Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li dozvoljeno učiti Kur'an na rukuu i sedždi?
Zabranjeno je recitiranje Kur'ana na rukuu i na sedždi Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, sklonio je vrata koja su služila kao zastor i vidio ljude da uspostavljaju safove iza Ebu Bekra, pa je rekao: 'O ljudi, od radosnih vijesti poslanstva ostaloviše
Zabranjeno je recitiranje Kur'ana na rukuu i na sedždi
Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, sklonio je vrata koja su služila kao zastor i vidio ljude da uspostavljaju safove iza Ebu Bekra, pa je rekao: ‘O ljudi, od radosnih vijesti poslanstva ostalo je samo lijepo snoviđenje koje se pokaže muslimanu: usitinu mi je zabranjeno recitiranje Kur'ana na rnkuu i na sedždi. Na rukuu veličajte Svevišnjeg Allaha, a na sedždi usrdno molite, to je prilika da vam se Allah odazove. “37
Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, govorio je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio mi je da recitiram Kur'an na rukuu i na sedždi.”38
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, na rukuu i na sedždi zabranjeno je recitirati časni Kur'an. Et Tirmizi izjavio je: “Ashabi, tabiini i kasniji učenjaci zabranjivali su recitiranje Kur'ana na rukuu i na sedždi.”39 Eš-Ševkani rekao je: “Prema Hadisu, recitiranje Kur'ana na rukuu i na sedždi zabranjeno je; učenjaci na pitanje da li je pokvaren namaz onoga ko to učini ne gledaju istovjetno.”40
Drugo, ruku je predviđen za slavljenje i veličanje Svevišnjeg Allaha, a i sedžda, ali još i za učenje dove. El-Hattabi veli: “Hadis u kojem Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjuje recitiranje Kur'an na rukuu i na sedždi ide u prilog Ishakovom mišljenju da je zikr obavezan na ta dva rukna; recitiranje je Kur'ana zabranjeno tim prije da se ti ruknovi oslobode za zikr.”41
Četvrto, gore spomenuta zabrana odnosi se kako na obavezni, tako i na dobrovoljni namaz. Šejh El-Albani zapisao je: “Zabrana je generalna, tj. odnosi se na obavezni i na dobrovoljni namaz. Dodatak koji je zabilježio Ibn Asakir, 17/299/1 (manuskript) : ‘ … ali kada je riječ o dobrovoljnom namazu, nema smetnje’ izniman je i izuzetno slab (munker) . Ibn Asakir taj dodatak nije prihvatao, i prema njemu je zabranjeno postupati.”42
Peto, ni na rukuu ni na sedždi nije dopušteno učiti kur'anske dove, jer gore navedeni Ibn Abbasov, radijallahu anhu, hadis odnosi se i na to. Također to je i zbog toga što je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, na rukuu i na sedždi svojim riječima učio kur'anske dove. Aiša, radijallahu anha, izjavila je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na rukuu i na sedždi mnogo je učio sljedeću dovu: ‘Slavljen i hvaljen budi, moj Gospodaru! Moj Allahu, oprosti mi!’ primjenjujući kur'ansku naredbu.”43
Šesto, pokuđeno je početi s recitiranjem Kur'ana prije nego što čovjek potpuno ne ustane sa sedžde. Ibn Džurejdž pripovijedao je: “Upitao sam Ataa šta misli o čovjeku koji klanjajući obavezni namaz digne glavu sa sedžde i, prije nego što ustane, počne recitirati Kur'an, a on je odgovorio: ‘Ne volim početi s recitiranjem Kur'ana dok potpuno ne ustanem.”‘44
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Bilo je zabranjeno konzumirati kurbansko meso duže od tri dana; da li je derogiran taj hadis ?
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka niko ne jede kurbansko meso duže od tri dana. "243 Alija, radijallahu anhu, klanjao je bajram-namaz prije hutbe, a potom održao hutbu i rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio vaviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka niko ne jede kurbansko meso duže od tri dana. “243
Alija, radijallahu anhu, klanjao je bajram-namaz prije hutbe, a potom održao hutbu i rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio vam je da jedete meso svojih kurbana duže od tri dana.”244
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, u početku islama bilo je zabranjeno da se kurbansko meso jede duže od tri dana, pa je taj propis derogiran. O tome postoji nekoliko hadisa. Abdullah b. Vakid prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana. Abdullah b . .Ebu Bekr spomenuo je to Amri, a ona je potvrdila i kazala kako je čula Aišu, radijallu anha, da kaže: “Na Kurban-bajram beduini su, teško koračajući, dolazili prisustvovati Kurban-bajramu, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Kurbansko meso zadržite kod sebe tri dana, a poslije toga podijelite. ‘ Nakon određenog vremena bi mu rečno: ‘Allahov Poslaniče, ljudi su počeli puniti mješine kurbanskim mesom i od njega dobivaju loj.’ ‘.A. zašto?’, upita on. ‘Zato što si zabranio da se ono jede duže od tri dana’, odgovorili su mu. Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sell em, tada reče: ‘T'o sam bio zabranio zbog onih beduina. Od sada jedite onoliko dugo koliko želite, uskladišite ga i dijelite. “‘245
Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda: ”Jeli smo kurbansko meso samo tri dana, pa nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao olakšicu i rekao: Jedite kurbansko meso i pohranite ga. “‘246 Selema b. el-Ekva, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Ko je od vas zaklao kurban, ne smije osvanuti treći dan a da se u njegovoj kući nalazi imalo kurbanskog mesa. ” Sljedeće su godine rekli: “Allahov Poslaniče, hoćemo li postupiti onako kako smo postupili prošle godine?” “Sada jedite kurbansko meso, hranite njime druge ljude, ali ga i uskladišite. Ono je bila godina velike gladi, .Pa sam htio da kurbanskim mesom pomognete potrebitima”, odgovorio je Poslanik.247
Tu su hadisi koje prenose Ebu SeiJ el-Hudri, Burejda i Sevban, a zabilježili su ih EI-Buhari i Muslim.
Drugo, ova je zabrana bila vremenski ograničena, jer je ljude te godine pogodila glad. U tom se kontekstu prenosi da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, upitao Aišu, radijallahu anha: “Da li je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se kurbansko meso jede duže od tri dana?”, a ona je odgovorila: “To je učinio samo u godini u kojoj su ljudi bili gladni, kada je htio da bogati nahrane siromašne, a mi bismo, da to e tako bilo, kurbansko meso jeli i nakon petnaest dana.” Upitana je: “Šta vas je nagnalo na to?” Ona se nasmija i reče: “Porodica Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, nikad se nije najela začinjenog pšeničnog kruha tri dana uzastopice.”248
Treće, Alija b. Ebu Talib, Ibn Omer, E7:-Zubejr, Abdullah b. Vakid b. Abdullah b. Omer, radijallahu anhum, smatraju da je zabranjeno zadržati kurbansko meso duže od tri dana i da je prvotni propis punovažan. Evo šta u vezi s tim kaže imam Eš-Ševkani : “Moguće je da oni nisu znali da je ovaj propis derogiran. A prihvata se od onog kojem je poznat dokaz, ne od onog kojem isti taj dokaz nije poznat. Štaviše, islamski su učenjaci, poslije smrti navedenih autoriteta, postigli konsenzus da je dopušteno jesti i skladištiti kurbansko meso i nakon tri dana. Ne znam da ijedan islamski učenjak dijeli mišljenje navedenih ashaba.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Koji su propisi i vrijednosti dobrovoljne sadake?
