Vrijednost džuma-namaza: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji dan u kome je sunce ikada izašlo je petak, dan džume; u njemu je stvoren Adem, u njemu je ušao u Džennet i u njemu je izveden iz njega, i u njemu će nastupiti Sudnji dan. “618

Dova petkom: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista u ovom danu postoji jedan trenutak u kojem rob musliman, ako zamoli Allaha, subhanehu ve te'ala, za nešto, On će mu to dati.” A taj trenutak je posilje ikindije.619

Poželjno je da se što više donosi salavat i selam na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Povećajte donošenje salavata na mene petkom i uoči petka. “620

Učenje sure EI-Kehf, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf petkom, svjetlost će ga obasjati između dvije džume. “621

Poželjno je okupati se petkom zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svakom punoljetnom obaveza je okupati se petkom … “622 Sa stepena obaveznosti spuštaju ga brojni hadisi, a jedan od dokaza jeste i predaja u kojoj se navodi da je Omer ukorio Osmana zbog izostavljanja kupanja u ovom danu, međutim Osman nije vratio i okupao.

Poželjno je uljepšati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i obuče svoju najljepšu odjeću. “623

Lijepo je namirisati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i ukoliko bude imao miris, namirisat će se njime!”624

Lijepo je da se operu zubi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svaki musliman obavezan je petkom okupati se, namirisati i oprati zube.” 625

Poraniti na džuma-namaz: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je u značenju hadisa: “Ko ode u prvom satu, kao da je za kurban žrtvovao devu! Ko ode u drugom satu, kao da je žrtvovao kravu! Ko ode u trećem satu, kao da je žrtvovao ovna! Ko ode u četvrtom satu, kao da je žrtvovao kokoš! Ko ode u petom satu, kao da je žrtvovao jaje … “626 Hadis.

Prelaženje preko drugih ljudi: Zabranjeno je gaziti i prelaziti preko drugih ljudi u džamiji, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio jednom čovjeku kada ga je vidio kako se gura i gazi preko drugih ljudi: “Sjedi jer uznemiravaš i povređuješ. “627 Dozvoljeno je to činiti iz opravdanog razloga, kao naprimjer, progurati se do praznog mjesta, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupio nakon što je klanjao ikindija-namaz, pa je, vrativši se, pojasnio ashabima da mu je u kući ostalo nepodijeljenog zlata.

Vrijeme džuma-namaza je vrijeme podne-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao džuma-namaz kada bi sunce bilo u zevalu.

Broj džematlija s kojima se može uspostaviti džuma-namaz: Džuma namaz ispravna je sa dvojicom ljudi i više, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dvojica i više čine džemat. “628 Nema vjerodostojnog dokaza kojim se uvjetuje određeni broj klanjača za džumu.

Mjesto obavljanja džuma-namaza: Ispravno je da se džuma obavlja u svakom naseljenom mjestu, u selu ili gradu, i ispravno je obavljanje džuma namaza na više lokacija, jer je Omer, radijallahu anhu, pisao stanovnicima Bahrejna da obavljaju džuma-namaz ma gdje god bili. Prva džuma koja je obavljena u islamu mimo mesdžida Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini jeste džuma Dževasa u Bahrejnu.

Džumanska hutba je obavezna, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajavao u njoj i rekao je: “Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam. “629 Svevišnji Allah učinio je obaveznim odlazak na džumu, a odlazak nije obavezan osim radi obaveznog.

Kada se popne na minber, imam treba prvo poselamiti prisutne, jer bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se popeo na minber, poselamio prisutne.

Učenje ezana za džumu: Bilal, radijallahu anhu, učio bi ezan kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo na minber, a kada se povećao broj ljudi u vrijeme Osmana, radijallahu anhu, pridodao je i drugi ezan.

Okretanje imama prema prisutnima: Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je u toku stajanja na minberu bio okrenut prema svojim ashabima.

Otpočinjanje hutbe sa zahvalom Allahu kako se to vjerodostojno prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki govor koji se ne otpočne sa zahvalom Allahu, u njemu nema bereketa. “630

Stajanje prilikom držanja hutbe i sjedenje između dvije hutbe jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao petkom hutbu stojeći, zatim bi sjeo, a onda ponovo ustao.

Podizanje glasa prilikom držanja hutbe: Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu, oči bi mu se zacrvenjele, glas povisio i srdžba povećala.

Skraćivanje hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, dužina čovjekovog namaza i kratkoća njegove hutbe ukazuju na njegov fikh (razumijevanje vjere). Zato odužite sa namazom, a hutbu skratite. “631

Prekidanje hutbe od strane imama zbog određenog razloga: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prekinuo je hutbu kada je Hasan ušao u mesdžid vukući za sobom odjeću, pa ga je uzeo u naručje i popeo se na minber.

Razgovor imama sa klanjačima u toku hutbe: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je držao hutbu naredio je čovjeku koji je ušao u mesdžid da ustane i klanja dva rekata.

