovedite ih!’ Došli su, drhteći. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ih je: ‘Zašto niste klanjali s nama?’ ‘Klanjali smo kod kuće’, objasniše, ali im on reče: ‘Nemojte tako više činiti. Ako klanjate kod kuće, pa odete u džamiju, klanjqjte sa svijetom, to će vam biti upisano kao dobrovoljni namaz.'19
Ebu Zerr, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upitao me: ‘Kako ćeš se osjećati kada tvoji nadređeni budu odgađali namaz?’, ili me upitao: ‘Kako ćeš se osjećati kada se tvoji nadređeni budu olahko odnosili prema namazu odgađajući ga?’ Upitao sam šta mi naređuje, a on reče: ‘Klanjaj namaz u njegovom vremenu, a kada njih zatekneš da klanjaju, opet klanjaj s njima, to će ti biti upisano kao dobrovoljni namaz. “20
Nakon što je naveo mišljenja učenjaka o tom pitanju, imam El-Hattabi zapisao je: “Spoljašnje značenje hadisa dokaz je protiv onih koji kažu da se određeni namazi ne trebaju ponovo klanjati. Zar ne vide da Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: ‘Kada ćovjek klanja u kući, pa zatekne ljude da klanjaju, neka klanja s njima nije izuzeo nijedan namaz.'21
Četvrto, stav učenjaka koji kažu da neće ponoviti sabah-namaz nedvosmisleno pobija navedeni hadis Jezida b. el-Esveda.
Peto, dokazivanje hadisom: ”Nema namaza nakon sabah-namaza, dok sunce ne izađe, i nema namaza nakon ikindija-namaza, dok sunce ne zađe” neispravno je, i hadis se ne odnosi na ovo pitanje već na dobrovoljni namaz bez povoda, a u ovome slučaju postoji povod i šerijatsko opravdanje: postizanje vrijednosti zajedničkog namaza i očuvanje jedinstva među muslimanima.
Šesto, ako čovjek klanja u kući pa ponovi namaz u džamiji, prvi se namaz smatra farzom, a drugi dobrovoljnom nafilom, na osnovu prethodnih hadisa. Ima i onih učenjaka koji kažu da je obratno. Svoj stav dokazuju slabim predanjem Jezida b. Amira, radijallahu anhu, koji kaže: “Došao sam kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, a on predvodi namaz; pristao sam za njim. Kada se okrenuo, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, vidio me kako sjedim i upitao: ‘Zar nisi prihvatio islam, Jezide?!’ Odgovorio sam: ‘Allahov Poslaniče, prihvatio sam islam.’ On me upitao: ‘Pa zašto nisi pristupio u namaz s ostalim ljudima?’ Odgovorio sam: ‘Već sam klanjao u kući, a mislio sam da ste i vi završili namaz.’ ‘Kada dođeš u džamiju i zatekneš ljude da klanjaju, ti opet klanjaj, čak ako si već obavio taj namaz, prvi će ti biti upisan kao dobrovoljni, a drugi kao obavezni namaz’, zaključi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.”22
Također ni sljedeća im predanja ne mogu biti dokaz, jer ne mogu se preferirati nad Resulullahovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima; ničije riječi ne mogu se pretpostaviti njegovim riječima. Naime, neki je čovjek upitao Ibn Omera, radijallahu anhu: “Ako klanjam u kući, a potom odem u džamiju, da li ću klanjati za imamom?” “Klanjaj”, odgovorio je, a ovaj ga je ponovo upitao: “Dobro, koji ću od dva namaza učiniti obaveznim?” Na to mu je Ibn Omer, radijallahu anhu, odgovorio: “A zar je to tvoja kompetencija?! To je Allahovo. Obaveznim će učiniti namaz koji On hoće.”2) Slično je zabilježeno od Seida b. el-Musejjiba.24
Sedmo, predanje koje pobliže određuju značenje hadisa: ”Nemojte isti namaz klanjati u danu dva puta” jeste Ebu Seidovo, radijallahu anhu: “Neki je čovjek ušao u džamiju, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, već je klanjao; Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Hoće li owme ćotjeku iko udijeliti milostinju klanjajući s njim! .. 25
Tu je i izjava Džabira b. Abdullaha da je Muaz b. Džebel, radijallahu anhu, klanjao s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, pa se vraćao u svoj kvart i tamo klanjao kao imam svome narodu.26
Rekao sam: prethodna dva hadisa jasno ukazuju na to da je onome ko klanja u džamiji dopušteno ponoviti isti namaz s namjerom dobrovoljnog namaza, svejedno klanjao kao imam ili muktedija.
Ebu Seidovim, radijallahu anhu, predanjem neki učenjaci dokazuju da je u džamiji u kojoj ima stalni imam dopušteno uspostaviti drugi džemat u kojem će i imam i muktedija klanjati farz-namaz. Ali to je dokazivanje diskutabilno.