Dobrovoljna sadaka dokaz je dobročinstva. Svevišnji Allah rekao je: "Uistinu, vi nećete postići dobročinstvo sve dok ne budete udjeljivali ono što volite!"865 Uvećavanje sadake. Uzvišeni Allah rekao je: "Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu nalikuju onome koji posije zrno iz kojeg nikne seviše
Dobrovoljna sadaka dokaz je dobročinstva. Svevišnji Allah rekao je:
“Uistinu, vi nećete postići dobročinstvo sve dok ne budete udjeljivali ono što volite!“865
Uvećavanje sadake. Uzvišeni Allah rekao je:
“Oni koji imanja svoja troše na Allahovom putu nalikuju onome koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah će onome kome hoće dati i više; Allah je neizmjerno dobar i sve zna.”866
Allah će nadomjestiti imetak onome koji udjeljuje. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “U svakom danu u kojem ljudi osvanu spuste se dva meleka koja mole. Prvi moli: ‘Gospodaru moj nadoknadi imetak onome koji udjeljuje!’, a drugi moli: ‘Gospodaru moj, uništi imetak onome ko škrtari'” ‘867
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Sadaka briše grijehe kao što voda gasi vatru. “868
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svaki musliman treba udjeljivati sadaku.” Prisutni su upitali: “Allahov Vjerovjesniče, šta da radi onaj koji nema šta udijeliti?” Poslanik je rekao je: “Radit će, pa će privrijediti i za sebe i (moći) će udijeliti i sadaku.” Upitali su: “A šta ako ni to ne mogne?” Rekao je: “Neka pomogne siromašnom, onome koji je ožalošćen i nevoljniku.” Upitali su: “A šta ako ni to ne mogne?” Rekao je: “Neka čini dobra djela i izbjegava loša, pa će mu to biti sadaka. “869
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svakoj duši propisano je da izdvoji sadaku.”870 (Iz djela “Fikhus-sunne”, 1/563)
Također, Poslanik je rekao: “Svaki čovjek u svakom danu treba udijeliti sadaku … “, pa je spomenuo da čovjek ima nagradu i za odnos sa svojom suprugom 871 (Iz djela “Fikhus-sunne”, 1/563)
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko je od vas u mogućnosti da se čuva Vatre, neka udijeli pa makar i pola datule, a ako ne pronađe, onda neka se čuva Vatre s lijepom riječju. “872
Rekao je: “Nijedan musliman neće zasaditi voćku ili posijati biljku, sa koje pojede čovjek ili životinja ili bilo ko drugi, a da to njemu neće biti sadaka. “873
Najbliža rodbina je najpreča da joj se čini dobročinstvo, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ukoliko neko od vas bude siromašan, neka počne od sebe. Ako bude imao viška, onda neka da svojoj porodici, ako bude imao još, onda neka da svojoj rodbini, a ako bude imao i više od toga, onda neka da ovdje i ondje. “874
Prilikom pomaganja rodbine počinje se od najbližeg, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Udijelite sadaku!” Neki čovjek reče: “Imam jedan dinar. .. “875 (Iz djela “Fikhus-sunne”, 1/565-566).
Izdržavanje onoga koga je obaveza izdržavati. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Dosta je čovjeku grijeha da zapostavi izdržavati onoga koga je obavezan izdržavati. “876
Zabranjeno je prigovarati i uznemiravati nakon udjeljivanja, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:
“O vjernici, nemojte poništavati svoje milostinje prigovorom i uznemiravanjem!“877
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, onoga koji prigovara nakon što udijeli, spomenuo je među trojicom koju Allah, subhanehu ve te'ala, neće ni pogledati na Sudnjem danu.878
Udijeliti sadaku iz imetka stečenog na halal način. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “O ljudi, uistinu je Allah lijep i prima samo ono što je lijepo!” Zatim je spomenuo čovjeka čiji su hrana, piće i odjeća haram, pa kako da mu se primi dova.879 (Iz djela “Fikhus-sunne”, 1/565-566)
Ne treba potcjenjivati nijedno dobro djelo, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko udijeli milostinju koliko je jedna datula”, pa sve do riječi: ” .. .poput brda. “880 (“Fikhus-sunne”, l/567)
Dozvoljeno je da žena udijeli sadaku iz muževog imetka. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada žena udijeli lijepu hranu iz svoje kuće kao sadaku, ona će imati nagradu za svoje udjeljivanje, njen muž će imati nagradu za zaradu te hrane, a i onaj koji je čuvao tu hranu imat će nagradu. Nikome se od nagrade ništa neće umanjiti!”881
Ženina sadaka na ime muževog imetka shodno običaju. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Esmi, radijallahu anha: “Udijeli koliko je običaj i ne uskraćuj da Allah tebi ne bi uskratio!”882
Dozvoljeno je udijeliti cijeli imetak, jer je Ebu Bekr, radijallahu anhu, došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i na ime sadake dao cijeli svoj imetak, a Poslanik je prihvatio.
Dozvoljeno je udjeljivanje sadake zimmiji i ratnom zarobljeniku nevjerniku. Na to upućuju riječi Allaha, subhanehu ve te'ala:
“ … i hranu su davali – iako im je samima bila potrebna – siromahu, siročetu i zatvoreniku.“883
Davanje sadake životinji. U vezi s tim, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naveo je primjer žene bludnice koja je napojila psa pa joj je Uzvišeni Allah zbog toga oprostio grijehe.884
Trajna sadaka. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada čovjek umre prestaju sva njegova djela, osim u tri slučaja: trajne sadake, znanja kojim se drugi koristi i dobrog djeteta koje dovi za njega. “885
Dova za dobročinitelja. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko vam učini dobročinstvo, nagradite ga! Ukoliko ne nađete nešto čime ćete ga nagraditi, onda proučite dovu za njega, sve dok mu se ne odužite za njegovo dobročinstvo! “886
Zahvaliti se na dobročinstvu, jer se spominje u hadisu: “Onaj ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Allahu. “887
Šta se kaže dobročinitelju? Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kome se učini dobročinstvo pa kaže dobročinitelju: ‘Allah te nagradio dobrim’, zahvalio mu se na najljepši način. “888
865 Prijevod značenja Ali Irnran, 92.
866 Prijevod značenja EI-Bekare, 261.
867 Sahih: Buharija (1442), Muslim (1010), Ahmed (27294).
868 Sahih: Ahmed (21511), Tirmizi (2616), Ibn Madže (3973). Pogledati: Miškat (29).
869 Sahih: Buharija (1445, 6022), Muslim (1008), Ahmed (19037, 19187) i drugi.
870 Sahih: Ahmed (27300). Pogledati: Es-Si/siletu es-Sahiha (1025).
871 Sahih: Ahmed (20973). Pogledati: Es-Silsiletu es-Sahiha (575).
872 Sahih: Ahmed (17784). Pogledati: Sahihut-tergibi vet-terhibi (863).
873 Sahih: Buharija (2320, 6012), Muslim (1553), Ahmed (12086, 12587), Tirmizi (1382).
874 Sahih: Ahmed (13861), Ebu Davud (3957), Nesai (4653).
875 Sahih: Ebu Davud (1691), Nesai (2535). Pogledati: Miškat (1940).
876 Sahih: Ahmed (6459, 6789), Ebu Davud (1692). Pogledati: Miškat (3346) i lrvaul-galil (894).
877 Prijevod značenja EI-Bekare, 264.
878 Sahih: Muslim (106), Ahmed (20811, 20890), Ebu Davud (4087) i drugi.
879 Sahih: Muslim (1015), Ahmed (8148), Tirmizi (2989), Darimi (2717).
880 Sahih: BuharUa (1410), Muslim (1014), Ahmed (8181).
881 Sahih: Buharija (1425, 2065), Muslim (1024), Ahmed (25838) i drugi.
882 Sahih: Buharija (1434, 2591), Muslim (1029), Ahmed (26382, 26440) i drugi.
883 Prijevod značenja El-lnsan, 8.
884 Sahih: Buharija (3321, 3467), Muslim (2245), Ahmed (10205, 10243).
885 Sahih: Muslim (1631), Ahmed (8627), Ebu Davud (2880), Tirmizi (1376) i drugi.
886 Sahih: Ahmed (5342, 5709, 6071), Ebu Davud (1672, 5109), Nesai (2567). Pogledati: Miškat (1943).
887 Sahih: Ahmed (7879, 7959, 8801), Ebu Davud (4811), Tirmizi (1954). Pogledati: Silsiletu sahiha (416).
888 Sahih: Tinnizi (2035). Pogledati: Miškat (3024).
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Na šta se izdvaja zekat?
Zekat se izdvaja na zlato i srebro, poljoprivredne proizvode, trgovačku robu, stoku, rude i blago. U vezi sa zekatom na zlato i srebro, Allah, subhanehu ve te’ ala, rekao je: “A one koji gomilaju zlato i srebro i ne udjeljuju ga na Allahovom putu, njih obraduj bolnom patnjom. “816 Nisab zlata iznosiviše
Zekat se izdvaja na zlato i srebro, poljoprivredne proizvode, trgovačku robu, stoku, rude i blago.
U vezi sa zekatom na zlato i srebro, Allah, subhanehu ve te’ ala, rekao je:
“A one koji gomilaju zlato i srebro i ne udjeljuju ga na Allahovom putu, njih obraduj bolnom patnjom. “816
Nisab zlata iznosi dvadeset dinara, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko u svom posjedu tokom čitave godine dana bude imao dvadeset dinara, tada na njih treba dati pola dinara (zekata). “817
Nisab srebra iznosi dvije stotine dirhema, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada oni (dirhemi) dostignu dvije stotine, tada Se na njih izdvaja pet dirhema.” 818
Zekat se izdvaja i na dug kada se povrati, što potvrđuju fetve velikog broja ispravnih prethodnika.
Zekat se daje i na nakit, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dajete li na njih zekat?!”819, kao i zbog drugih hadisa.
Zekat se daje i na stanove koji se iznajmljuju, a žena izdvaja zekat i na mehr kada ga preuzme.
O zekatu na trgovačku robu Svevišnji Allah kaže:
“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite!“820 Semure b. Džundub, radijallahu anhu, rekao je: “Naređivano nam je da izdvojimo zekat na ono što smo odredili za trgovinu.” Omer, radijallahu anhu, naredio je da se izdvoji zekat na kože kojima se trgovalo. Također, prenosi se da postoji zekat i na štof, pamučnu ili lanenu tkaninu.
Trgovački proizvodi obračunavaju se na kraju godine i na ime zekata izdvaja se 2,5%.
O zekatu na usjeve i plodove Svevišnji Allah kaže:
“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite ili iz onoga što vam Mi dajemo iz zemlje. “821
I rekao je: “I dajte njegovo pravo na dan ubiranja plodova …” 822
Zekat se daje na: pšenicu, ječam, datule, grožđice i zrnevlje, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Muazu, radijallahu anhu, da na spomenuto ubire zekat i na slične plodove koji se vagaju, ili se mjere kejlom, ili su u zrnu, ili se mogu skladištiti, pa je na to i u biran zekat.
Zekat se ne daje na povrće jer se prenosi da je rečeno: “Na povrće se ne daje zekat. ..” 823 Postoje druga predanja koja mu svjedoče, a i postupa se po ovome.
O nisabu usjeva i plodova, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zekat se ne daje na količinu manju od pet veskova-tovara824.”825
Na taj nisab izdvaja se 10% ili 5% zbog hadisa: “Na ono što zalijeva kiša, dat će se 10%, a na ono što se navodnjava, dat će se 5%. “826
Palmovnik i vinograd se procjenjuju i plodovi se ne vagaju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, procijenio je plodove iz bašče jedne žene na deset veskova i rekao: “Kada procjenjujete, tako i uzmite, a ostavite trećinu i četvrtinu. “827 Također, Poslanikovi ashabi ovako su procjenjivali, na ovakav način se i danas postupa.
Izdvaja se ono što je lijepo, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Udijelite lijepo iz onoga što zaradite!“828
Nije dozvoljeno izdvojiti ono što je loše, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:
“Ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili!“829
Zekat na med. Nisam pronašao jasan vjerodostojan hadis o zekatu na med. Postoje druga predanja koja govore o tome u kojima se spominje da se izdvoji desetina, a oko nisaba postoji razilaženje. A ja još uvijek molim Allaha da me uputi na ono što je najispravnije.
Zekat na deve, krave i ovce uzima se kada dostigne nisab, pregodini i ta stoka bude na ispaši.
Iznos zekata na ovu stoku. Pogledaj u djelu “Fikhus-sunne” od riječi: “Zekat na deve” (1/499 -1/502) do riječi: ” … i isto je i za ovce”.
U svrhu zekata ne daje se najbolji imetak, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I kloni se najboljeg imetka. “830
Također, u svrhu zekata ne daje se ni najlošiji imetak, jer se prenosi u hadisu: “Ne izdvaja se ono što je mlado, nečisto, bolesno, prezrena i nevaljalo. “831
Zekat se ne daje na konje, robove i sluge. Na ovo upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Oslobođeni ste davanja zekata na konje i robove. “832
Također, zekat se ne daje na magarce, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan: “Izdvaja li se zekat na magarce?”, pa je odgovorio: “Nije mi objavljeno po pitanju njih ništa osim ovog općenitog ajeta:
‘Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga, i ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga!‘833 ” 834
U pismu Ebu Bekra, radijallahu anhu, stojalo je: “Ovo je propis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Ne sastavlja se razdvojeno (različito) niti se razdvaja sastavljeno iz straha od zekata. ‘”835
Što se tiče zakopanog blaga, pod tim se podrazumijeva ono što je od davnina zakopano i o tome je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na zakopano blago izdvaja se petina. “836
816 Prijevod značenja Et-Tevbe, 34.
817 Sahih: Ebu Davud (1572).
818 Sahih: Ahmed (713, 1237), Ebu Davud (1572), Tirmizi (620), Nesai (2477).
819 Hasen: Ebu Davud (1563), Tirmizi (637), Nesai (2479). Pogledati: Miškat (1809).
820 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
821 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
822 Prijevod značenja EI-En'am, 141.
823 Sahih: Tirmizi (638). Abdurrezzak (7185), Taberani u Evsatu (5921), Bezzar (940). Ibn Adijj u Kamilu (2/191), Ibnui-Dževzi u Ilelu mutenahije (822).
824 Vesk iznosi 60 sa'a, tj. po većini islamskih učenjaka 122,4 kg.
825 Sahih: Buharija (1405, 1447, 1484), Muslim (979), Ahmed (10547, 10860) i drugi.
826 Sahih: Buharija (1483), Ebu Davud (1596), Tirmizi (640), Nesai (2488).
827 Daif: Ahmed (15286, 15661, 15662), Tirmizi (643), Nesai (2491). Pogledati: Miškat (1805).
828 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
829 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
830 Prethodio je izvod ovoga had isa koji govori o slanju Muaza u Jemen.
831 Daif: Ebu Davud (1582), Bejheki u Sunenul-kubra (7067).
832 Daif: Ahmed (713. 915, 987), Ebu Davud (1574), Tirmizi (620), Nesai (2477). Pogledati: Miškat (1799).
833 Prijevod značenja Ez-Zilzal, 7-8.
834 Sahih: Buhrija (2371, 2860, 3646), Muslim (987).
835 Sahih: Buharija (6955).
836 Sahih: Buharija (1499, 2355, 6912), Muslim (1710), Ahmed (7080, 7213) i drugi.
——-
PROČITAJTE DETALJNO O PROPISIMA ZEKATA OVDJE:
https://pitajucene.com/pitanje/koji-su-propisi-i-vrijednosti-zekata/
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Vidi manjeAutor: dr. ‘Aid el-Karni
Koji su propisi i vrijednosti zekata?
