I među melekima postoje poslanici, na šta ukazuju ajeti:
“Allah odabire poslanike među melekima i ljudima. – Allah sve čuje i sve vidi. “ (El-Hadž, 75)
“Hvaljen neka je Allah, stvoritelj nebesa i Zemlje, koji meleke sa po dva, tri i četiri krila čini izaslanicima; On onome što stvara dodaje što hoće, On, uistinu, sve može.” (Fatir, 1)
Tumačeći ovaj ajet, Kurtubi kaže: “Poslanici među njima su Džibril, Mikail, Israfil i Melek smrti.”
Ibn Kesir kaže: “On je dao poslanike među melekima, tj. izaslanike između sebe i vjerovjesnika. To su meleki koji imaju krila kojima lete, kako bi što prije dostavili ono što im je naređeno.”
Također, Allah Uzvišeni u 30. ajetu sure Fussilet kaže: “Onima koji govore: “Gospodar naš je Allah” – pa poslije ostanu pri tome – dolaze meleki: “Ne bojte se i ne žalostite se, i radujte se Džennetu koji vam je obećan.”
Ovim se ukazuje da On šalje meleke koji imaju zadatak da vjernike obraduju Džennetom,…
Dakle, među melekima postoje poslanici/izaslanici koji imaju svoje zadatke.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije znao ni čitati ni pisati, o čemu se govori u Kur’anu:

Reci: “O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik, Njegova vlast je na nebesima i na Zemlji; nema drugog boga osim Njega, On život i smrt daje, i zato vjerujte u Allaha i Poslanika Njegova, vjerovjesnika, koji ne zna čitati i pisati, koji vjeruje u Allaha i riječi Njegove; njega slijedite – da biste na Pravome putu bili!” (El-E’araf, 158)

“Ti prije nje nijednu knjigu nisi čitao, a nisi je ni desnom rukom svojom pisao; inače, posumnjali bi oni što laži govore.” (El-Ankebut, 48).

Dakle, prije dolaska Objave, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije znao ni čitati ni pisati.

U vezi perioda nakon početka Objave, učenjaci se razilaze po tom pitanju.

Međutim, većina islamskih učenjaka smatra da nikada nije naučio čitati niti pisati.

Ovaj stav zastupa i Ibn Kesir prilikom tumačenja 48. ajeta sure El-Ankebut, govoreći o tome da Poslanik nikada nije naučio čitati i pisati.

Odgovarajući na predaju u kojoj se spominje da je prilikom sporazuma na Hudejbiji pisao, spominje da se to tumači drugom predajom u kojoj stoji da je naredio da se napiše.

Također, o ovome govori i Ibn Hadžer u svome djelu Fethul-Bari, braneći stav većine učenjaka.

Ajet ne znači da će svako kome prevagnu loša djela na vagi, vječno biti u Vatri.

Vječni boravak u Vatri odnosi se samo na nevjernike, a ne na muslimane, pa makar oni bili i veliki grješnici

Ovaj ajet odnosi se na nevjernike, jer će oni biti vječno u Vatri.

Što se tiče onih koji su imali osnovu vjerovanja, ako budu imali više grijeha nego dobrih djela, nalaze se pod Allahovom voljom, tj. može im oprostiti, a može ih uvesti i u Vatru, ali neće u njoj boraviti vječno.

Ako kao argument za slijeđenje kršćanstva slijede ovaj dio:

“…i učinit ću da oni koji te slijede budu iznad onih koji ne vjeruju do Kijametskog dana…”,

odgovor je veoma jednostavan, a on glasi:

Uzimati dio Kur’ana kako bi se dokazalo sopstveno vjerovanje, a u isto vrijeme odbacivati drugi dio, ne ukazuje na dosljednost.

Isa je pozivao u vjerovanje u Allaha i nagovjestio je dolazak Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Ispravna vjera u Isaa podrazumijeva vjerovanje u sve ono što je on govorio, a između ostalog govorio je i o pojavi Muhammeda kao posljednjeg poslanika, o čemu se u Kur’anu govori.

Dakle, ako su dosljednji i ako im je bitno šta u Kur’anu piše, pa to uzimaju kao dokaz, neka povjeruju onda i u ovaj dio Kur’ana:

– “A kada Isa, sin Merjemin, reče: “O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku čije je ime Ahmed,* koji će poslije mene doći” – i kad im je on donio jasne dokaze, oni rekoše: “Ovo je prava vradžbina!” (Es-Saff, 6)

– “O sljedbenici Knjige, ne zastranjujte u svome vjerovanju i o Allahu govorite samo istinu! Mesih, Isa, sin Merjemin, samo je Allahov poslanik, i Riječ Njegova koju je Merjemi dostavio, i Duh od Njega; zato vjerujte u Allaha i Njegove poslanike i ne govorite: “Trojica su!” Prestanite, bolje vam je! Allah je samo jedan Bog – hvaljen neka je On! – zar On da ima dijete?! Njegovo je ono što je na nebesima i ono što je na Zemlji, i Allah je dovoljan kao svjedok. Mesihu neće biti zazorno da prizna da je Allahov rob, pa ni melekima, Njemu najbližim.” (El-Nisa, 171-172)

– A kada Allah rekne: “O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima: ’Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz Allaha!’” – on će reći: “Hvaljen neka si Ti! Meni nije priličilo da govorim ono što nemam pravo. Ako sam ja to govorio, Ti to već znaš; Ti znaš šta ja znam, a ja ne znam šta Ti znaš; Samo Ti jedini sve što je skriveno znaš. Ja sam im samo ono govorio što si mi Ti naredio: ’Klanjajte se Allahu, i mome i svome Gospodaru!’ I ja sam nad njima bdio dok sam među njima bio, a kad si mi Ti dušu uzeo, Ti si ih jedini nadzirao; Ti nad svim bdiš.” (El-Maide, 116-117)

– “Nevjernici su oni koji govore: “Bog je – Mesih, sin Merjemin!”A Mesih je govorio: “O sinovi Israilovi, klanjajte se Allahu, i mome i vašem Gospodaru! Ko drugog Allahu smatra ravnim, Allah će mu ulazak u Džennet zabraniti i boravište njegovo će Džehennem biti; a nevjernicima neće niko pomoći. Nevjernici su oni koji govore: “Allah je jedan od trojice!” A samo je jedan Bog! I ako se ne okane onoga što govore, nesnosna patnja će, zaista, stići svakog od njih koji nevjernik ostane. Zašto se oni ne pokaju Allahu i ne zamole oprost od Njega, ta Allah prašta i samilostan je. Mesih, sin Merjemin, samo je poslanik – i prije njega su dolazili i odlazili poslanici – a majka njegova je uvijek istinu govorila; i oboje su hranu jeli. Pogledaj kako Mi iznosimo jasne dokaze, i pogledaj, zatim, njih kako se odmeću.” (El-Maide, 72-75)

A što se tiče tefsira ajeta, on ukratko znači:

“Od Allahovih zamki nevjernicima je bilo i to što je rekao Isau, alejhis-selam: “O Isa, Ja ću te uzeti, a neću te usmrtiti, i uzdići ću te k Sebi, i tvoju dušu i tvoje tijelo, i očistit ću te od nečisti nevjernika i udaljiti te od njih, i učinit ću one koji te slijede u istini – u to spada i vjerovanje u Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem – iznad onih koji ne vjeruju u tebe. Oni će biti iznad njih u pogledu dokaza i snage, a zatim ćete se svi Meni, Jednom Jedinom, vratiti na Sudnjem danu, pa ću pravedno presuditi među vama u onome u čemu ste se razilazili.”

Prema tome, koristiti samo jedan dio Kur’ana, a drugi zapostaviti, a pored toga i tumačiti sve to na svoj način, ne ukazuje na dosljednost, a Allah uzvišeni upravo osuđuje one koji jedan dio Knjige vjeruju, a drugi odbacuju.

Šta znači riječ el-muhlesin koja se spominje u ajetu?

U tefsiru Taberija stoji da ova riječ označava onoga koga je Allah Uzvišeni očistio Svojom uputom, te ga na takav način uputio. To je onaj nad kojim šejtan neće imati vlast.

Također, Taberi navodi da se ova riječi može čitati i (el-muhlisin), a to su oni koji su iskreni u pokornosti prema Allahu. Takve šejtan ne može zavesti.

Imam Kurtubi spominje da su to oni koji čine ibadet bez pretvaranja.

Također, spominje se da su to oni koje je Allah odabrao kao vjernike, kako navodi imam Sa’di.

Na osnovu ovoga vidimo da se radi o onima koji Allaha iskreno obožavaju.

Kako je Iblis znao da ovoj skupini ljudi neće moći ništa?

Postoji nekoliko odgovora:

1. Allah ga je o tome obavijestio, rekavši: “Ti nećeš imati nikakve vlasti nad robovima Mojim, osim nad onima koji te budu slijedili, od onih zalutalih.” (El-Hidžr, 42)

2. Između ostalih, i njemu se Allah obratio riječima: “Izlazite iz njega (Dženneta) svi” – reče On – “jedni drugima ćete neprijatelji biti!” Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti. A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživiti.” (Taha, 123-124)

Na osnovu toga, znao je da će među robovima biti onih koji će se spasiti, što ukazuje da ih neće moći zavesti.

3. To je rekao kao pretpostavku, a ne kao nešto u što je bio uvjeren, kako navodi imam Sa’di.

Kako prepoznati i ući u društvo iskrenih?

Mi ne možemo ući u ljudska srca pa da budemo sigurni u njihovu iskrenost, ali su ljudima propisana djela kojima potvrđuju svoju iskrenost i mi se prema njima odnosimo na osnovu onoga što vidimo.

-Tražimo društvo onih za koje vidimo da su iskreni i djelima ne pokazuju suprotno.
-Bit ćemo na strani iskrenih, pa makar se ne mogli s njima družiti.
-Pomagat ćemo iskrene i promovirati iskren odnos prema ljudima.
-Dakle, učinit ćemo ono što možemo, pa ako fizički nismo u stanju to učiniti, srcima ćemo biti sa iskrenima.