Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Koga je Allah odabrao, na koga se odnosi ovaj ajet?
Alejkumuselam. U komentaru ovog ajeta, mufessiri navode sljedeće: “O muslimani, On vas je odabrao među ostalim ljudima, za vas je odabrao ovu vjeru i zadovoljan je da vam ona bude vjera. Za vas je odabrao najbolju knjigu i najvrijednijeg Poslanika, pa prihvatite ovu veliku blagodat…” (Sa’di) Dakle,više
Alejkumuselam.
U komentaru ovog ajeta, mufessiri navode sljedeće: “O muslimani, On vas je odabrao među ostalim ljudima, za vas je odabrao ovu vjeru i zadovoljan je da vam ona bude vjera. Za vas je odabrao najbolju knjigu i najvrijednijeg Poslanika, pa prihvatite ovu veliku blagodat…” (Sa’di)
Dakle, misli se na ovaj naš ummet kojeg je, kako kaže Ibn Kesir, Allah odabrao iznad ostalih i ukazao mu počast tako što im je poslao najčasnijeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i objavio najpotpuniji vjerozakon.
Vidi manjeZašto je Sulejman a.s. htio kazniti ili zaklati pupavca kojeg nije bilo na smotri?
Upozorenje koje je Sulejman uputio sasvim je opravdano i prirodna stvar kada je riječ o vojniku kojem vođa nešto odredi, a on to ne ispuni i izostane bez znanja i dozvole svoga vođe. I pored toga, Sulejman je zatražio jasan dokaz i opravdanje za njegov izostanak: “Ako mi ne donese valjano opravdanjeviše
Upozorenje koje je Sulejman uputio sasvim je opravdano i prirodna stvar kada je riječ o vojniku kojem vođa nešto odredi, a on to ne ispuni i izostane bez znanja i dozvole svoga vođe.
I pored toga, Sulejman je zatražio jasan dokaz i opravdanje za njegov izostanak: “Ako mi ne donese valjano opravdanje…”
Ovo ukazuje na pravednost Sulejmana, jer nije se zakleo da će ga kazniti u svakom slučaju, nego je zatražio opravdanje, što ukazuje da ne donosimo osudu odmah, nego da sačekamo i vidimo šta je razlog zbog kojeg je neko nešto uradio.
Vidi manjeDa li se bismila uči naglas na početku sure u namazu?
Izvor: Život sa Kur’anom (II dio) Priredio i preveo: Senad Muhić
Izvor:
Život sa Kur’anom
(II dio)
Priredio i preveo:
Vidi manjeSenad Muhić
Da li je ajet u kojem se spominju postupci židova sveobuhvatan ili se odnosi samo na židove tj može li se koristiti za druge koji isto rade?
Potpaljivanje vatre, kako spominje Ibn Džuzejj u svome Tefsiru, označava pokušaj započinjanja rata, a gašenje je izraz kojim se ukazuju na njihovu poniženost. On u svome Tefsiru spominje da postoji mogućnost da se to odnosi na jevrejske pretke, ili na neke među njima koji su bili u vrijeme Poslanikaviše
Potpaljivanje vatre, kako spominje Ibn Džuzejj u svome Tefsiru, označava pokušaj započinjanja rata, a gašenje je izraz kojim se ukazuju na njihovu poniženost. On u svome Tefsiru spominje da postoji mogućnost da se to odnosi na jevrejske pretke, ili na neke među njima koji su bili u vrijeme Poslanika, te one koji će doći poslije njih. Tako da je ovo obavijest o nepoznatom (budućnosti) i ujedno i radosna vijest za muslimane.
Prenosi se od Katade da je ovaj ajet općeg karaktera, odnosno da se odnosi na svaki rat koji Jevreji žele započeti.
Ibn Kesir kaže: “Kada god pokrenu neke spletke i kada god utvrde načine borbe, Allah njihove spletke pokvari i oni tim spletkama budu pogođeni. Zlo koje su htjeli učiniti, njih pogodi.”
Ovo je što se tiče samog tumačenja ajeta, i on se kao što vidimo, odnosi na Jevreje.
Međutim, iako se odnosi na njih, opet u tome imamo pouku, jer kako kažu učenjaci: “Poenta nije u posebnosti povoda, nego u općenitosti izraza.”
Kad god neprijatelji ulože trud, pokušaju nauditi islamu, istražiti “mahane” islama, Kur’ana, Poslanika i tome slično, to se okrene protiv njih i bude suprotno od onoga što su željeli.
Allah Uzvišeni kaže:
“O Poslaniče, spomeni kada su se višebošci urotili protiv tebe razmatrajući da li da te uhapse, protjeraju ili ubiju, pa je Allah uništio njihovu spletku i njima napravio zamku, a On najbolje pravi zamke.” (El-Enfal, 30)
“Oni koji ne vjeruju troše imanja svoja da bi od Allahova puta odvraćali. Oni će ih, sigurno, utrošiti, zatim će, zbog toga, žaliti i na kraju će pobijeđeni biti…” (El-Enfal, 36)
“Poricatelji istine (koju je donio njihov poslanik) prave velike spletke (kako bi odvraćali od njegova poziva i kako bi ga uništili) i Ja njima pravim spletke, (ispoljavajući vjeru i uništavajući neistinu.” (Et-Tarik, 15-16)
Vidi manjeKo su ” PRVI ” a ko su “SRETNI” pošto su dosta slični opisi Dženetskih užitaka koji ih čekaju?
“...i oni prvi - uvijek prvi! Oni će Allahu bliski biti.” Rekao je šejh Sa’di u svome tefsiru: “Oni koji su prednjačili u dobrim djelima na ovome svijetu, bit će prvi prilikom ulaska u Džennet.” “...biće ih mnogo od naroda drevnih, a malo od kasnijih.” Rekao je imam Kurtubi: “Bit će ih mnogo iz prijviše
“…i oni prvi – uvijek prvi! Oni će Allahu bliski biti.”
Rekao je šejh Sa’di u svome tefsiru: “Oni koji su prednjačili u dobrim djelima na ovome svijetu, bit će prvi prilikom ulaska u Džennet.”
“…biće ih mnogo od naroda drevnih, a malo od kasnijih.”
Rekao je imam Kurtubi: “Bit će ih mnogo iz prijašnjih naroda, a malo od ummeta koji je povjerovao u Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem…Rečeno je “malo” u poređenju sa prijašnjim narodima, jer prijašnjih vjerovjesnika je bilo mnogo, pa je i veliki broj onih koji su povjerovali u njih. U tom smislu, oni su u većem broju u odnosu na one prve koji su povjerovali iz našeg ummeta.”
“A oni sretni – ko su sretni?! Biće ih mnogo od naroda drevnih, a mnogo i od kasnijih.”
Oni sretni su položajem ispod onih koji su gore spomenuti, a za koje je rečeno da su Allahu veoma bliski.
Zato je rečeno da će njih biti mnogo, tj. više nego onih prvih, jer prvi su posebno odabrani.
Vidi manjeDa li je prirodno da volimo sve ljude?
Ajet, kako kaže Ibn Kesir znači: “Vi, o vjernici, volite licemjere, jer vam ispoljavaju vjerovanje. Vi ih volite na osnovu toga, a oni vas ne vole, ni formalno ni suštinski. Vi vjerujete u cijelu Knjigu bez imalo sumnje, dok oni imaju sumnju.” Prema jednom tumačenju koje navodi Kurtubi, ajet znači:više
Ajet, kako kaže Ibn Kesir znači: “Vi, o vjernici, volite licemjere, jer vam ispoljavaju vjerovanje. Vi ih volite na osnovu toga, a oni vas ne vole, ni formalno ni suštinski. Vi vjerujete u cijelu Knjigu bez imalo sumnje, dok oni imaju sumnju.”
Prema jednom tumačenju koje navodi Kurtubi, ajet znači: “Vi njima želite islam, a oni vama žele nevjerovanje.”
Također, Kurtubi spominje i tumačenje da se odnosi na Jevreje, jer su oni vjerovali u dio Knjige, a drugi su odbacivali.
Što se tiče ljubavi prema nevjernicima, to je drugo pitanje.
Prirodna ljubav prema bližnjem, zbog porijekla, rodbinske veze, dobročinstva i slično, nije sporna.
Allah Uzvišeni je potvrdio Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, ljubav prema amidži Ebu Talibu.
Dozvolio je ženidbu Jevrejke ili kršćanke, iz čega proističe prirodna ljubav.
Ono što se ne smije jeste voljeti nevjernika zbog njegovog nevjerovanja, voljeti nevjerovanje i sl.
Prirodna ljubav može da postoji, ali isto tako mora postojati i odricanje od njegovog nevjerovanja.
Vidi manjeU oba ajeta spominje se ljubav, na jednom mjestu je hubb a na drugom mevede, kakva je razlika?
Alejkumusselam. I “hubb” i “meveddet” označavaju ljubav, samo što je, kako kaže šejh Halid Sebt, “meveddet” specifičnija vrsta. Meveddet je i ljubav i više toga. Meveddet je ljubav popraćena težnjom i čežnjom ka onome što volimo, srčana naklonost prema tome, davanje prednosti nad nečim drugim, zaštiviše
Alejkumusselam.
I “hubb” i “meveddet” označavaju ljubav, samo što je, kako kaže šejh Halid Sebt, “meveddet” specifičnija vrsta.
Meveddet je i ljubav i više toga.
Meveddet je ljubav popraćena težnjom i čežnjom ka onome što volimo, srčana naklonost prema tome, davanje prednosti nad nečim drugim, zaštita i pomaganje.
Sve ovo označava riječ “meveddet” i zato je ona i upotrebljena u citiranom ajetu koji govori o bračnom životu.
Postoji i tumačenje da riječ “meveddet” u tom slučaju označava spolni odnos.
Neki učenjaci navode da je “meveddet” način ponašanja kojim se iskazuje “hubb”.
Kada je riječ o “hubbu” iz sure Ali Imran, tu se misli na ljubav prohtjeva i uživanja, kako kaže šejh Muhammed b. Ali Šenkiti.
Neki navode da je “meveddet” čista i iskrena ljubav popraćena djelima, dok je “hubb” ljubav koja može postojati, ali nije nužno njeno ispoljavanje.
Postoje i druge vrste ljubavi, a najveći stepen je “hullet”, i zbog toga su Ibrahim i Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nazvani “Halilu-Rahman”.
Vidi manjeKoja je vrijednost sure El-Bejjine i koristi hadisa o učenju ove sure Ubejju b. Ka'bu?
Koja je vrijednost sure El-Bejjine i koristi hadisa o učenju ove sure Ubejju b. Ka'bu? Prenosi se od Enes b. Malika, radijallahu anhu, (da je kazivao) „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Ubejju: ’Allah mi je zapovjedio da ti proučim Lem jekunil-lezine keferu min ehlil-kitabi...’ ’Iviše
Koja je vrijednost sure El-Bejjine i koristi hadisa o učenju ove sure Ubejju b. Ka'bu?
Prenosi se od Enes b. Malika, radijallahu anhu, (da je kazivao) „Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Ubejju: ’Allah mi je zapovjedio da ti proučim Lem jekunil-lezine keferu min ehlil-kitabi…’ ’I spomenuo je mene?!’, upitao je on. ’Da!’, odgovorio je (Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem). Ubejj je tada zaplakao.’“ (Buhari, 4959., i Muslim, 799.)
Tumačeći ovu suru i citirani hadis, imam Kurtubi u svome tefsiru kaže: „Iz hadisa se razumije da učitelj treba učiti svome učeniku. Neki učenjaci kažu: ‘Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio je ovu suru pred Ubejjom, kako bi ljude podučio poniznosti, te kako se niko ne bi uzdigao i odbio učiti pred onim koji je na nižem stepenu.’ Neki kažu: ‘To je učinio zbog toga što je Ubejj najbrže pamtio Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, izraze. Želio je pred njim proučiti ovu suru, kako bi je zapamtio onako kako je čuo, a zatim i druge njoj podučio.’ Također, ovaj hadis ukazuju na veliku odliku Ubejja, jer je Uzvišeni Allah naredio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da ovu suru prouči pred njim.“
(Tefsir sure El-Bejjine, Kurtubi, El-Džami'u li ahkamil-Kur'an).
Vidi manjeDa li se ono što Allah govori Poslaniku u Kur'anu odnosi prvo na njega, zatim i na njegov ummet?
Alejkumusselam. Obraćanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo to naredbom „Reci“ ili na drugi način, dijeli se u nekoliko vrsta: 1. Obraćanje koje se odnosi na Poslanika i u njemu niko više ne učestvuje. Primjer tome je ajet: „Reci: 'O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik...'“ (El-E'arviše
Alejkumusselam.
Obraćanje Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo to naredbom „Reci“ ili na drugi način, dijeli se u nekoliko vrsta:
1. Obraćanje koje se odnosi na Poslanika i u njemu niko više ne učestvuje.
Primjer tome je ajet:
„Reci: ‘O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik…'“ (El-E'araf, 158)
„Zar grudi tvoje nismo prostranim učinili…“ (El-Inširah, 1)
2. Obraćanje njemu koje je općeg karaktera, ali u njega ulaze i drugi.
Primjer tome je ajet:
„Reci: ‘Mi vjerujemo u Allaha i u ono što se objavljuje nama…“ (Alu Imran, 84)
„O Vjerovjesniče, kada htjednete žene pustiti, vi ih u vrijeme kada su čiste pustite…“ (Et-Talak, 1)
3. Obraćanje Poslaniku, ali u vezi kojeg ne postoji dokaz koji ukazuje da se odnosi posebno na njega, ili dokaz da je općeg karaktera. U tom slučaju, izraz je poseban, a propis je općeg karaktera.
Primjer tome je ajet:
„Reci: ‘Utječem se Gospodaru svitanja…'“ (El-Felek, 1)
„Reci: ‘Meni se naređuje da se klanjam Allahu iskreno Mu ispovijedajući vjeru…'“ (Ez-Zumer, 11)
Ovo je opća podjela, sa nekim od primjera, a putem čitanja tefsira, možemo se upoznati da li se neki ajet odnosi samo na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ili je pak općeg karaktera.
Vidi manjeAko klanjamo i tokom učenja sura se završava s sedždom tilavet i mi NE želimo učiti još
Kada osoba dođe do sedžde tilaveta može uraditi sljedeće: 1. Da učini sedždu tilaveta, nakon toga se vrati na stajanje, a onda odmah učini ruku’… 2. Da učini sedždu tilaveta, nakon toga se vrati na stajanje, nastavi učiti suru (ajete), a onda učini ruku’… 3. Da ne učini sedždu tilaveta, nego da nakoviše
Kada osoba dođe do sedžde tilaveta može uraditi sljedeće:
1. Da učini sedždu tilaveta, nakon toga se vrati na stajanje, a onda odmah učini ruku’…
2. Da učini sedždu tilaveta, nakon toga se vrati na stajanje, nastavi učiti suru (ajete), a onda učini ruku’…
3. Da ne učini sedždu tilaveta, nego da nakon što prouči taj ajet, ide na ruku’ jer ruku’ namaza može da mijenja sedždu tilaveta, prema stavu hanefija, Ahmeda po jednom predanju, a taj stav odabrali su i neki njegovi sljedbenici.
Vidi manje