Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li se med zove bedel ili ived?
Alejkumuselam
Alejkumuselam
Vidi manjeKada se kaže da se neka sura ili ajet prouči pred spavanje, na koji period se misli?
Od Džabira se prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi zaspao dok ne prouči sure Es-Sedžde i El-Mulk. Tirmizi, 2892. Hadis je ispravan. Pogledati: Albani, Sahihul-džami’s-sagir, br. 4873. Islamski učenjaci kada tumače ovaj hadis kažu da se mogu razumjeti dvije mogućnosti: Prva: Da seviše
Od Džabira se prenosi da Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi zaspao dok ne prouči sure Es-Sedžde i El-Mulk.
Tirmizi, 2892. Hadis je ispravan. Pogledati: Albani, Sahihul-džami’s-sagir, br. 4873.
Islamski učenjaci kada tumače ovaj hadis kažu da se mogu razumjeti dvije mogućnosti:
Prva: Da se uči kada se čovjek spremi za spavanje i želi spavati, te u tom slučaju ovo učenje računa se kao zikr prije spavanja.
Druga: Ne bi zaspao dok ne prouči ove sure, ne gledajući vrijeme kada želi spavati, nego npr. da prouči nakon jacije namaza, a ode na spavanje sat-dva poslije. U ovom slučaju ovo se računa kao večerenji zikr.
U svakom slučaju, postoje obje mogućnosti, a najvažnije je da ne bi zaspao dok ih ne prouči.
Vidi manjeDa li je ispravno da se poslije proučene sure izgovara naglas: Allahu ekber?
Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav po ovom pitanju. Imam Ahmed ovaj postupak smatra pohvalnim, za razliku od ostalih imama, a također, prenosi se predanje od imama Ahmeda u kojem se slaže sa ostalim imamima. Ovaj postupak prenosi se od nekih učača. Rekao je Ibn Muflih: „Imam Ahmed smatrao je pviše
Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav po ovom pitanju. Imam Ahmed ovaj postupak smatra pohvalnim, za razliku od ostalih imama, a također, prenosi se predanje od imama Ahmeda u kojem se slaže sa ostalim imamima.
Ovaj postupak prenosi se od nekih učača.
Rekao je Ibn Muflih: „Imam Ahmed smatrao je pohvalnim da se tekbir uči nakon sure Ed-Duha, pa do kraja Kur'ana. Ovo spominju Ibn Temim i drugi. To je kiraet (način učenja) Mekkelija. Prenio ga je El-Bezzi od Ibn Kesira, on od Mudžahida, on od Ibn Abbasa, on od Ubejja b. Ka'aba, a on od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To od njega prenosi skupina učenjaka, među kojima je i Begavi u svome tefsiru, a razlog toga je prekidanje Objave. Ovaj hadis je garib i rivajet od Ahmeda b. Muhammeda b. Abdullaha El-Bezzija koji je pouzdan u kiraetu, ali je slab u hadisu. Ebu Hatim Er-Razi rekao je: Ovaj hadis je munker…Također, od njega, tj. od imama Ahmeda, prenosi se i da ne treba donositi tekbir, kao što je to stav i ostalih učača.“ (El-Adabuš-šer'ijjeh, 1/739-740)
Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje o situaciji kada se ljudi okupe da uče hatmu, učeći po kiraetu Asima i Ebu Amra, da li će nakon sure Ed-Duha donositi tekbir ili ne?
Odgovorio je: „Ako uče po nekom drugom načinu mimo Ibn Kesirovog, preče im je da taj postupak ostave. Ustvari, ostavljanjenje te prekse im propisano i sunnet, jer ovi imami učači nisu donosili tekbire, ni na početku, ni na kraju sura.“ (Medžmu'ul-fetava, 23/417)
Na kraju tefsira sure Ed-Duha, Kurtubi kaže: „Prema rivajetu Bezzija od Ibn Kesira, učač će donijeti tekbir… Ukoliko se uči prema drugim načinima učenja (kiraetima), ne treba donositi tekbir, jer to je sredstvo koje vodi dodavanju u Kur'an.“
Kao zaključak, moglo bi se reći: S obzirom da mi učimo prema rivajetu Hafsa od Asima, donošenje tekbira nije propisano, kao ni po ostalim kiraetima, osim po rivajetu kojeg prenose Bezzi i Kunbul od Ibn Kesira
Vidi manjeKako se staje na ovoj riječi u suri El-Bekara, 219 ajet?
Alejkumuselam, na ovom snimku od 1:10 može se poslušati kako se staje na toj riječi. https://www.youtube.com/watch?v=vhoWfsPDYAc&ab_channel=%D8%A7%D9%84%D8%AF%D9%83%D8%AA%D9%88%D8%B1%D9%85%D8%AD%D9%85%D8%AF%D8%AE%D8%A7%D9%84%D8%AF%D8%A7%D9%84%D9%87%D9%86%D8%AF%D9%8A
Alejkumuselam, na ovom snimku od 1:10 može se poslušati kako se staje na toj riječi.
Vidi manjeDa li je ispravno značenje teksta sa slike tj. 29 ajet sure Ad-Duhan?
Alejkumusselam Što se tiče komentara ajeta u kojem Allah Uzvišeni kaže: “Ni nebo ih ni Zemlja nisu oplakivali, i nisu pošteđeni bili” (Ed-Duhan, 29), Ibn Džuzej kaže: “U vezi s ovim riječima postoje tri mišljenja. Prvo: ovo je izraz za njihovo poniženje, jer kad bi umro neki važan čovjek, Arapi bi,više
Alejkumusselam
Što se tiče komentara ajeta u kojem Allah Uzvišeni kaže: “Ni nebo ih ni Zemlja nisu oplakivali, i nisu pošteđeni bili” (Ed-Duhan, 29), Ibn Džuzej kaže:
“U vezi s ovim riječima postoje tri mišljenja.
Prvo: ovo je izraz za njihovo poniženje, jer kad bi umro neki važan čovjek, Arapi bi, veličajući ga, govorili: ‘Nebo i Zemlja plaču zbog njega’, u prenesenom značenju.
Drugo: veli se da, kada umre vjernik, mjesto na Zemlji na kojem je ibadet činio plače za njim kao i mjesto na nebu kroz koje su mu se dizala dobra djela. A ovi nisu takvi jer su nevjernici ili zato što oni i nemaju dobrih djela.
Treće: za njim ne plaču ni stanovnici nebesa ni stanovnici Zemlje.
Prvo mišljenje je najrječitije (efsah) jer su ovo riječi koje su poznate u arapskom govoru.”
Vidi manjeNa koga se odnosi izbjegavanje Kur'ana, samo na nevjernike ili i na vjernike?
Alejkumuselam. Postoji nekoliko vrsta izbjegavanja Kur'ana: 1. Izbjegavanje učenja Kur’ana 2. Izbjegavanje slušanja Kur’ana 3. Izbjegavanje razmišljanja o Kur’anu 4. Izbjegavanje rada po Kur’anu 5. Izbjegavanje suđenja po Kur’anu 6. Izbjegavanje liječenja Kur’anom. Rekao je Ibnul-Kajjim: „Na sva ovaviše
Alejkumuselam.
Postoji nekoliko vrsta izbjegavanja Kur'ana:
1. Izbjegavanje učenja Kur’ana
2. Izbjegavanje slušanja Kur’ana
3. Izbjegavanje razmišljanja o Kur’anu
4. Izbjegavanje rada po Kur’anu
5. Izbjegavanje suđenja po Kur’anu
6. Izbjegavanje liječenja Kur’anom.
Rekao je Ibnul-Kajjim: „Na sva ova izbjegavanja odnosi se ajet u kojem
Allah Uzvišeni kaže: ’Poslanik je rekao: ’Gospodaru moj, narod moj
ovaj Kur’an izbjegava!’, iako su neke vrste blaže od drugih.“
Nevjernici svakako izbjegavaju Kur'an, a što se tiče vjernika, gleda se njegov odnos prema ovim vrstama i shodno tome se mjeri da li i koliko izbjegava nešto od spomenutog.
Može učiti Kur'an, ali ne prihvata suđenje po njemu, pa se smatra kao onaj ko izbjegava suđenje po Kur'anu.
Može učiti Kur'an, a ne radi po njemu, pa se smatra kao onaj ko izbjegava rad po Kur'anu.
Itd…
Vidi manjeKako se izgovara slovo R u ovom ajetu, krupno ili obično?
Alejkumuselam. Čita se krupno.
Alejkumuselam. Čita se krupno.
O kojim tminama se govori u ovom ajetu?
“On vas od jednog čovjeka stvara - a od njega je drugu njegovu stvorio - i On vam je dao osam vrsta stoke; On vas stvara u utrobama matera vaših, dajući vam likove, jedan za drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar vaš, Njegova je vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se onda odmećete?” (više
“On vas od jednog čovjeka stvara – a od njega je drugu njegovu stvorio – i On vam je dao osam vrsta stoke; On vas stvara u utrobama matera vaših, dajući vam likove, jedan za drugim, u tri tmine. To vam je, eto, Allah, Gospodar vaš, Njegova je vlast, nema boga osim Njega, pa kuda se onda odmećete?” (Ez-Zumer, 6)
Vidi manjeOsam vrsta stoke spominje se u 143-144. ajetu sure El-En’am: “…i to osam vrsta: par ovaca i par koza… i par kamila i par goveda…”
A tmine su: tmina stomaka, tmina maternice i tmina posteljice.