Obaveznost zekata. Svevišnji Allah rekao je: "Pa ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, pustite ih. "797 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: "Islam je sagrađen na pet temelja"798, pa je među njima spomenuo i zekat. Također, rekao je Muazu, radijallahu anhu: " .. .podučviše
Obaveznost zekata. Svevišnji Allah rekao je:
“Pa ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali zekat, pustite ih. “797
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Islam je sagrađen na pet temelja”798, pa je među njima spomenuo i zekat. Također, rekao je Muazu, radijallahu anhu: ” .. .poduči ih da im je Allah propisao zekat na njihov imetak!”799
Zekat se uzima od bogatih i daje siromašnima. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Muazu, radijallahu anhu: ” … uzima se od njihovih bogatih i daje njihovim Siromašnim. “800
Vrijednost zekata. Svevišnji Allah rekao je:
“Uzmi iz njihovih imetaka zekat da ih očistiš i odgojiš njime. “801
Pohvala za one koji izdvajaju zekat. Svevišnji Allah rekao je:
“I oni koji u svojim imecima imaju određeni dio za one koji prose i nemoćne. “802
Zekat je bereket za imetak, kao što je rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Zasigurno, sadaka neće nimalo umanjiti imetak. “803
Davanjem zekata povećava se imetak. Uzvišeni Allah rekao je:
“Allah poništava kamatu, a uvećava milostinju. “804
Zekat je poseban vid čišćenja (imetka i duše). Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednom čovjeku: “Izdvoji zekat iz svog imetka, jer je uistinu on čistoća koja će te očistiti. “805
Strogo upozorenje onome koji ne izdvaja zekat. Uzvišeni Allah rekao je:
“A onima koji gomilaju zlato i srebro i ne udjeljuju ga na Allahovom putu, njima nagovijesti bolnu patnju.“806
Onaj koji porekne obaveznost zekata, postaje nevjernik jer je porekao jedan od islamskih temelja. Allah, subhanehu ve te'ala, učinio je izdvajanje zekata uvjetom ispravnosti islama, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je borbu protiv onih koji zabranjuju davanje zekata.
Za onoga ko ne izdvaja zekat zbog škrtosti ili inata, a priznaje obaveznost izdvajanja zekata, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “A ko ga ne izdvoji, pa uistinu mi ćemo uzeti i zekat i uz to još polovinu njegovog imetka!”807 Ovo mu je kazna i odgojna mjera.
Protiv onih koji ne izdvajaju zekat treba povesti borbu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Naređeno mi je da se borim”808, pa je spomenuo: ” … sve dok ne dadnu zekat”. Također, Ebu Bekr, radijallahu anhu, poveo je rat protiv onih koji su odbili dati zekat.
Zekat se uzima i iz imetka maloljetnog i nerazumnog, jer se prenosi u hadisu: “Ko preuzme brigu nad jetimom koji ima imetka, neka trguje za njega njegovim imetkom i neka ga ne ostavlja kako bi ga sadaka pojela. “809
Vlasnik imetka koji ima i duga, prvo će vratiti dug, a zatim izdvojiti zekat na svoj imetak zbog hadisa: “Nema zekata osim za bogatog čovjeka. “810 Dakle, onaj koji je pod dugom, taj nije bogat.
Kada umre neko ko je dužan dati zekat, u tom slučaju zekat će se izdvojiti iz njegove oporuke ili njegove ostavštine, onoga što je ostavio u nasljedstvo, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“pošto se izvrši oporuka koju su ostavile, ili podmiri dug.“811
Prilikom izdvajanja zekata nanijetit će njegovo izdvajanje, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:
“ …iskreno ispovijedajući vjeru samo Njemu“812, i hadisa: “Uistinu se sva djela vrednuju samo prema namjerama!”813
Zekat će izdvojiti bez odgađanja, izuzev ako ima opravdanje za odgađanje, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, žurno izašao iz mesdžida nakon što se sjetio da ima zlata u svojoj kući, pa je naredio da se podijeli.
Ako postoji potreba, dozvoljeno je dati zekat unaprijed, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio Abbasu da izdvoji zekat unaprijed za dvije godine.
Proučit će se dova onome koji izdvaja zekat, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“ … i dovi za njih … “814, a u hadisu se navodi: “Gospodaru moj, smiluj se porodici Ebu Evfa!”815
Zekat se izdvaja na zlato i srebro, poljoprivredne proizvode, trgovačku robu, stoku, rude i blago.
U vezi sa zekatom na zlato i srebro, Allah, subhanehu ve te’ ala, rekao je:
“A one koji gomilaju zlato i srebro i ne udjeljuju ga na Allahovom putu, njih obraduj bolnom patnjom. “816
Nisab zlata iznosi dvadeset dinara, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko u svom posjedu tokom čitave godine dana bude imao dvadeset dinara, tada na njih treba dati pola dinara (zekata). “817
Nisab srebra iznosi dvije stotine dirhema, a na to upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada oni (dirhemi) dostignu dvije stotine, tada Se na njih izdvaja pet dirhema.” 818
Zekat se izdvaja i na dug kada se povrati, što potvrđuju fetve velikog broja ispravnih prethodnika.
Zekat se daje i na nakit, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dajete li na njih zekat?!”819, kao i zbog drugih hadisa.
Zekat se daje i na stanove koji se iznajmljuju, a žena izdvaja zekat i na mehr kada ga preuzme.
O zekatu na trgovačku robu Svevišnji Allah kaže:
“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite!“820 Semure b. Džundub, radijallahu anhu, rekao je: “Naređivano nam je da izdvojimo zekat na ono što smo odredili za trgovinu.” Omer, radijallahu anhu, naredio je da se izdvoji zekat na kože kojima se trgovalo. Također, prenosi se da postoji zekat i na štof, pamučnu ili lanenu tkaninu.
Trgovački proizvodi obračunavaju se na kraju godine i na ime zekata izdvaja se 2,5%.
O zekatu na usjeve i plodove Svevišnji Allah kaže:
“O vjernici, udijelite iz lijepog što zaradite ili iz onoga što vam Mi dajemo iz zemlje. “821
I rekao je: “I dajte njegovo pravo na dan ubiranja plodova …” 822
Zekat se daje na: pšenicu, ječam, datule, grožđice i zrnevlje, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Muazu, radijallahu anhu, da na spomenuto ubire zekat i na slične plodove koji se vagaju, ili se mjere kejlom, ili su u zrnu, ili se mogu skladištiti, pa je na to i u biran zekat.
Zekat se ne daje na povrće jer se prenosi da je rečeno: “Na povrće se ne daje zekat. ..” 823 Postoje druga predanja koja mu svjedoče, a i postupa se po ovome.
O nisabu usjeva i plodova, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zekat se ne daje na količinu manju od pet veskova-tovara824.”825
Na taj nisab izdvaja se 10% ili 5% zbog hadisa: “Na ono što zalijeva kiša, dat će se 10%, a na ono što se navodnjava, dat će se 5%. “826
Palmovnik i vinograd se procjenjuju i plodovi se ne vagaju. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, procijenio je plodove iz bašče jedne žene na deset veskova i rekao: “Kada procjenjujete, tako i uzmite, a ostavite trećinu i četvrtinu. “827 Također, Poslanikovi ashabi ovako su procjenjivali, na ovakav način se i danas postupa.
Izdvaja se ono što je lijepo, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Udijelite lijepo iz onoga što zaradite!“828
Nije dozvoljeno izdvojiti ono što je loše, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:
“Ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udijelili!“829
Zekat na med. Nisam pronašao jasan vjerodostojan hadis o zekatu na med. Postoje druga predanja koja govore o tome u kojima se spominje da se izdvoji desetina, a oko nisaba postoji razilaženje. A ja još uvijek molim Allaha da me uputi na ono što je najispravnije.
Zekat na deve, krave i ovce uzima se kada dostigne nisab, pregodini i ta stoka bude na ispaši.
Iznos zekata na ovu stoku. Pogledaj u djelu “Fikhus-sunne” od riječi: “Zekat na deve” (1/499 -1/502) do riječi: ” … i isto je i za ovce”.
U svrhu zekata ne daje se najbolji imetak, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I kloni se najboljeg imetka. “830
Također, u svrhu zekata ne daje se ni najlošiji imetak, jer se prenosi u hadisu: “Ne izdvaja se ono što je mlado, nečisto, bolesno, prezrena i nevaljalo. “831
Zekat se ne daje na konje, robove i sluge. Na ovo upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Oslobođeni ste davanja zekata na konje i robove. “832
Također, zekat se ne daje na magarce, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan: “Izdvaja li se zekat na magarce?”, pa je odgovorio: “Nije mi objavljeno po pitanju njih ništa osim ovog općenitog ajeta:
‘Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga, i ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga!‘833 ” 834
U pismu Ebu Bekra, radijallahu anhu, stojalo je: “Ovo je propis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Ne sastavlja se razdvojeno (različito) niti se razdvaja sastavljeno iz straha od zekata. ‘”835
Što se tiče zakopanog blaga, pod tim se podrazumijeva ono što je od davnina zakopano i o tome je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na zakopano blago izdvaja se petina. “836
Zekat se daje od istog imetka na koji se izdvaja, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Muazu, radijallahu anhu: “Uzmi žitaricu iz žitarica, ovcu iz ovaca, devu iz deva, kravu iz krava. “837 Kažem: Ne izdvaja se protuvrijednost u novcu osim iz opravdanog razloga.
Može se uzeti zamjena za zekat ukoliko to bude potrebnije, zbog riječi Muaza, radijallahu anhu, stanovnicima Jemena: “Dajte mi kao zekat vunenu odjeću umjesto žitarica i zrnevlja. To je vama lakše, a Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, ashabima u Medini to je bolje.”
Osnova je da se zekat podijeli siromasima u istom mjestu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … uzima se od njihovih bogatih i vraća se njihovim siromašnim. .. “838
Dozvoljeno je prebacivanje zekata u drugo mjesto ako za tim postoji potreba, jer je Muaz poslao zekat iz Jemena u Medinu.
Ukoliko neko proda nešto iz svoga imetka ili ga pokloni nekome prije nego što istekne godina dana, želeći time izbjeći obavezu zekaza, ispravno je da mu je zekat obavezan, jer je Uzvišeni Allah kaznio vlasnike bašče zbog izbjegavanja udjeljivanja:
“ … i ona osvanu opustošena. “839
Zekat je namijenjen za osam kategorija korisnika, kao što se navodi u riječima Svevišnjeg Allaha:
“Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju. i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je. “840
Zekat se daje siromasima, kao što se navodi u Vjerovjesnikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: ” … i vraća se njihovim siromašnim … “841
Nevoljnicima – zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Nije nevoljnik onaj koga zadovolji i odvrati od traženja (milostinje) jedna ili dvije datule, ili jedan ili dva zalogaja, nego je nevoljnik onaj koji (je siromašan), a stidi se (tražiti od ljudi). “842
Onima koji sakupljaju zekat, jer je Omer, radijallahu anhu, dao zekat svome sakupijaču zekata Abdullahu es-Sa'diju, pa mu ga je ovaj vratio, a Omer mu je rekao: “Uzmi ga, jer mi je, uistinu, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao zekat.”
Onima čije srca treba pridobiti, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dao zekat onima koji su primili islam na dan oslobođenja Mekke, od plijena iz borbe sa Hevazinom, i dao je Safvanu b. Ummejji nadajući se da će prihvatiti islam, što se i obistinilo.
Za otkup iz ropstva, a to su oni koji su sklopili ugovor sa svojim vlasnicima i otkupili se pa im u tome treba pomoći, ili su to robovi koji se kupe pa oslobode, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Oslobodi i pusti roba. “843 U drugom hadisu navodi se: “Trojici je, radi Allaha, obaveza pomoći”, pa je među njiima spomenuo: ” … roba koji nastoji da isplati svoju cijenu vlasniku. “844
Također, zekat pripada prezaduženima, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Kabisi b. Muhariku koji se zadužio: “Sačekaj dok nam ne dođe zekat. “845
I zekat se izdvaja na Allahovom putu zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zekat nije dozvoljen bogatim osobama, osim u pet slučajeva”, pa je spomenuo: ” … borca na Allahovom putu”.846
Putniku-namjerniku, a to je putnik kome je ponestalo opskrbe na putu, pa mu se daje zbog ajeta koji ukazuje na isto.
Dozvoljeno je da se zekat dadne samo jednoj kategoriji, zbog hadisa u kojem stoji: ” … i vraća se njihovim siromašnim “847, međutim nisu navedene ostale kategorije.
Zabranjeno je davati zekat nevjernicima osim onima koji spadaju u kategoriju onih čija srca treba pridobiti, kao što stoji u hadisu: ” … uzima se od njihovih bogatih i vraća se njihovim siromašnim … “848 Ovdje se misli na muslimane.
Zekat se ne daje porodici Hašimovoj, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, sadaka se ne daje Muhammedovoj porodici!”849 Kada je Hasan pojeo datulu od sadake, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio ga je zbog toga.
Zekat se na daje bogatom, zbog hadisa: “Bogati nema udjela u zekatu … 850
Također, zekat nije dozvoljeno dati onome ko je sposoban da za sebe privređuje, shodno hadisu: ” … i (u zekatu nema udjela) onaj koji je sposoban da za sebe privređuje. “851
Zekat nije dozvoljeno dati ni onima koje je čovjek inače dužan izdržavati, kao što su roditelji i djeca. Pojedini učenjaci dozvoljavaju davanje zekata spomenutim ukoliko nije moguće njihovo izdržavanje.
Zekat nije dozvoljeno dati supruzi, i o tome postoji konsenzus islamskih učenjaka, jer je mužu obaveza izdržavati svoju suprugu.
Raspodjelu zekata vrši imam ili njegovi zamjenici, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, slao svoje izaslanike da skupljaju i raspodjeljuju zekat, a to su isto radile i njegove pravedne halife.
Vlasnik imetka može izdvojiti sam zekat na trgovačku robu i novce, jer je Osman, radijallahu anhu, naredio ljudima da izdvoje svoj zekat u mjesecu ramazanu.
Obaveza zekata smatra se izvršenom kada se zekat izdvoji i pravednom i nepravednom vladaru, zbog hadisa: “Ispunjavajte njihovo pravo koje imaju kod vas, a za svoje pravo, koje imate kod njih, molite Allaha”852, koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izrekao kada je upitan o nepravednim vladarima, a i muslimani su izdvajali svoj zekat Umejevićima među kojima je bilo nepravednih vladara.
Onaj koji izdvaja zekat ne smije poslije kupiti to što je izdvojio, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Omeru, radijallahu anhu, koji je htio da kupi konja kojeg je udijelio na Allahovom putu: “Ne kupuj ga i ne ubrajaj ga u svoju sadaku. “853
Najbolje je zekat izdvojiti svojoj bližnjoj rodbini, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Za udjeljivanje sadake rodbini čovjek ima dvije nagrade: nagradu za održavanje rodbinske veze i nagradu za sadaku. “854
Onaj koji pogriješi u izdvajanju zekata pa ga dadne onome koji ne zaslužuje zekat, u tom slučaju izdvajanje zekata bit će ispravno. Na ovo upućuju Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “O Jezide, tebi pripada ono što si naumio, a tebi Ma'ne pripada ono što si uzeo .. . “855 Naime, Jezid je ostavio svoju sadaku u mesdžidu pa ju je uzeo njegov sin Ma'n. Također, o ovome se govori u hadisu o čovjeku koji je dao sadaku bludnici, kradljivcu i bogatom čovjeku 856, pa taj njegov postupak pohvaljen jer je iz toga proizašla korist.
