Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Rekli smo, sadekatu-l-fitr se može dati samo jednoj kategoriji a to su siromasi i može se dati rođacima, bitno je da nije uzlazna ili silazna loza. Ne može sin dati svome ocu, niti otac dati svome sinu, niti zekat niti sadekatu-l-fitr. Ali, amidžinoj djeci da damo sadekatu-l-fitr, čiji otac je preselio, i te kako možemo da damo sadekatu-l-fitr. Sadekatu-l-fitr se daje u prehrambenim artiklima otprilike 2 i po kile po jednoj osobi i daje se samo siromasima, oni koji su u potrebi.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

I te kako. Da li čovjek može da uči ovako hatmu, nema abdest, ali ne dotiče Kur'an, evo da uči sa laptopa, da uči s mobitela, nema nikakve smetnje da se uči Kur'an bez abdesta. Čak ja sam još malo liberalniji u pogledu toga ako čovjek ima potrebu i da dodiruje mushaf bez abdesta. 4 islamske pravne škole su smatrale da čovjek ne smije dodirivati mushaf bez abdesta, ali ako analiziramo njihove stavove, ne postoji jasan vjerodostojan i precizan dokaz koji zabranjuje čovjeku i mislim da je ummet mnogo se odaljio od Kur'ana baš zbog toga što smo ljudima nametnuli, na osnovu nekih indirektnih dokaza ,,Ne smiješ dotaknuti mushaf, osim s abdestom!“ Ne postoji jasan i vjerodostojan dokaz koji potvrđuje i naređuje da moramo imati abdest kada dodirujemo mushaf.

Tako da, ako čovjek je negdje u autobusu, vozi se, sjedi eto jednostavno nema abdesta a volio bi da prouči koju stranicu Kur'ana, inšallah, bi'iznillah, nema ništa sporno u tome da čovjek uzme mushaf u ruke da pročita par stranica i da ostavi, makar i nemao abdest.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Osnova je da imamo ajete koji su nedvosmisleni, ,,Reci Allah je Jedan!“ Da li to što Uzvišeni Allah u određenim ajetima sebe spominje u množini znači da ima više Bogova? Apsolutno ne! To je stilistika arapskog jezika. Kao što mi imamo u bosanskom jeziku kada kažemo određenoj osobi, profesoru i profesorici ,,Vi“ je l’ to Vi, je l’ su oni množina ili je to respekt, uvažavanje? Tako isto u arapskom jeziku, sama činjenica da na tu stvar nisu prigovorile kurejšije, inače uzmite sebi pravilo dok mi nešto prigovaramo u islamu a na tome nisu prigovorile kurejšije, kao najveći poznavaoci i najbolji poznavaoci arapskog jezika, to sigurno nije sporno.
Da je to bilo sporno oni bi to iščeprkali i oni bi time mahali na svakom koraku, ali su to oni kao Arapi izvorni razumjeli da nema u tome ništa kontradiktorno. Allah je Jedan! Nema drugog Boga osim Njega, a u određenim ajetima Allah kada govori o sebi kaže: ,,Mi“, znači, kao vid uvažavanja, respekta, odnosno stilistika i stil arapskog jezika.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Jedna sestra nam se javila, ima 30 godina i odrasla je sa majkom. Njena majka se razvela sa ocem kada je ona imala 10 mjeseci. Znači, njena majka je odgaja 30 godina, finansirala je i školovala. E, sada, ta djevojka je našla nekog momka koji se njoj sviđa i fizički i psihički i vjerski, ali se majci ne sviđa. Kako u takvoj situaciji postupiti?

