Postupak umotavanja mejjita u ćefine. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umotao je Musaba b. Umejra ogrtačem.

Nabavljanje ćefina. U hadisu se navodi: “Ako neko bude zadužen za svoga brata, neka mu nađe lijepe ćefine. “720

Ćefini trebaju biti bijele boje, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Oblačite bijelu odjeću, jer je to najljepša odjeća, i u bijele ćefine umotavajte svoje umrle. “721

Tijelo muškog mejjita umotava se u tri komada ćefina, a tijelo žene u pet. Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ćefini sastojali su se od tri komada novog, bijelog pamučnog platna. Prilikom umotavanja u ćefine na tijelo mejjita ne stavlja se ni duga košulja ni turban.722 Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dao je Ummu Atijji gornji muški ogrtač, ženski ogrtač, neki prekrivač i dva komada platna kako bi to bili ćefini za njegovu kćerku Zejneb.

Ćefini onoga ko je u ihramima, tj. muhrima. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za muhrima koji je umro u tom stanju: “Okupajte ga vodom i sedrom, umotajte ga u njegove ihrame, nemojte ga mirisati niti mu pokrivati glavu, jer će on na Sudnjem danu biti proživljen učeći telbiju. “723

Pokuđenost pretjerivanja u ćefinima. U merfu predaji navodi se: “Ne pretjerujte u odabiru ćefina, jer će oni ionako brzo istruhnuti. “774 Ebu Bekr je ukopan u odjeći koju je za života nosio.

Svileni ćefini. Zabranjeno je umrlog umotati u svilene ćefine, zbog Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, hadisa o zlatu i svili: “To dvoje je zabranjeno muškarcima, a dozvoljeno ženama moga ummeta. “725

720 Sahih: Muslim (943), Ahmed (13732, 14352), Ebu Davud (3148) i drugi.

721 Sahih: Ahmed (2220, 3027), Ebu Davud (4061), Tirmizi (994). Pogledati: Miškat (1638).

722 Sahih: Ahmed (1264, 1271, 1272 ) i Muslim (941).

723 Sahih: Buharija (1265-1268), Muslim (1206), Ahmed (1853, 1917) i drugi.

724 Daif: Ebu Davud (3154). Pogledati: Miškat (1639).

725 Sahih: Ahmed (19008, 19009, 19021), Tirmizi (1720), Nesai (5148).
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada su gasulili njegovu kćerku: “Počnite s njenom desnom stranom i mjestima koje se peru prilikom uzimanja abdesta. “711

Zatim mu se čitavo tijelo opere vodom; zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Okupajte je (perući njeno tijelo) neparan broj puta: tri puta, ili pet puta, ili sedam puta. “712

Ženi se na glavi ispletu tri pletenice: zbog hadisa Ummu Atijje u kojem se navodi da su one napravile tri pletenice na glavi Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, kćerke.713

Također, mejjita treba namirisati, jer je preneseno u hadisu: “Kada budete mirisali mejjita, namirišite ga neparan broj puta. “714 Ovo potvrđuju i Poslanikove riječi upućene Ummu Atijji: “Prilikom zadnjeg pranja stavite kafura. “715

U nedostatku vode mejjitu se uzima tejemmum; zbog riječi Uzvišenog:
“A ako ne nađete vode, uzmite tejemmum”716, i zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Cijela zemlja učinjena mi je čistom i mesdžidom. “717

Ženi je dozvoljeno da okupa svog umrlog muža. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Da sam znala na početku ono što sam kasnije saznala, ne bi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ogasulio niko drugi osim njegovih žena. “718

Mužu je dozvoljeno da okupa svoju umrlu suprugu. Prenosi se da je Alija ogasulio Fatimu i također se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike rekao Ai ši: “Ako bi umrla prije mene, ja bih te ogasulio i umotao u ćefine. “719