Na šta se odnosi kažnjavanje za zulum, da li u svakom obliku ili specifično za njegov vrhunac – širk?
Zulm koji se spominje u tom ajetu odnosi se na kufr/širk, a kazna je ubistvo. Ovako tumače Taberi, Begavi, Ibn Atijje, Ibnul-Dževzi, Razi, Kurtubi, Nesefi, Ibn Kesir, Sujuti… Nisam pronašao u tefsirima da neko zulm koji se spominje u ovom ajetu tumači drukčije osim kao širk/kufr. Dakle, ajet znači:više
Zulm koji se spominje u tom ajetu odnosi se na kufr/širk, a kazna je ubistvo.
Ovako tumače Taberi, Begavi, Ibn Atijje, Ibnul-Dževzi, Razi, Kurtubi, Nesefi, Ibn Kesir, Sujuti…
Nisam pronašao u tefsirima da neko zulm koji se spominje u ovom ajetu tumači drukčije osim kao širk/kufr.
Dakle, ajet znači:
Zulkarnejn reče: “Što se tiče onih koji ne vjeruju u Allaha, i ostanu na tome nakon što ih pozovemo da Allaha obožavaju, njih ću pobiti, a kad se vrate Allahu, na Sudnjem danu, On će ih vječno i zauvijek kažnjavati u vatri.”
Vidi manjeGdje je prije uzdizanja iznad Arša bio Allah, subhanehu ve teala?
1. Prenosi se od Ebu Rezina da je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Gdje je bio Allah prije stvaranja stvorenja? Rekao je: ‘Bio je u “amau”. (Tirmizi, 3109.) U komentarima ove riječi “ama” neki kažu da je bio sam i da je samo On postojao, dok neki kažu da se misli na bijeli oblok. 2. Pviše
1. Prenosi se od Ebu Rezina da je upitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Gdje je bio Allah prije stvaranja stvorenja? Rekao je: ‘Bio je u “amau”. (Tirmizi, 3109.)
Vidi manjeU komentarima ove riječi “ama” neki kažu da je bio sam i da je samo On postojao, dok neki kažu da se misli na bijeli oblok.
2. Prilikom tumačenja 54. ajeta sure El-E'araf, u kojem se također spominje uzdizanje na Arš, Ibnul-Dževzi u svome tefsiru Zadul-Mesir, spominje jednu informaciju vezanu za Arš i glagol isteva (uzvisio se).
On kaže: “Neki kažu da glagol isteva znači istevla (zagospodario, zavladao), dokazujući to stihom: ‘isteva Bišrun alel-Irak min gajri sejfin ve demin muhrak/Zavladao je Bišr nad Irakom i to bez sablje i krvi prolivene.’ I drugim stihom: Huma isteveja bi fadlihima džemi'an…’
‘Ovo je, nastavlja Ibnu-Dževzi, ‘nepoznanica i netačno (munker) kod arapskih lingvista. Ibnu-Arabi kaže: ‘Arapima nije poznanica da se značenje glagola (isteva) koristi u značenju (istevla). (Istevla/zavladao) se koristi kada neko bude daleko od nečega, pa nije u mogućnosti da njime upravlja, a zatim mu se ukaže ta mogućnost. A Allah Uzvišeni odvijek ima mogućnost da svime upravlja.
A, svakako, autori ova dva stiha su nepoznati. Isto je kazao i lingvista Ibn Faris, a ako se uzme i da je to tačno, ipak ne može biti dokaz, jer se glagol (istevla) koristi za onoga ko ranije nečim nije vladao, pa je zavladao.
Allahu se utičemo od nijekanja negatora i poređenja antropomorfista.'” Završen citat.
Dakle, Arš nije isto što i Svemir, niti glagol “isteva” u ovom kontekstu ima značenje “zavladati”.
Rekao je imam Ebul-Hasan El-Eš'ari u svome djelu ‘El-Ibaneh ‘an usuli-d-dijaneh’, (str. 98): “Mu'atezile, džehmijje i harurijje kažu da ajet: ‘Svemilosni, Koji se nad Aršom uzvisio’ (Taha, 5), znači da je On njime zavladao (istevla), i pod Svoju vlast ga stavio, da je On na svakome mjestu. Ove skupine su negirale da se Allah uzvisio iznad Arša, kao što to tvrde sljedbenici istine, te su uzvisenje (el-istiva) protumačili kao moć (el-kudret).”