Generalno gledajući, roditelji ne bi trebalo da se miješaju svojoj djeci u odabir supružnika, osim ako doista vide nešto s moralne ili vjerske strane što njihovo dijete ne vidi, ono što sam vidio iz ove situacije, takva situacija nije. Majci jednostavno taj lik joj se nešto ne sviđa. Da li će takva djevojka biti grješna ako se uda bez ‘majčine dozvole i njenog blagoslova?’ Duboko se nadamo da neće biti grješna ali opet preporučujemo ako ikako se to može prelomiti, ako ikako može da se isposluje taj njen blagoslov, da sjedne, da se razgovara, kaže: ,,Majka, Allah te nagradio! U redu, poštujem te, volim te, cijenim te ali meni se sviđa, ja ću sa njim živjeti već sam se sa njim upoznala, znam ko je, znam šta je. Ti možda imaš drugačije parametre i tako dalje…“ Treba i te majčine, da kažemo, kritike, možda, uzeti u razmatranje. Ali ako doista vidimo da je to čisto onako ‘meni se ne sviđa!’, pa dobro ne sviđa se tebi, sviđa se meni ja ću sa njim živjeti i tako dalje… Tako da, duboko se nadamo da osoba koja bi se udala bez te majčine saglasnosti, u islamu generalno majčina saglasnost nije uvjet braka, ali eto svakako da je ljepše da i majka bude zadovoljna. Nije validnost braka vezana za tu njenu saglasnost.

S druge strane, nadamo se da osoba neće biti ni grješna što se u datom momentu suprotstavlja majci zato što, jednostavno, to je pitanje koje se vezuje za mene, za moju budućnost, ja sebi tražim, čovjek jedan voli crveno drugi voli žuto, jedan voli plavo, nemoj mi birati ono što ja ne želim! Ali opet ostaje ako ikako postoji mogućnost, pa možda neko sa strane amidža ili nane ili djed ili komšija, komšinica da dođu, da porazgovaraju pa da kažu ,,Allah te nagradio! Ta tvoja kćerka, jesi je ti podigla i svakako ona to tebi i cijeni i sve, ali našla je lijepog momka daj pusti neka se uzmu i tako dalje…“, da se dobije taj njen blagoslov.

Ovdje mi samo govorimo s ove moralne strane, opet ostaje saglasnost staratelja kao uvjet ispravnosti braka, ne govorimo o tom momentu govorimo samo ovdje, ako bi djevojka otišla bez majčine saglasnosti da li je grješna ili ne. Duboko se nadamo da nije grješna ali isto tako ako može to da isposluje bilo bi bolje.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:

Prva stvar, nije tačna konstatacija da postoji posebna odlika za ljude koji umru u ramazanu. Zapamtite, ne postoji posebna odlika, čovjek umro u ramazanu i zbog toga ima odliku. Ne! Ima odlika da čovjek umre u danu kada je postio ali ne samo u ramazanu i mimo ramazana. Došlo je u hadisu Božijeg Poslanika, alejhi selatu ve sellam, da je kazao Allahov Poslanik: ,,Ko posti jedan dan tražeći Allahovo lice i Njegovo zadovoljstvo, pa mu tim djelom budu zapečaćena djela u tom danu umre, on će ući u džennet.“ Ko bude postio jedan dan na Allahovom putu radi Allahovog lica pa to mu bude zadnje djelo koje je uradio kojem su zapečaćena njegova djela, on će ući u džennet, ali to se ne odnosi na ramazan.

Može čovjek postiti u ostalih 11 mjeseci tokom godine i da u tom danu umre i da mu to bude zadnje djelo koje je uradio i da zbog toga uđe u džennet. Zapamtimo večeras, ne postoji argumenti koji ukazuju da je posebno ako umremo u ramazanu – nešto posebno ima. Ako smo taj dan postili – da. Ali isto tako izvan ramazana. Druga stvar, osoba koja je bila bolesna i u tom danu u kojem je bila bolesna umrla, da li ćemo za nju taj dan napaštati? Nećemo! Kažu islamski učenjaci za nju se taj dan ne napašta. Zašto? Zato što ona nije imala vremena, da je ona nakon ramazana živjela još mjesec, dva pa je imala vremena, ozdravila pa nije napostila, tada bi bilo nama propisano da za nju napostimo u protivnom nema potrebe da se za njom napašta taj dan.

Audio isječak odgovora