711 Sahih: Buharija (167, 1255, 1256), Muslim (939) i Ebu Davud (3145).

712 Sahih: Buharija (1254), Muslim (935), Ahmed (20266) i Nesai (1885, 1889).

713 Sahih: Buharija (1259, 1260), Muslim (939), Ahmed (26752) i Nesai (1883, 1890).

714 Sahih: Ebu Ja'la (2300), Hakim (1310), Bejheki u Sunenu/-kubra (6494).

715 Sahih: Buharija (1253, 1254, 1259), Muslim (939), Ahmed (20266, 20271) i drugi.

716 Prijevod značenja EI-Maide, 6.

717 Sahih: Buharija (335, 438), Muslim (521), Ahmed (13852) i drugi.

718 Sahih: Ahmed (25774), Ebu Davud (3141), Ibn Madže (1464).

719 Hasen: Ahmed (25380), Ibn Madže (1465), Darimi (80). Pogledati: Miškat (5971).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Dozvoljeno je plakati za umrlim ali bez naricanja i pretjeranog podizanja glasa, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plakao za svojim sinom Ibrahimom i pri tome rekao: “Zaista oči plaču, a srce je tužno, ali ne kažemo ništa osim ono što će zadovoljiti našeg Gospodara, a mi smo zbog rastanka s tobom, o Ibrahime, ožalošćeni. “700 

Zabrana naricanja, zbog riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj za kojim se nariče, kažnjavat će se zbog tog naricanja. “701 Kažu: Ovdje se misli ako oporuči da se tako čini ili bude zadovoljan time. Ummu Atijje rekla je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je da ne naričemo.”

Zabrana džahilijjetskih radnji, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije imao ništa sa radnjama kao što su lelekanje, brijanje kose iz žalosti i cijepanje odjeće.

Žalost žene za mužem, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žena ne oplakuje mejjita duže od tri dana, osim svog muža, kada je u žalosti četiri mjeseca i deset dana, i ne nosi odjeću u boji, osim oko je od pamuka, niti podvlači surmu, niti se češlja, niti se knije, niti se miriše osim kada se očisti. Tada će se malo namirisati kistom ili azfarom (vrstama mirisa). “702

700 Sahih: Buharija (1303), Muslim (2315), Ahmed (12602) i Ebu Davud (3126).

701 Sahih: Buharija (1291), Muslim (933), Ahmed (17737, 17773) i Tirmizi (1000).

702 Sahih: Ahmed (5341, 5343), Muslim (938), Ahmed (20270, 26759), Ebu Davud (2302), Nesai (3534) i drugi.

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Bolesnik se učtivo obraća svome Gospodaru:
“Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji.“644

I rekao je Uzvišeni:

“…i koji me kada se razbolim liječi. “645

Bolest je iskupljenje za grijehe: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome Allah želi dobro, iskuša ga nevoljom. “646 Također je rekao: “Muslimana ne pogodi ni bolest ni tegoba, niti briga niti tuga, niti bilo koja neprijatnost, čak ni najmanji ubod trna, a da mu Allah time neće oprostiti neke njegove grijehe i pogreške. “647

Pogoršanje Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, bolesti: Kada je u Poslanikovu sobu ušao Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao mu je: “O Allahov Poslaniče, imaš žestoku groznicu?”, a Poslanik je na to odvratio: “Da, mene obuzima groznica kao što obuzima dvojicu od vas.” Ibn Mes'ud ga upita: “To je zato što će tebi pripasti dvije nagrade?!”, a Poslanik reče: “Da, to je tako, i nijednog muslimana neće pogoditi neka nedaća, koliko najmanji ubod trna i više iskušenje od toga, a da mu zbog toga Allah neće oprostiti grijehe kao što lišće spada sa drveća. “648

Vjernik se stavlja na kušnju, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Vjernik je poput tek zasađene biljke, s koje god strane vjetar puše, savija je, a kad utihne, ona se opet uspravi. A razvratnik je poput cedra koji ostaje gluh i uspravan sve dok ga Allah, kada odluči, potpuno ne skrši. “649

Zadovoljstvo Allahovom odredbom u stanju bolesti ili zdravlja, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Čudan li je primjer vjernika! Za razliku od drugih, on u svakoj situaciji dobija: ako ga zadesi kakvo dobro, on zahvali Allahu i bude nagrađen zbog toga, a ako ga, pak, pogodi kakva nesreća, on se strpi, pa mu i to donese nagradu od Allaha. “650