Šejh Ahmed Šakir zapisao je sljedeće: “Imam Šafi, u djelu El-Umm, 1/136-1 37, rekao je: ‘Kada jednog čovjeka ili skupinu ljudi prođe namaz u džamiji u kojoj ima stalni imam, klanjat će zasebno, i ne sviđa mi se da klanjaju u džematu, ali ako to učine, njihov je namaz validan. Kažem: ne sviđa mi se da klanjaju u džematu jer to sljedbenici ispravne tradicije prije nas nisu činili, naprotiv, neki su to osuđivali, po meni, zbog toga što to negativno utječe na jedinstvo i uzrokuje podvojenost (a u tome je zlo), te zbog toga što bi neki ljudi namjerno izbjegavali namaz u džematu i sastajali se u džamiji nakon namaza, pa klanjali u drugom džematu. Premda smatram da je to dopušteno u džamiji na putu koja se nalazi između dva grada (u kojoj se prolaznici odmaraju) ili na periferiji grada, a koja nema ni stalnog imama ni mujezina, tim prije što ponavljanje namaza u takvim džamijama ne donosi neslogu, i, samim tim, što ne postoji stalni imam, te ljudi ne mogu izbjegavati namaz za imamom.’
U malikijskom pravnom djelu EI-Mudevvena, 1 /89, zapisano je sljedeće: ‘Upitao sam svoga učitelja: ‘Pretpostavimo da čovjek obnaša dužnost mujezina i imama u džamiji koji prouči ezan i ikamet, ali se niko ne odazove, pa klanja sam, a zatim dođu ljudi koji inače klanjaju u toj džamiji kako će postupiti?’ Odgovorio je: ‘Neće klanjati u džematu već zasebno, jer njihov je imam oglasio namaz i klanjao; ovo je stav imama Malika, također.’ Opet sam ga upitao: ‘A šta misliš da li će, po imamu Maliku, imam koji oglasi namaz i klanja sam, te ode u drugu džamiju u kojoj je uspostavljen džemat klanjati s njima?’ Na ovo je odgovorio: ‘S tim u vezi ne znam Malikovo mišljenje; mislim da ipak neće klanjati, jer imam Malik smatrao je njegov namaz – namazom u džematu.’
Kadija Ebu Bekr b. el-Arebi rekao je: ‘ … smisao jednog džemata mjerodavan je u Šerijatu, on ga čuva od zablude novotara. Izostajanje iz džemata, otuda i klanjanje za drugim imamom, potire mudrost propisivanja džemata i obezvređuje hadise na kojima je namaz u džematu utemeljen. Ipak držim da je dopušteno u istoj džamiji ponoviti namaz u džematu, pod uvjetom da to imam dopusti. To se zaključuje iz Ebu Seidovog, radijallahu anhu, hadisa, i to je mišljenje nekih naših autoriteta.'27
Šafijev stav u vezi s ponavljanjem namaza u džamiji zasnovan je na opravdanom i očitom razlogu koji je pokazatelj niegove pronicljivosti, preciznog razumijevanja i ispravnog shvatanja ciljeva Serijata. Naime, prvi, najvažniji i najosjetljiviji cilj islama jeste jedinstvo muslimana i ujedinjenje redova u ostvarenju jednog cilja: uzdizanju Allahove, dželle šanuhu, riječi. Kada je riječ o namazu u džematu, postoji dirljiv momenat, a to je ravnanje i zbijanje safova, u vezi s čim je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, govorio: ‘Ili ćete poravnati svoje safove, ili će Allah među vas ubaciti neslogu!’ I taj smisao mogu dokučiti samo ljudi kojima je Svevišnji Allah dao svjetlost, uputio ih u shvatanje islama i dao veliku moć zapažanja, kao što je dao imamu Šafiji i njemu sličnim.
Muslimani, osim onih koji su izgubili osjećaje i koji su oslijepjeli, praktično vide i osjete tragove razjedinjenosti i podvajanja. U mnogim džamijama čovjek može vidjeti ljude koji zapostavljaju džemat, klanjajući ga zasebno, a pod geslom da je njihov namaz bliži Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, praksi. Nisu svjesni da tako čine prijestup koji potire glavninu sevapa zasluženog za obavljeni namaz. Ne vjeruju da je beskorisna osuda drugih ljudi koji su zapostavili neke sunnete. Neki ljudi izbjegavaju džamije u kojima klanjaju muslimani, gradeći druge objekte za namaz, i tako unose razdor i smutnju među vjernike, Allah nas zaštitio i učinio jedinstvenim, a On se odaziva molbi!
Smisao za kojim se poveo imam Šafi ne suprotstavlja se hadisu: Nemqjte isti namaz klanjati u danu dva puta. ‘N aime, ako čovjek razložno propusti namaz u džematu, pa mu drugi klanjač, koji je namaz već klanjao, učini dobročinstvo i klanja s njim – može osjećati da pripada tom džematu vanjštinom i nutrinom, osjećat će se kao da nije ni propustio taj namaz, za razliku od ljudi koji se nakon završenog namaza sastaju i klanjaju, jer oni osjećaju da su ustvari drugi tim: izdvojeni su i sami klanjaju.