Dozvoljeno je onome koji udjeljuje sadaku da je javno udijeli, kada za tim postoji potreba i kada je u tome korist, zbog riječi Svevišnjeg Allaha:
“Lijepo je kada javno dajete milostinju …”857
Međutim, bolje je tajno udjeljivanje sadake, zbog riječi Allaha, subhanehu ve te'ala:
” … ali je za vas bolje da je dajete siromasima kad niko ne vidi‘ ‘858, kao i zbog hadisa: ” …. i čovjek koji je udijelio milostinju pa ju je sakrio toliko da njegova ljevica nije znala šta je udijelila njegova desnica. “859
797 Prijevod značenja Et-Tevbe, 5.
798 Prethodio je izvod hadisa.
799 Sahih: Buharija (1395, 1458, 4347), Muslim (19), Ahmed (2072), Ebu Davud (1584) i drugi.
800 Prethodni hadis.
801 Prijevod značenja Et-Tevba, 103.
802 Prijevod značenja EI-Me'aridž, 24-25.
803 Sahih: Muslim (2588), Ahmed (7165, 8782), Tirmizi (2029).
804 Prijevod značenja EI-Bekare, 276.
805 Daif: Ahmed (11986). Pogledati: Medžmeuz-zevaid (3/63), Da'ifut-tergib vet-terhib (453).
806 Prijevod značenja Et-Tevbe, 34.
807 Hasen: Ahmed (19514, 19534, 19537), Ebu Davud (1575), Nesai (2449), Darimi (1677).
808 Sahih: Buharija (1400, 6924, 7285), Muslim (20), Ahmed (68, 118) i drugi.
809 Daif: Tirmizi (641). Pogledati: Miškat (1789).
810 Buharija muallekan u Knjizi o oporukama, u poglavlju Značenje riječi Svevišnjeg Allaha: ” … nakon oporuke … “, Ahmed (7115).
811 Prijevod značenja En-Nisa’, 12.
812 Prijevod značenja Junus, 22.
813 Prethodio je izvod hadisa.
814 Prijevod značenja Et-Tevbe, 103.
815 Sahih: Buharija (1498, 4166, 6332), Muslim (1078), Ahmed (18632, 18636) i drugi.
816 Prijevod značenja Et-Tevbe, 34.
817 Sahih: Ebu Davud (1572).
818 Sahih: Ahmed (713, 1237), Ebu Davud (1572), Tirmizi (620), Nesai (2477).
819 Hasen: Ebu Davud (1563), Tirmizi (637), Nesai (2479). Pogledati: Miškat (1809).
820 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
821 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
822 Prijevod značenja EI-En'am, 141.
823 Sahih: Tirmizi (638). Abdurrezzak (7185), Taberani u Evsatu (5921), Bezzar (940). Ibn Adijj u Kamilu (2/191), Ibnui-Dževzi u Ilelu mutenahije (822).
824 Vesk iznosi 60 sa'a, tj. po većini islamskih učenjaka 122,4 kg.
825 Sahih: Buharija (1405, 1447, 1484), Muslim (979), Ahmed (10547, 10860) i drugi.
826 Sahih: Buharija (1483), Ebu Davud (1596), Tirmizi (640), Nesai (2488).
827 Daif: Ahmed (15286, 15661, 15662), Tirmizi (643), Nesai (2491). Pogledati: Miškat (1805).
828 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
829 Prijevod značenja EI-Bekare, 267.
830 Prethodio je izvod ovoga had isa koji govori o slanju Muaza u Jemen.
831 Daif: Ebu Davud (1582), Bejheki u Sunenul-kubra (7067).
832 Daif: Ahmed (713. 915, 987), Ebu Davud (1574), Tirmizi (620), Nesai (2477). Pogledati: Miškat (1799).
833 Prijevod značenja Ez-Zilzal, 7-8.
834 Sahih: Buhrija (2371, 2860, 3646), Muslim (987).
835 Sahih: Buharija (6955).
836 Sahih: Buharija (1499, 2355, 6912), Muslim (1710), Ahmed (7080, 7213) i drugi.
837 Daif: Ebu Davud (1599), Ibn Madže (1814), Hakim (1433).
838 Prethodio je izvod hadisa u kojem se spominje slanje Muaza u Jemen.
839 Prijevod značenja EI-Kalem, 20.
840 Prijevod značenja Et-Tevbe, 60.
841 Prethodio je izvod hadisa u kojem se spominje slanje Muaza u Jemen.
842 Sahih: Buharija (4539), Muslim (1039), Ahmed (7486, 8895) i drugi.
843 Sahih: Ahmed (18173), Hakim (2861), Ibn Hibban (373), Bejheki u Šu'abu (4335). Pogledati: Miškat (3384)
844 Hasen: Ahmed (9348), Tirmizi (1655), Nesai (3120), Ibn Madže (2518). Pogledati: Miškat (3089).
845 Sahih: Muslim (1044), Ahmed (20078), Ebu Davud (1640), i drugi.
846 Sahih: Ahmed (1144), Ebu Davud (1635), Ibnu Madže (1841). Pogledati: Miškat (1833).
847 Hadis Muaza koji je do sada spomenut na mnogim mjestima.
848 Prethodni hadis.
849 Sahih: Muslim (1072), Ahmed (17064), Ebu Davud (2985), Nesai (2609).
850 Sahih: Ahmed (17511, 22554}, Ebu Davud (1633), Nesai (2598). Pogledati: Miškat (1832).
851 Prethodni hadis.
852 Sahih: Buharija (3603, 7052), Muslim (1843), Ahmed (3633, 4056) i drugi.
853 Sahih: Buharija (2775, 2971, 3002), Muslim (1621), Ahmed (5155, 5762) i drugi.
854 Sahih: Ahmed (5794, 17426), Ibn Madže (1844).
855 Sahih: Buharija (1422), Ahmed (15433), Darimi (1638).
856 Sahih: Buharija (1421), Muslim (1022), Ahmed (8083, 27295) i drugi.
857 Prijevod značenja EI-Bekare, 271.
858 Prethodni ajet.
859 Sahih: Buharija (1423, 6806\ Muslim (1031), Ahmed (9373) i drugi.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Čovjek može pustiti isključivo vlastitu ženu?
Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca, a on od svoga oca da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom kazao: "Pustiti se može isključivo vlastita žena, osloboditi se može samo vlastiti rob, prodati se može samo ono što se posjeduje i mora se ispuniti samo onaj zavjet koji je u čovjeviše
Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca, a on od svoga oca da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom kazao: “Pustiti se može isključivo vlastita žena, osloboditi se može samo vlastiti rob, prodati se može samo ono što se posjeduje i mora se ispuniti samo onaj zavjet koji je u čovjekovoj mogućnosti. “123
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: ” Čovjek može pustiti isključivo svoju ženu i može osloboditi isključivo svog roba. “124
Tu su i hadisi od sljedećih ashaba: Alije b. Ebu Taliba, El-Misvera b. Mahreme, Aiše, Muaza b. Džebela, lbn Abbasa i Ibn Omera, radijallahu anhum, kao i predanje koje prenosi Ebu Bekr b. Muhammed b. Hazma od svoga oca Muhammeda, a ovaj, opet, od svoga oca Hazma.
Propisi u vezi s poglavljem :
Prvo, čovjek ne može pustiti tuđu suprugu. Imam El-Begavi u djelu Šerhus-sunna, 9/199, kaže: “Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je izgovorio besmislicu onaj ko pusti ženu prije nego što sklopi brak s njom, odnosno onaj ko oslobodi roba prije nego što isti taj rob bude u njegovom vlasništvu.”
Drugo, učenjaci sc, međutim, razilaze o pitanju uslovnog puštanja žene s kojom čovjek još nije stupio u brak, tj . da naprimjer rekne: “Kada se oženim tom i tom ženom, puštena je”, ili da izjavi: “Ako se oženim iz tog i tog grada, puštena je žena kojom se oženim.” Većina ashaba, tabiina i generacije poslije njih na stanovištu je da se takav uslovni brak ne uzima u obzir. Imam Et-Tirmizi, 3/486, kaže: “Većina učenjaka iz generacije ashaba i drugi islamski autoriteti smatraju da se ovaj uslovni razvod braka ne ubraja ni u šta.” I to je ispravno mišljenje. Hafiz lbn Hadžer, 9/386, zapisao je sljedeće: ” … stoga predanja prenesena od ashaba i tabiina ukazuju na to da većina njih smatra da puštanje žene prije sklapanja braka s njom i oslobađanje roba prije njegova prelaska u vlasništvo nema nikakvu pravnu posljedicu ( … ) Neki neistomišljenici protumačili su ova predanja rekavši: ‘Uslovni razvod braka i oslobođenje roba nemaju pravnu posljedicu prije braka, odnosno prije prelaska roba u čovjekov posjed, ali izjava o uslovnom razvodu i oslobođenju roba imaju pravnu posljedicu nakon sklapanja braka, odnosno nakon prelaska roba u čovjekovo vlasništvo.’ Ako bismo prihvatili ovo njihovo tumačenje, onda navedena predanja ne bi imala značenje. A ako ih razumijemo prema njihovom vanjskom značenju, tada su punoznačna: obavještavaju nas da nema pravnih posljedica nakon sklapanja bračnog ugovora, odnosno nakon prelaska roba u čovjekovo vlasništvo. I ovo ide u prilog našem mišljenju da navedena predanja treba doslovno shvatiti. A Allah najbolje zna.” Eš-Ševkani je u djelu Nejlul-evtar, 7/28, rekao: “Zaista ne postoji potreba za ovakvim analiziranjem ovog pitanja … Treba samo kazati da puštanje žene prije nego što se s njom stupi u brak nije ispravno ni u kojem slučaju.”
Treće, neki učenjaci smatraju da se navedeni hadisi odnose na čovjeka koji želi uslovno pustiti tuđu ženu, pa rekne: “Žena tog i tog čovjeka puštena je!” A očito je da je ovo njihovo mišljenje daleko od istine, a Allah najbolje zna.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Postoji li vrijeme kada je zabranjeno ukopati umrlog?
Muslimani su jednoglasni po pitanju ukopavanja zbog riječi Uzvišenog Allaha: "Zatim ga usmrti i da da se u kabur spusti."750 I riječi: "Zar Mi nismo učinili Zemlju sabiralištem?!"751 Ukopavanje noću tretira se kao i ukopavanje danju, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukopao Abdullaha Zulviše
Muslimani su jednoglasni po pitanju ukopavanja zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Zatim ga usmrti i da da se u kabur spusti.“750
I riječi:
“Zar Mi nismo učinili Zemlju sabiralištem?!“751
Ukopavanje noću tretira se kao i ukopavanje danju, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukopao Abdullaha Zul-Bidžadejna noću, i Alija je ukopao Fatimu noću, a također i Ebu Bekr, i Omer, i Aiša, i Ibn Mes'ud ukopani su noću.
Zabranjeno je ukopavanje noću ako postoji razlog (bojazan da će se neispravno postupiti), jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio ukopavanje noću kada se jedan od muslimana umotao u slabe ćefine.
Ukopavanje za vrijeme izlaska sunca, kada je sunce na sredini neba (u zenitu) i kada zalazi: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se mrtvi ukopavaju kada sunce izlazi sve dok ne odskoči, kada je na sredini neba sve dok ne krene prema zapadu i kada se primakne zalasku sve dok ne zađe.752
750 Prijevod značenja ‘Abese, 21.
751 Prijevod značenja EI-Murselat, 25.
752 Sahih: Muslim (831), Ahmed (16926), Ebu Davud (3192) i drugi.
Vidi manje———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni
Da li je zabranjeno tavafiti oko Kabe nag i dopustiti mnogobošcima ulazak u Harem?
Svevišnji Allah rekao je: "O vjernici, mnogobošci su sama pogan, i neka više ne dolaze na hadž Časnom hramu poslije ovogodišnjeg hadža. A ako se bojite oskudice, pa Allah će vas, ako hoće, iz obilja Svoga imućnim učiniti. - Allah zaista sve zna i mudar je." (Et-Tevba, 28) Ehu Hurejra, radijallahu anviše
Svevišnji Allah rekao je: “O vjernici, mnogobošci su sama pogan, i neka više ne dolaze na hadž Časnom hramu poslije ovogodišnjeg hadža. A ako se bojite oskudice, pa Allah će vas, ako hoće, iz obilja Svoga imućnim učiniti. – Allah zaista sve zna i mudar je.” (Et-Tevba, 28) Ehu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je Ebu Bekru, radijallahu anhu, da predvodi ljude na hadžu (prije Oprosnog hadža) i poslao me da na dan Kurban-bajrama oglasim: ‘Neka nakon ove godine hadz ne obavljaju mnogobošci, i neka niko ne tavafi nag oko Kabe. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, dok tavafi oko Kabe, čovjek je obavezan pokriti stidno mjesto. Većina učenjaka smatra da je to preduvjet za ispravnost tavafa, odnosno kaže da tavaf nagog čovjeka nije ispravan, a Svevišnji Allah najbolje zna.
Drugo, pagani su tavafili nagi, muškarci i žene, tvrdeći da ne smiju tavafiti u odjeći u kojoj su činili grijehe. Time ih je šejtan obmanuo i tako njima ovladao. Islam je zabranio ovaj njihov običaj.
Treće, imam En-Nevevi ističe: “Mnogobošcu se ni u kojem slučaju ne smije dopustiti ulazak u Harem, sveto područje, čak kada bi nosio važnu poruku, odnosno došao zarad važnog posla, već će ovlašteni za to izaći mu u susret van Harema. Ako bi mnogobožac krišom ušao u Harem, razbolio se i umro, pa ga muslimani u njemu ukopali, njegov se leš mora iskopati i odnijeti izvan Harema.”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno da se muškarac osami sa strankinjom (ženom kojoj nije mahrem) i da uđe u kuću one žene čiji je muž odsutan ?
Ukba b. Amir, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Nemojte ulaziti u kuće u kojima se nalaze žene same!" Jedan ensarija upita: "Allahov Poslaniče, a šta misliš o tome da djever ulazi kod snahe?" "Pogubno je da djever ulazi kod snahe!", odgovori Pviše
Ukba b. Amir, radijallahu anhu, pripovijeda da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Nemojte ulaziti u kuće u kojima se nalaze
žene same!” Jedan ensarija upita: “Allahov Poslaniče, a šta misliš o tome da djever ulazi kod snahe?” “Pogubno je da djever ulazi kod snahe!”, odgovori Poslanik sallallahu alejhi ve sellem.
Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, prenosi sljedeći hadis: “Neka se muškarac ne osamljuje sa ženom s kojom može stupiti u brak!” Tada je ustao jedan čovjek i rekao: “Allahov Poslaniče, trebam poći u pohod, a supruga mi želi obaviti hadž?” “Idi i obavi hadž sa svqjom ženom!”, rekao mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. 78
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka čovjek nipošto ne konači kod žene koja je bila udata, osim ako joj je mahrem, pa s njom ne može stupiti u brak.”
Abdullah b. Amr b. el-As, radijallahu anhu, pripovijeda da je skupina ljudi iz Benu Hašima jednog dana ušla kod Esme b. Umejs te je potom ušao Ebu Bekr es-Siddik, njezin vlasnik i vidio ih. To mu se nije svidjelo pa se požalio Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem: “Od nje sam samo dobro doživljavao!” Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ” Uzvišeni Allah učinio ju je čistom!” Popeo se zatim na minber i naredio: ” Neka niko više sam ne ulazi u kuću žene čiji je muž odsutan; to može učiniti ako s njim ima još jedan ili dvojica ljudi “81
Džabir b. Semura, radijallahu anhu, kazuje da im je Omer b. El- Hattab, radijallahu anhu, održao hutbu u Džabiji i rekao: “Jednoga dana obratio nam se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: ‘Budite dobri prema mojim ashabima i prema onima koji će doći poslije njih! Zatim će se proširiti laž tako da će čovjek svjedočiti, a to od njega neće biti traženo, te će se zaklinjati, a to od njega neće biti traženo. Ko od vas žudi za Džennetom neka se drži džemata, jer šejtan je s jednim čovjekom, a od dvojice je već dalje. Neka se niko ne osamljuje sa ženom kojom se može oženiti- šejtan je u tom slučaju treći. Pravi je vjernik onaj čovjek kojeg ožalosti kad pogriješi i obraduje kad učini dobro djelo! ”
Propisi u vezi s poglavljem:
Prvo, zabranjeno je da čovjek uđe kod žene čiji je muž odsutan, a zabranjeno je i da se osami sa ženom s kojom može stupiti u bračnu vezu; kad se osami s njom, šejtan je neizostavno prisutan i navodi ih na ono što je zabranjeno.