Nagrada onome ko se strpi na gubitku vida, zbog riječi Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, koje prenosi od svog Gospodara: “Kada Svoga roba iskušam gubitkom vida, pa se on na tome strpi, u zamjenu za to dat ću mu Džennet. “651

Nagrada za epileptičara koji iskaže strpljenje u tom stanju. U tom smislu prenosi se hadis o ženi koja je bolovala od epilepsije pa je pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za pomoć, a on joj je rekao: “Ako hoćeš, budi strpljiva, imat ćeš za to Džennet”, pa je ona rekla: “Strpit ću se” … hadis 652

Nagrada za onoga ko se strpi na gubitku djeteta. Tome u prilog govori i sljedeći hadis: “Kada Allah iskuša roba gubitkom djeteta, pa se on zahvali Allahu i ne kaže ništa loše, Allah kaže svojim melekima: ‘Sagradite Mome robu kuću u Džennetu i nazovite je kućom zahvale’. “653

Nagrada onome ko se strpi na gubitku voljene osobe, zbog riječi Uzvišenog: “Kada Svome robu vjerniku na dunjaluku usmrtim blisku osobu, a on to mirno podnese, nemam za njega druge nagrade osim Dženneta. “654

Dozvoljeno je obavijestiti druge o bolesti, ali ne u vidu protesta i srdžbe, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mene obuzima groznica kao dvojicu od vas”,655 i rekao je Aiši: “O moja glava”656. Što se tiče jadanja, ono treba da bude upućeno samo Allahu, kao što se navodi u kur'anskom kazivanju o Jakubu:
“Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim.”657 Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: “O Allahu moj, Tebi se jadom na slabost svoje snage. “658

Bolesniku se pišu djela koja je radio dok je bio zdrav, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada se Allahov rob razboli ili bude na putovanju, pišu mu se dobra djela koja je radio dok je bio zdrav i kod kuće. “659

Posjećivanje bolesnika. U hadisu se navodi: “Posjećujte bolesnika”660, kao i riječi: “A kada se razboli, vi ga posjetite”.661

O posebnom mjestu koje kod Allaha zauzima bolesnik govori i sljedeći hadisi-kudsijj: “O sine Ademov, razbolio sam se a nisi me posjetio?” “Kako da te posjetim a Ti si Gospodar svjetova?”, reći će mu on, a Allah će mu odgovoriti: “Zar nisi znao daj e taj i taj Moj rob bolestan, a ti ga nisi posjetio? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obišao, kod njega našao. “662

Šta se kaže prilikom posjete bolesnika? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom obilaska bolesnika, rekao bi: “Nije to teškoća i neprijatnost, to je samo čišćenje, ako Bog da. “663

Posjećivanje bolesnih beduina, shodno praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posjećivao beduine.

Posjećivanje bolesnih nevjernika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je jednog mladića koji ga je služio, pa mu je rekao: “Primi islam “664, pa je mladić primio. Ovo se čini ako je u tom posjećivanju korist za islam.

Posjećivanje bolesnih rođaka mušrika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je svog amidžu Ebu Taliba i tom prilikom upoznao ga je sa riječima tevhida.

Posjećivanje bolesnih muškaraca od strane žena. Aiša je posjetila svoga oca i Bilala.

Posjećivanje onoga ko ima upalu oka. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio Zejda b. Erkama koji je osjećao bol u očima.

Dozvoljeno je liječenje, shodno riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite se, jer Uzvišeni Allah nije ostavio nijednu bolest a da za nju nije stvorio lijek, osim jedne bolesti: duboke starosti. “665

Zabrana liječenja alkoholom, zbog riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “On nije lijek, on je bolest. “666

Zabrana liječenja otrovom, zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane liječenja nečistim stvarima, a u to spada i otrov.

Nema smetnje da doktor bude nevjernik, samo ako je povjerljiv, zato što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se traži lijek od Harisa b. Kelde koji je tada bio nevjernik.