Učenje dove za kišu od strane hatiba, jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učio dovu za kišu tokom hutbe i podizao bi ruke.

Zabranjenost govora tokom hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ako na džumi, dok imam drži hutbu, svome prijatelju kažeš: ‘Šuti’, pogriješio si. “632

Za onoga koji stigne da klanja makar jedan rekat džuma-namaza, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko stigne da klanja jedan rekat džuma-namaza, neka mu pridoda i drugi, i njegov namaz će biti potpun. “633 Međutim, onaj koji ne stigne klanjati nijedan rekat, nije prispio na džumu, i stoga će klanjati podne-namaz.

Ukoliko bude velika gužva: Bilježi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: “Kada bude velika gužva, činite sedždu na leđima svoga brata.”634

Klanjanje nafile nakon džuma-namaza: Ukoliko klanja u mesdžidu, klanjat će četiri rekata, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko od vas bude klanjao nakon džuma-namaza, neka klanja četiri rekata. “635 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi dva rekata u svojoj kući.

Da li imam klanja nafilu prije džuma-namaza? Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi se proučio ezan za džuma-namaz, ne bi klanjao ništa, a ne prenosi se od njega da je klanjao i u kući prije nego što bi izašao na džumu.

Podudaranje džume i bajrama: Bilježi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao bajram-namaz u petak, a zatim rekao: “Ko želi da klanja, neka klanja!”636, tj. džuma-namaz. On je klanjao džuma-namaz s onima koji su bili s njim i rekao je: “Mi smo ti koji klanjaju džumu. “637

618 Sahih: Muslim (1411), Ahmed (9041, 10547), Tirmizi (450) i drugi.

619 Sahih: Buharija (883, 4884), Muslim (1403), Ahmed (6854, 7363) i drugi.

620 Hasen bez dodatka ·· … i uoči petka”; Šafija u Musnedu (1/70) i u El-Ummu (l/208), Ibn Adijj u Kamilu (3/102), Bejheki u Šu'abu (3030). Pogledati: Temamul-minne (1/324).

621 Sahih mevkuf: Hakim (3392), Bejheki u Sunenu sugra (635) i Sunenu kubra (5792). Pogledati: Miškat (2175). Ovo su riječi Ebu Seida ei-Hudrija, a ne Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

622 Sahih: Bu harija (858, 879, 880), Muslim (846), Ahmed (11231) i citat je njegov.

623 Hasen: Ahmed (11231). Pogledati prethodni hadis. 624 Pogledati prethodni hadis.

625 Sahih: Ahmed (22567). Pogledati: El-Džami'u es-sagir (5339).

626 Sahih: Buharija (881, 929), Muslim (850), Ahmed (9610), Ebu Davud (351) i drugi.

627 Sahih: Ahmed (17221, 17244), Ebu Davud (1120), Nesai (1399).

628 Daif: Ibn Madže (972), Darekutni u poglavlju Dvojica i više čine džemat (1), Hakim (7957).

629 Sahih: Buharija (631, 6008, 7246), Muslim (674).

630 Daif džidden: Ebu Davud (4840). Pogledati: lrvaul-galil (1, 607).

631 Sahih: Muslim (869), Ahmed (17853), Darimi (1556).

632 Sahih: Buharija (934), Muslim (851), Ahmed (7288, 7269) i drugi.

633 Daif: Darekutni u Sunenu (12). Pogledati: El-‘ll el (9/223-224.)

634 Sahih mevkuf: Ahmed (217), Abdurrezzak u Musannefu (1556), Ibn Ebi Šejbe (2720). Bejheki u Sunenu kubra (5419).

635 Sahih: Muslim (881), Ebu Davud (1131), Tirmizi (523), Darimi (1575).

636 Sahih: Ahmed (18831), Ebu Davud (1070), Ibn Madže (1310), Dari mi (1612).

637 Sahih: Ebu Davud (1073), Ibn Madže (1311).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Četverorekatni namaz skraćuje se na putovanju zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Nije vam grijeh da namaz na putovanju skratite, i kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti.“615 Ovdje se ne ograničava samo na strah, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “To je milostinja koju vam Allah pruža, pa prihvatite Njegovu milostinju!”616

Udaljenost na ko joj se namaz krati: Nije ispravno da se ograničava udaljenost puta, već putnik skraćuje namaz na svakom putovanju koje se u običaju smatra putovanjem.

Kada putnik upotpunjava namaz: Ne postoji određeno vrijeme za putnika i sve što se spominje vezano je za specifične situacije, tako da putnik može skraćivati namaz sve dok se čvrsto ne odluči na boravak.

Dobrovoljni namazi na putovanju: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u danu oslobođenja Mekke klanjao je osam rekata duha-namaza, a bio je musafir. Vjerodostojno se prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da nije klanjao više od dva rekata na putovanju izuzev akšam-namaza. Zaključak je da nema smetnje u klanjanju dobrovoljnih namaza na putovanju kao što i nema smetnje u njihovom ostavljanju.

Putovanje u danu džume (petkom): Nema smetnje putovati petkom sve dok ne nastupi vrijeme džuma-namaza. Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je putovao petkom. Također, Omer, radijallahu anhu, rekao je jednom čovjeku: “Idi na put, jer uistinu džuma-namaz ne sprečava putovanje.”

Spajanje namaza

Spajanje podne i ikindija-namaza na Arefatu u podnevskom vremenu, zbog postupka Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

Spajanje akšama i jacija-namaza na Muzdelifi u jacijskom vremenu, zbog Vjerovjesnikovog, sallallahu alejhi ve sellem, postupka.

Spajanje namaza na putovanju: putnik će spojiti dva namaza u jednom njihovom namaskom vremenu. Za vrijeme pohoda na Tebuk, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi zajedno podne i ikindija-namaz ukoliko bi sunce prešlo polovinu neba a on ne bi jahao, ali ukoliko bi već uzjahao, a sunce ne bi prešlo polovinu neba, odgodio bi podne-namaz sve dok ne bi sjahao radi ikindije. Također, ukoliko bi akšamsko vrijeme nastupilo prije polaska na putovanje, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio bi i zajedno klanjao akšam i jaciju, međutim ako bi krenuo na put prije nastupanja akšamskog vremena, putovao bi sve dok ne bi nastupilo jacijsko vrijeme, kada bi se zaustavio i zajedno klanjao akšam i jaciju. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u toku boravka na Tebuku spajao je podne i ikindiju, akšam i jaciju.

Kada je predvodio namaz svojim ashabima spojeno i skraćeno, nijednom od njih nije naređivao da nanijeti spajanje i skraćivanje, a također nije uvjetovao ni da se prilikom spajanja oba namaza klanjaju jedan za drugim.

Spajanje namaza u slučaju jake kiše: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom jedne kišne noći spojio je i zajedno klanjao akšam i jaciju, a prenosi se da je iz istog razloga spojio i podne i ikindiju.

Spajanje radi bolesti ili drugog opravdanog razloga: Navodi se da je ženi koja ima istihazu dozvoljeno da spaja podne i ikindiju, akšam i jaciju, a dozvoljeno je da ovako postupaju i sljedeće osobe: bolesnik, sahibi-uzur (onaj kojem neprestano istječe mokraća), onaj koji nije u mogućnosti da se stalno čisti, onaj koji strahuje za sebe ili svoj imetak ili svoju čast ,kao i onaj koji se boji štete u svome životu ako ne bi spajao namaze.

Spajanje u mjestu boravka radi potrebe: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom boravka u Medini klanjao je jednom sedam, a drugi put osam rekata, spojivši podne sa i kindijom i akšam sa jacijom (tj. bez skraćivanja). Kada je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, upitan za razlog ovog spajanja, odgovorio je: “Htio je da olakša svome ummetu.”

Namaz je ispravan na brodu i u vozu onako kako se može obaviti. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan za namaz na brodu, pa je rekao: “Klanjaj na brodu stojeći, osim ako se bojiš utapanja. “617 Skupina ashaba klanjala je stojeći na brodu. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike na jahalici predvodio ashabe u farz-namazu jer je kiša padala iznad njih, a ispod njih je bila mokra zemlja, tako da je Poslanik prošao ispred njih i klanjao, a oni su bili na svojim jahalicama.

615 PrUevod značenja En-Nisa, 101.

616 Sahih: Muslim (1108), Ahmed (169, 227), Ebu Davud (1014) i drugi.

617 Sahih: Darekutni u poglavlju Način obavljanja namaza na putovanju (4), Hakim (1019), Bejheki u Sunenu kubra (5277), Ibnui-Dževzi u Ilelu mutenahije (699). Šejh Albani, spomenuo ga je u djelu Sifetus-salati (1/79), a ocijenio ga je vjerodostojnim u El-Džami'u es-sagiru (7225).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Ko bude imao opravdanje, klanjat će kako može, zbog riječi Uzvišenog Allaha:
“Allaha spominjite stojeći, sjedeći i na boku “604, kao i zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Klanjaj stojeći, pa ako ne budeš mogao, onda sjedeći, a ako ne budeš mogao ni tako, onda na svome boku. “605 Također je zabilježeno i: ” …pa ako ni tako ne budeš mogao, onda na leđima.”

Onaj koji bude klanjao sjedeći, sjedit će prekrštenih nogu, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sjedeći prekrštenih nogu.

Onaj koji bude klanjao ležeći na svome boku, klanjat će shodno svome stanju, zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“Allah ne zadužuje nikoga osim onoliko koliko on može podnijeti“606;

“Bojte se Allaha koliko možete!“607

604 Prijevod značenja En-Nisa, 103.

605 Sahih: Buharija (1050), Ebu Davud (815).

606 Prijevod značenja EI-Bekare, 286.

607 Prijevod značenja Et-Tegabun, 16.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni