Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Islamski učenjaci spomenuli su sedam ili osam uvjeta koje treba ispuniti da bi odjeća koju žena nosi prilikom izlaska iz kuće bila ispravna. Jedan od uvjeta jeste da ta odjeća bude široka i da ne oslikava ženino tijelo. Ukoliko žena nosi hlače ili suknje, treba reći da to oslikava njeno tijelo i stoga su islamski učenjaci spomenuli da ženi nije dozvoljeno nositi hlače niti suknje prilikom izlaska iz kuće. Hlače, bez obzira na to koliko bile široke, žena može nositi u svojoj kući kako bi se uljepšala i sredila svom mužu. Međutim, kada izlazi iz kuće, minimalno što može nositi jeste suknja, a preko te suknje tuniku do koljena, a najbolje je da nosi jednodijelni mantil ili tzv. džilbab. Ukoliko žena iz određenih razloga nije u mogućnosti nositi džilbab, treba nositi suknju i košulju do koljena.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Postoje hadisi u kojim se spominje da je pohvalno i lijepo nakon dove potrati rukama lice. Stavovi učenjaka u vezi s tim hadisima razilaze se, pa zato i ne možemo reći da je potiranje lica nakon dove novotarija. Ako neko smatra da su ti hadisi hasen i dobri, i ako pakticira potiranje lica poslije dove, on inšallah to prakticira jer smatra da je to sunnet.

Veliki broj učenjaka smatrali su da su ti hadisi daif te nisu radili po njima, ali postoji i određen broj učenjaka koji su smatrali da su ti hadisi hasen. Sve u svemu, ne treba se time mnogo zamarati — onaj koji smatra da su ti hadisi daif, neće prakticirati potiranje lica nakon dove, a onaj koji smatra da su hasen, prakticirat će te hadise.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Riječ “smeće” nedefinisana je. Ukoliko čovjek koji je pod abdestom dotakne nečistoću, nije izgubio abdest, ali treba ukloniti nečistoću (ili smeće) sa svog tijela ili odijela, bez obzira na to šta se u tom smeću nalazi. Abdest nema nikakve dodirne tačke s tim šta smo dotakli. Međutim ako želimo klanjati, trebamo očistiti svoje tijelo ili odijelo koje se isprljalo od smeća ili neke nečistoće.

Dakle, kada je čovjek pod abdestom i u tom stanju dotakne nešto nečisto, npr. izmet, njegov je abdest i dalje ispravan, ali treba oprati dio tijela kojim je dotakao izmet.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Kada upućujemo dovu za sebe, tj. kada dovimo za sebe, za oprost grijeha, za nafaku, tada možemo doviti Allahu dž. š. i za našu djecu: “Gospodaru, sačuvaj našu djecu, uputi ih, podari im sabura, učini ih moralnim, čednim” itd. Znači imamo dovu za djecu u svojoj dovi. Kad je u pitanju zaštita, najbolja je dova ona koju je Poslanik a.s. učio svojim unucima: “U ‘izukuma bi kelimati-l-Lahi-t-tammeh min kulli šejtanin vehhammeh, ve min kulli ‘ajnin lammeh”. To je dova kojom se djeca štite od uroka.

Isto tako, kazali su islamski učenjaci da je Poslanik a.s. mnogo učio dove u kojima je tražio zaštitu sve dok mu nisu objavljene Kul euzu bi rabbil-felek i Kul euzu bi rabbin-nas — tada je Božiji poslanik najviše učio te dvije sure kao vid zaštite. Stoga je roditeljima dozvoljeno da uče i ove dvije sure, pa čak i suru Ihlas (Kul huvallahu ehad).

To se radi tako što stanemo kod svoje djece, stavimo im ruku na glavu, milujemo ih i učimo im ove sure, pa čak i, bez pljuvačke, pljucnemo po njima i učimo. Možemo pljucnuti nakon svakog ajeta, a možemo i nakon cijele proučene sure ili proučimo u svoje ruke i potaremo po svojoj djeci. Svi su načini ispravni. Kada djeca odrastu, treba ih naučiti tim dovama kako bi ih sama učila.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ukoliko se desi da imamo samo pet minuta do isteka nekog namaza, a pritom nam se ide u toalet i ako odemo u toalet — proći će namaz, onda je, prema islamskim učenjacima, prioritetnije da klanjamo kako bismo obavili namaz u njegovom vremenu.

Znači: ako čovjek ima određenu fiziološku potrebu, a ostalo je pet, sedam ili deset minuta do isteka jednog i do nastupanja drugog namaza, on će abdestiti i klanjati, a nakon toga obavit će fiziološku potrebu. Međutim, šejh Usejmin r. a. kaže da ukoliko je pritisak fiziološke potrebe na čovjeka toliki da je ne može odgoditi (npr. kad je riječ o bolesti, o problemima sa stomakom ili s prolivom itd.), onda prvo treba obaviti fiziološku potrebu, a potom uzeti abdest i klanjati.

Da rezimiramo. Ukoliko se čovjeku ide u toalet pet minuta prije isteka namaza, on treba obaviti namaz, izuzev u slučaju kad ne može da trpi pritisak te fiziološke potrebe, kad je ne može odgoditi — tada prvo treba otići u toalet, a onda uzeti abdest i klanjati.

Audio isječak odgovora