Traženje lijeka od žene. Muškarcu je dozvoljeno da u nuždi liječi ženu, kao i ženi da liječi muškarca. Rebi’ bint Muavez bin Afra rekla je: “Bili smo u jednom pohodu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i slali poginule i ranjene za Medinu.”667 Žene su za vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, liječile ranjenike.668 Kaže Uzvišeni:

“… osim u onome u čemu ste prinuđeni. “669

Dozvoljeno je liječiti šerijatski dozvoljenom rukjom, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema smetnje u rukji ukoliko u njoj nema širka. “670

Traženje zaštite kod Allaha za porodicu i djecu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio je to za neke članove svoje porodice i potirao ih svojom desnom rukom govoreći: “O Allahu moj Gospodaru ljudi, odagnaj nesreću, izliječi, Ti si Onaj koji liječi, nema lijeka osim Tvog lijeka, koji neće iznevjeriti bolesnog. “671 Tako se utjecao Allahu i za unuke Hasana i Husejna, radijallahu anhuma, govoreći: “Tražim zaštitu kod Allaha za vas Njegovim savršenim riječima od svakog šejtana nevaljalca i urokljiva pogleda. “672

Učenje rukje samom sebi, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Osmanu b. Ebil- Asu: “Stavi svoju ruku na onaj dio tijela koji te boli i reci tri puta: ‘U ime Allaha’, i sedam puta: ‘Utječem se Allahovom silom i svemoći od zla na koje nailazim i od kojeg strahujem. ‘”673

Dova posjetioca za bolesnika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko posjeti bolesnika, a kome još nije došao smrtni čas, i kaže kod njega sedam puta: ‘Molim Velikog Allaha, Gospodara veličanstvenog Arša, da te izliječi’, Allah će ga izliječiti od te bolesti. “674

Zabrana zapisa i hamajlija. Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko stavi talisman oko vrata, Allah mu neće ispuniti ono zbog čega ga je stavio. Ko stavi zapis, Allah mu neće sačuvati ono što je naumio. “675 U hadisu se navodi: “Zaista su rukje, talismani i gatanje širk. “676 Shodno tome, nikakve dove, pa čak ni ispisane ajete nije dozvoljeno staviti oko vrata. Ovom zabranom prekidaju se svi putevi koji vode ka širku, a staje se na put odbrane čistog tevhida, daleko od sumnjivih stvari. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ostavi ono u čiju ispravnost sumnjaš i prikloni se onome u što ne sumnjaš. “677

Zabrana bolesniku da boravi među zdravim osobama, zbog hadisa: “Ne uvodi se bolesni među zdrave. “678 A što se tiče hadisa: “Nema zaraze niti njenog širenja”679, njegovo značenje je: Nema zaraze same po sebi, da se prenosi, naprotiv, Allah je taj koji apsolutno upravlja svime i On je taj koji Svojom voljom prenosi bolest, kada hoće i na koga hoće, a ne bolest kao bolest.

Zabrana odlaska iz mjesta u kojem hara kuga ili ulaska u to mjesto, zbog riječi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: “Ako se desi u zemlji u kojoj ste vi, nemojte iz nje izlaziti, a ako se desi u zemlji u kojoj se ne nalazite, ne ulazite u nju.” 680

Poželjno je spominjati smrt i pripremati se za nju, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Budi na dunjaluku kao da si putnik”681; i riječi “Kada klanjaš, klanjaj kao da ti je posljednji namaz.”682

Kaže Uzvišeni:

“Zaokuplja vas nastojanje da što imućniji budete, sve dok grobove ne naselite. “683

I kaže:

“Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti.“684

I kaže:

“Sve što je na Zemlji prolazno je. “685

Pokuđenost priželjkivanja smrti, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neka niko ne priželjkuje smrt zbog nevolje koja ga je snašla. “686 A ako strahuje od iskušenja u vjeri, onda u tome nema smetnje, zbog hadisa: “A oko želiš kušnju nekom narodu, usmrti me prije nego budem iskušan. “687 Također, bilježi se da je i Omer priželjkivao smrt.

Dug život ispunjen dobrim djelima, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji od vas je onoj koji dugo poživi i dobra djela čini. “688

Lijepo mišljenje o Allahu, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neko niko od vas ne umre a da nema lijepo mišljenje o Allahu. “689

Dova posjetioca za onoga kome je došla smrt, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada budete u prisustvu bolesnika ili mejita, recite mu lijepe riječi, jer zaista meleki aminaju na ono što vi govorite. “690

———-
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni