Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Čovijek kaže da svako tri mjeseca radi hidžamu I kaže da je to po sunnetu. Prvo ja ne znam da postoji dokaz koji ukazuje da se hidžama treba raditi svako tri mjeseca. Hidžamu je lijepo raditi ali shodno potrebi. Može to biti prije tri mjeseca,može biti poslije tri mjeseca,ali tvrditi da se hidžama radi svako tri mjeseca nije to sunnet. Sunnet je da se hidžama radi po potrebi. Nakon toga kaže “Čitao sam hadise da je zabranjeno,da čovijek ne smije da uzima fiksnu cijenu za hidžam,kako da se sad ja postavi kada sam došao da uradim hidžamu a čovijek ima cjenovnik?”

Islamski učenjaci su smatrali dozvoljenim,iako je bio dio učenjaka koji je na osnovu određenih hadisa Božijek Poslanika smatrao da čovijek ne treba naplaćivati hidžamu, ali osoba koja živi od toga,posvetila se tome,ulaže u to, kupuje sredstva koja koristi prilikom činjenja I rađenja hidžame nadamo se da nema u tome ništa sporno,čak šta više na taj način čovijek oživljava sunnet I ljude liječi,pomaže im kao što je dozvoljeno naplatiti bilo kakav drugi medicinski tretman,snimke,masaže, lijekove isto tako inšallah I naplatiti rad hidžame inšallah je dozvoljeno.

Tako da ako negdje dođemo I čovijek kaže moja usluga hidžame je toliko I toliko nema smetnje u tome da se to plati. Čovijek treba da zna cijenu,ako mu ta cijena odgovara uradit će hidžamu ako mu ne odgovara neće uraditi.

Kazali su islamski učenjaci imaju ljudi koji će uraditi nekome hidžamu besplatno, to se onda može smatrati dobro djelo. Čovijek je uložio dio svog imetka,kupio je aparaturu da može raditi hidžamu pa uradi nekim ljudima besplatno onda je to ibadet I onda je to dobro djelo. Ali ako je to čovijek uzeo kao zanimaciju,živi od toga, ulaže u to nelogično je da onda mi kažemo ne može to naplatiti ili da rekne eto koliko ko hoće. Neko će možda zaista platiti koliko I zaslužuje ali neko neće htjeti platiti ili će platiti nešto što neće čovijek moći platiti ni troškove koje je uložio u aparaturu za činjenje hidžame. Tako da nema smetnje naplatiti činjenje hidžame I nema smetnje otići na hidžamu kod osobe koja čini hidžamu za određen dio novca.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Ne,tako treba uraditi. Čovijek klanja sunnete,klanja farze nakon farza zikri, prouči Ajetul-Kursiju,prouči po 33 puta Subhanallah, Elhamdulillah, Allahu ekber,nakon toga klanja sunnete koji dolaze nakon farza.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Generalno osigurnja koja su prisutna u našem podneblju su sva zasnovana na komercijali. Cilj svih tih osiguranja jeste čisto komercijala. Takva osiguranja sama po sebi su zabranjena, u islamu su osiguranja koja su osnovana zbog komercijale zabranjena. Ili će oni zakinuti tebe, uzeli su od tebe novac kojim ti nešto osiguravaš pa se ništa nije desilo pa su uzeli od tebe novac bez ikakve nadoknade,ili si ti uplatio 5000 osiguranja pa si naplatio 25 000 opet bez ikakvog validnog razloga si naplatio više od onog što si uložio. Pa su osiguranja tog tipa zabranjena.

Samim time svaki vid promovisanja toga potpomaganja toga.rada u tome je zabranjen ako postavimo temelje da su ta osiguranja zabranjena.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Imamo jedno pitanje,malo duže pitanje gdje je jedna osoba čula od šejha Harmina koji je kazao da nije propisano da se kolje kurban za umrle osobe,a onda nakon toga je negdje naišla na hadis da je Božiji Poslanik klao kurban pa bi nosio Hatidžinim kolegicama kao poklon.

Ja uopće ne vidim ovdje kontradiktornost. Božiji Poslanik kada je klao kurban, nije on klao kurban za Hatidžu već su oni zaklali ovcu, žele da jedu pa su dio mesa podijelili Hatidžinim kolegicama i prijateljicama za razliku klanja kurbana za mejita. Iako klanje kurbana za mejita može se zaklati ako time želimo sadaku mesa životinje koju ćemo zaklati. Čak i sam termin kurban tada je poprilično neispravan.

Tako da zaklati neku životinju da bi se njeno meso podijelilo na ime mejita može,ali to nije kurban, kurban je ono što se kolje na dan Kurbanskog Bajrama. To je kurban,ovo nije kurban to je životinja koja se zaklala i želimo da je podijelimo a sevape poklona i sadake mi smo namijenili za mejita. Tako da nije ovaj hadis u kontradikornosti sa propisom.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U svakom slučaju obje ove stvari su hajr i obje su ibadet tako da jednostavno insan gdje osjeti sebe da je pribraniji da to ostavlja više traga na njega. Neko će donositi salavate i osjetit će veliku radost,zadvoljstvo, širokogrudnost itd takvom ćemo insanu kazati donosi salavate na Allahovog Poslanika što više.

Svakako to ne isključuje da čovijek ziki i veliča Allaha,osim obje ove situacije gdje imamo mjesto ili ibadet gdje je zikr propisan kada je najbolje u tom vremenu činiti taj zikr kao što je posle namaza. Poslije namaza je propisano reći 33 pta Subhanallah, Elhamdulillah, Allahu ekber tada je bolje činiti ovaj zikr nego donositi salavate. Kao što imamo vremena kada je propisano donositi salavate bolje nego činiti neki drugi zikr.

Tako da generalno gledajući i zikr i salavati su ibadet. Čovjek će činiti ono što mu je lakše,što više na njega ostavlja traga,osim u situacijama gdje je taj ibadet propisan. Pa siutacije u kojima je propisano da donesemo salavate na Božijeg Poslanika tada je bolje da činimo to nego da činimo zikr. Obrnuto tome u situacijama u kojima su propisani određeni zikrovi bolje činiti te zikrove nego donositi salavat na Božijeg Poslanika.

Audio isječak odgovora