Olahko shvatanje ovog pitanja i vjerovanje da je uspostavljanje više džemata u jednoj džamiji općenito dopušteno dovelo je do ozakonjenja krupne novotarije u velikim džamijama, naprimjer u el-ezherskoj, Husejnovoj i nekim drugim džamijama u Egiptu, ali i diljem islamskog svijeta: postavljanje dva ili više redovnih imama u jednoj džamiji. Pogledajmo, u el-ezherskoj i Husejnovoj džamiji postavljena su dva imama: jedan predvodi namaz u starom, a drugi u novom mihrabu. U njoj pripadnici šafijske pravne škole sabah-namaz klanjaju relativno rano, a _pripadnici hanefijske pravne škole klanjaju ga kada se prilično dobro razdani. Cak i studenti hanefijskog opredjeljenja, pa i njihovi šejhovi, čekaju svoga imama da ih predvodi, iako je sabah-namaz već uspostavljen od pripadnika šafijske pravne škole. Štaviše, u tim, ali i drugim džamijama, može se vidjeti po nekoliko džemata uspostavljenih u isto vrijeme. Svi su oni grešni a misle da dobro čine. Kažu da je novotarija postojala čak i u Mesdžidul-haramu u Meki. Štaviše, četiri imama predvodila su namaz po rješenjima četiri pravne škole. Ovo sam čuo, ali nisam zatekao budući da sam hadž obavio tek nakon što je kralj Abdulaziz b. Abdurrahman Alu Saud, Allah ga sačuvao, već bio ukinuo tu praksu i ljude objedinio klanjanjem za jednim imamom. Nadam se da će Svevišnji Allah iz Svoje dobrote uputiti i pomoći učenjake da u svim džamijama i u svim krajevima iskorijene ovu novotariju, a Allah, dželle šanuhu, uslišava molbu moliteljal”28
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Vidi manjeKoji su farzovi abdesta?
Farzovi abdesta Prvi: Namjera (nijjet), zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Doista se sva djela vrednuju prema namjerama. "93 Drugi: Ispiranje usta i nosa, jer se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije abdestio a da nije isprao usta i nos, a također je reviše
Farzovi abdesta
Prvi: Namjera (nijjet), zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Doista se sva djela vrednuju prema namjerama. “93
Drugi: Ispiranje usta i nosa, jer se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije abdestio a da nije isprao usta i nos, a također je rekao: ” … dobro isperi nos, osim kada si postač”94; i rekao je: ” … isperi usta i nos. “95
Treći: Pranje lica jedanput, dok je tri puta potpuno, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka.
Četvrti: Pranje ruku do iza lakata, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka.
Peti: Potiranje glave, zbog riječi Svevišnjeg Allaha: ” .. .i potarite svoje glave … ” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potirao je glavu svojim rukama tako što bi počeo sprijeda glave (od ruba kose) i povukao ih sve do potiljka, a zatim ih vratio nazad (do ruba kose).96
Šesti: Pranje nogu do iza članaka, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka i njegovih riječi: “Teško li se petama od vatre!”97
Sedmi: Redoslijed jer je i Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi način uzimanja abdesta spomenuo redoslijedom, a i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Počnite s onim čime je počeo i Allah”98, kao i zbog toga što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajavao u uzimanju abdesta ovim redoslijedom nikada ga ne remeteći. Prenosi se od njega da je jedne prilike, nakon što se abdestio, rekao: “Ovo je način uzimanja abdesta i Allah neće primiti namaz osim sa ovako uzetim abdestom. “99 Također, Vjerovjesnik, sal lal lahu alejhi ve sellem,
naredio je čovjeku koji je ostavio jedan manji dio stopala, koliko nokat, neopran, da se vrati i ponovi abdest.
Osmi: Potrat će po turbanu (imami) jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, potirao po svom turbanu (imami), tako što bi prvo potirao po prednjem dijelu glave (kika), a zatim po turbanu (imami).
—————
93 Sahih: Buharija (1, 54, 2529), Muslim (1907) i drugi.
94 Sahih: Ebu Davud (142), Tirmizi (788), Nesai (87), Ibn Madže (407). Pogledati: Miškat (405).
95 Sahih: Hakim (454).
96 Sahih: Kako stoji u hadisu kod Buharije (185), Muslima (235) i drugih.
97 Sahih: Buharija (60, 96, 163), Muslim (241) i drugi.
98 Sahih: Nesai (2962).
99 Daif: Ibn Madže (419), Ibn Adijj u Kamilu (3/300), Darekutni u poglavlju o abdestu Allahovog Poslanika (4) i Bejheki u Sunenu kubra (385). U lancu prenosilaca nalazi se El-Kasim b.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Vidi manjeAutor: dr. ‘Aid el-Karni