Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Osoba prespavala i ustaje u vremenu kada u vaktiji piše da sunce izlazi. Da li ćemo odmah klanjati ili čekati da sunce iskoči? Klanjat ćemo odmah.
Zašto?
Zato što Božiji Poslanik sallallahu alejhi ve selem kaže u vjerodostojnom hadisu “Kada insan prespava ili kada zaboravi namaz, neka klanja kada se sjeti ili kada se probudi.” To je naredba Božijeg Poslanika.
Vremena u kojima je zabranjeno klanjati se odnose na vrijeme opće nafile. Znači, od izlaska sunca pa dok sunce ne odskoči u visini jednog koplja, što je petnaest minuta, zabranjeno je klanjati opću nafilu, a nikako da je zabranjeno klanjati farz kojeg nismo uspjeli klanjati. Tako da, ako se desi nekome, ako bi rekli da sunce izlazi u 6h i mi smo ustali u 05:55h, dok se abdestimo već mislimo da sunce izlazi, bez obzira mi ćemo stati i mi ćemo klanjati zato što ta zabrana se odnosi na opću nafilu, a ne na farze. S druge strane Poslanik je jasno kazao: “Neka insan klanja kada se sjeti ili kada se probudi.” Tada je nama nastupilo naše namasko vrijeme.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Imamo generalno propis da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem kazao u vjerodostojnom hadisu: “Kada nastupi mjesec Zul-hidže, oni koji žele klati kurban i znaju da će klati kurban, neka ne skraćuju svoje nokte i neka ne skraćuju svoju kosu.” Tako da, ispravno je da se ovaj propis odnosi samo na vlasnika kurbana bez obzira da li će vlasnik kurbana klati lično kurban ili ne. Primjera radi, kada bi imali čovjeka koji živi u Beču ili živi u Parizu, ne može on u Beču zaklati kurban, pa je nazvao nekog prijatelja ili rođaka u Bosni i rekao: “Allah te nagradio, poslaću ti pare, zakolji i za mene kurban.”

Da li se na njega odnosi ovaj propis?
Da! On je vlasnik kurbana, osoba koja za njega kolje kurban je opumomučenik i taj propis se ne odnosi na njega. Taj njegov rodjak ili prijatelj koji kolje kurban za njega, na njega se to ne odnosi već se odnosi na vlasnika kurbana. Tako da, kada imamo osobe koje su u Americi, Australiji ili Evropi, ne mogu oni lično klati kurban već su kurban uplatili u Africi, Bosni, Sandzaku, Albaniji… Na njih se odnosi ovaj propis. Prije nego što nastupi mjesec Zul-hidže, treba lijepo da potkrate svoje nokte, da depiliraju svoje dlake i da do dana Bajrama, do klanja kurbana ne krate više nokte niti da krate svoju kosu.

Tako da, u ovom slučaju, propis se odnosi na ovu sestru što je postavila pitanje pošto je ona vlasnica kurbana.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Mnogo je pitanja u pogledu kojih islamski učenjaci imaju različite stavove. Pa ćemo doći u situaciju da jednog efendiju slušamo gdje na odredjeno pitanje odgovori da ne može, sutra čujemo drugog muftiju koji kaže može ili nekog daiju, iz Bosne ili Arapskog svijeta, to je normalno. Fikh je prepun pitanja u pogledu koji islamski učenjaci imaju različite stavove. Kako da se ponašam ja kao neko ko nema mogućnost da ta pitanja analizira, da ih vrati na osnovne knjige, mezhebske, da analizira dokaze itd.

Pa su kazali islamski učenjaci da osoba koja ima kompetenciju, da je školovana, da može analizirati dokaze, ona će analizirati dokaze jednih i drugih učenjaka i odabraće jače mišljenje. Kada je u pitanju obična masa, čovjek automehaničar, doktor, inžinjer, on nema kompetenciju da čita dokaze u pitanjima gdje se ulema razišla, takvon čovjeku, kažu islamski učenjaci, treba kazati da pita najpovjerljiviju i najučeniju osobu koju zna i da prihvati njeno mišljenje.

Nakon toga, ako čuje neko drugo mišljenje, kaže:”Ja sam čuo od svog autoriteta, on je za mene autoritet, on je za mene učen, on je za mene kompetentan i ne želim više da se umaram takvim pitanjima.” Tako da insan, kada su u pitanju pitanja u pogledu kojih islamski učenjaci imaju različite stavove, upitaće onoga koji je za njega najučeniju i najpovjerljiviji. Šta mu on kaže, on će po tome raditi i neće se više osvrtati na druga mišljenja.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju.

Transkript:
Islamski učenjaci su kazali da u islamskom fikhu postoji jedno poglavlje Zalog. Pa su kazali kada insan založi određenu stvar, da li je u pitanju zlato ili srebro, pa čak i stoka, jer čovjek nekad čovjeku može založiti stotinu grla ovaca, krava, deva itd. Pa su kazali da je obaveza vlasniku imetka koji je svoj imetak stavio negdje u zalog, jer je to u osnovi njegov imetak i vratiće se njemu kad tad, da je obavezan da izdvaja zekat na takav imetak.

Ako bi se desilo da čovjek kaže: ” Doista nemam drugog imetka osim tog imetka koji je založen, a tamo ta osoba kod koje sam založio ne želi da mi dopusti da koristim taj imetak”, tada su islamski učenjaci kazali:” Čovjek će izdvojiti zekat onda kada taj imetak preuzme.”

Što znači u ovom slučaju, porodica je založila 35000€ da bi koristila određen stan. Svake godine obračunavaju zekat, oni će u svoj imetak obračunati 35000€. Kada bi se desilo da kažu da nemaju novac da mogu izdvojiti zekat, onda će oni sačekati kada preuzmu taj novac i s tog novca će izdvojiti zekat koji su trebali prije da izdvoje i ako Bog da nisu grešni. U svakom slučaju, rezime je kada negdje položimo svoj novac u zalog, to je i dalje naš novac, treba da za njega svake godine izdvajamo zekat. Svakako pod uvjetom da je taj novac iznad nisaba i da je pregodinio.

Audio isječak odgovora