Drugo, pogubno je da muževi bliži rođaci koji njegovoj ženi nisu mahremi, kao naprimjer, sin od druge žene i brat, ulaze kod nje. To je veoma opasno i strogo zabranjeno upravo zato što su muž i žena obično tolerantni spram toga; Poslanik nas je poučio da je to očiti haram.
Treće, mahrem je osoba kojoj je zauvijek zabranjeno da stupi u brak s određenom ženom.
Četvrto, zabranjeno je da se muškarac i žena osame pa da ih drugi ljudi ne vide i ne čuju njihov razgovor.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je zabranjeno muhrimu stupanje u brak, sklapanje braka i zaručivanje?
Nubejh b. Vehb pripovijedao je da je Omer, radijallahu anhu, htio oženiti Talhu b. Omera b. Šejbu b. Džubejra, pa je poslao po Ebbana b. Osmana, organizatora obavljanja hadžskih obreda, da prisustvuje svečanosti. Ebban mu je odgovorio: "Čuo sam Osmana b. Affana da govori kako je Resulullah, sallallaviše
Nubejh b. Vehb pripovijedao je da je Omer, radijallahu anhu, htio oženiti Talhu b. Omera b. Šejbu b. Džubejra, pa je poslao po Ebbana b. Osmana, organizatora obavljanja hadžskih obreda, da prisustvuje svečanosti. Ebban mu je odgovorio: “Čuo sam Osmana b. Affana da govori kako je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Dok je u ihramima, čovjek ne stupa u bračnu vezu, ne posreduje u sklapanju bračne veze i ne zaručuje se. ·”‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, dok je u ihramima, čovjeku je zabranjeno stupanje u brak, sklapanje braka između muškarca i žene i zaručivanje. Kada je o tome riječ, imam Eš-Ševkani rekao je: “Ispravno je mišljenje da je muhrimu zabranjeno stupanje u bračnu vezu i sklapanje braka između muškarca i žene; to je mišljenje većine učenjaka.”
Drugo, takav je brak neispravan, i praksa je da se njih dvoje silom rastave. Dokaz za to imamo u sljedećim predanjima. Ehu Atafan b. Tarif el-Meri izjavio je: “Moj se otac oženio jednom ženom dok je bio u ihramima, a Omer b. el-Hattab nije priznao njegov brak.” A Alija, radijallahu anhu, govorio je: “Muhrimu je zabranjena ženidba, a ako se oženi, njegov brak nije punovažan.” Isti je stav prenesen od Ibn Omera i Zejda b. Sabita, radijallahu anhum. Tu je i predanje Seida b. el-Musejjiba u kojem stoji da su Medinjani tako postupali.
Treće, doduše, neki učenjaci tvrde da muhrimu nije zabranjeno stupanje u bračnu vezu. Kao dokaz uzeli su Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, predanje: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oženio se Mejmunom dok je bio muhrim.” Međutim, učenjaci su na ovo predanje odgovorili na više načina. Jedni su rekli da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, pogriješio s tim u vezi. Neki učenjaci kažu da je riječ o Poslanikovoj, sallallahu alejhi ve sellem, posebnosti. A neki, opet, vele da je to privatni događaj koji se može shvatiti na nekoliko načina. Po meni, prioritetnije je ono mišljenje koje kaže da je muhrimu zabranjeno stupanje u bračnu vezu. Za ovo sam se mišljenje opredijelio iz sljedećih razloga: prvo, predanje je preneseno lično od Mejmune, radijallahu anha, i to preko Jezida b. el-Esamma, koji je izjavio: “Mejmuna b. el-Haris, moja i Ibn Abbasova tetka, kazala mi je sljedeće: ‘Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, oženio se mnome kada nije bio u ihramima”‘ drugo, Ibn Abdulberr zapisao je: ” … navedena se predanja suprostavljaju Ibn Abbasovom, radijallahu anhu, predanju (njegova se predanja pretežno ne podudaraju sa predanjima navedenih prenosilaca), i čovjek teži predanju većine, jer je vjerovatnije i lakše da jedan čovjek prije pogriješi. Ako je tako, onda se nijedno od tih predanja ne može uzeti kao dokaz, već se mora potražiti neki drugi dokaz koji govori o tom pitanju. A kada je riječ o ovom pitanju, tu je Osmanova, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio muhrimu stupanje u bračnu vezu” treće, brojni su učenjaci koji jednoglasno kažu da je Ibn Abbas, radijallahu anhu, ovdje napravio previd; između ostalih, izdvajamo sljedeće: Seid b. el-Musejjib51 , imam ehli-sunneta Ahmed b. Hanbel, Ibn Kajjim el-Dževzijjas3, Ibn Abdulhadi, koji je zapisao: “Ovo se smatra jednom od greški koje se nalaze u dva Sahiha; Mejmuna je izvijestila da se to nije desilo kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio u ihramima, a ona najbolje zna kada je i kako to bilo” i, četvrto, četverica pravednih halifa i većina ashaba postupali su u skladu Osmanovim, radijallahu anhu, predanjem, što nas upućuje da je ono ispravno. U vezi s ovim pitanjem, Ibn Abdulberr zapisao je: “Obaveza je prihvatiti Osmanova, radijallahu anhu, predanje s kojim se nijedno ne može uporediti, jer je nemoguće da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nešto zabrani, pa to učini. Tu je i činjenica da su pravedeni vladari: Ebu Bekr, Omer, Osman i Alija, radijallahu anhum, postupali prema Osmanovom predanju; to je bilo mišljenje i Ibn Omera, radijallahu anhu, i većine Medinjana.” Šejh El-Albani veli: “Jednoobrazno postupanje prema hadisu većine ashaba ukazuje nam da su četverica pravednih vladara Osmanov, radijallahu anhu, hadis prihvatali i prema njemu radili. To isključuje mogućnost da je hadis pogrešno prenesen, odnosno zapisan. U isto vrijeme to ukazuje da je posrijedi greška u Ibn Abbasovom, radijallahu anhu, predanju, a to je stav imama Et-Tahavija, zabilježen u djelu En-Nasihu vel-mensuh. Doduše, o tom pitanju on je imao dva oprečna stava, a drugi je stav zabilježen u djelu Šerhul-meani. Ko o ovome želi saznati više informacija neka konsultira djelo Nasbur-raja, 3/ 1 74.”
Četvrto, čak i kada bismo pretpostaviti da u Ibn Abbasovom, radijallahu anhu, predanju nema greške, opet bismo morali postupati prema Osmanovom, radijallahu anhu, predanju. Ovo je zato jer, po En-Neveviju i Eš-Ševkaniju, principi usuli-fikha tako nalažu. Ovaj je princip dobro objasnio Ibn Kajjim, kada je rekao: ” … i kada bismo pretpostaviti da se ovdje radi o oprečnosti između Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi i djela, morali bismo preferirati riječi jer se djelo podudara s principom el-beraetul-aslijaj , prvotnom nedužnosti, a riječi taj princip mijenjaju, tj. isključuju ga, i ovo u potpunosti odgovara principima koji se odnose na propise. Međutim, kada bismo preferirali djelo, to bi iziskivalo isključivanje onoga što riječi iziskuju, a riječi isključuju princip prvotne nedužnosti, i tada bi do izmjene propisa došlo dva puta, a to nije u skladu s principom koji se odnosi na propise, a Svevišnji Allah, opet, najbolje, zna.”
Peto, imam Malik rekao je sljedeće: “Ako želi, muhrim može vratiti ženu koja je u pričeku.” Kada je riječ o tom pitanju, imam El-Begavi rekao je sljedeće: “Kada je riječ o vraćanju žene koja je u pričeku, to su jednoglasno dopustili svi učenjaci.”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf