Alejkumusselam

“Ima li većeg nasilnika od onoga koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje i koji radi na tome da se oni poruše?” (El-Bekare, 114)

Prema jednom tumačenju, kako navodi imam Taberi, pod onim koji brani da se u Allahovim hramovima ime Njegovo spominje misli se na kršćane koji su uznemiravali ljude i zabranjivali im da se mole, a pod hramom koji se spominje, misli se na Bejtul-Makdis.

Prema drugom tumačenju misli se na Nabukodonosora i njegovu vojsku, kao i na one među kršćanima koji su mu pomagali, a hram je Bejtul-Makdis.

Taberi prenosi od Katade da su to Allahovi neprijatelji kršćani koje je mržnja prema Jevrejima nagnala da pomognu Nabukodonosora u njegovom rušenju Bejtul-Makdisa.

Također se prenosi da su ga kršćani pomogli zbog toga što su Israelćani ubili Jahju.

Neki učenjaci spominju da se ovdje misli na mušrike Kurejša koji su zabranjivali Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, da se moli u Haremu Mekke. To se desilo na Hudejbiji kada su ga spriječili da uđe u Mekku.

Imam Taberi kaže da je najpreče da se misli na kršćane koji su se trudili da sruše Bejtul-Makdis i pomagali u tome Nabukodonosora.

Nakon toga obrazlaže zbog čega je to tako, a između ostalog kaže da se ne može odnositi na mušrike Mekke jer oni nikada nisu pokušavali srušiti Ka’bu.

Na kraju zaključuje da ajet svojim općim izrazom ukazuje da je zulumćar i da prelazi granice svako onaj ko klanjačima zabranjuje Allahove džamije i svako onaj ko teži da se džamije poruše.

Alejkumusselam

Mekka ima nekoliko imena:

Mekka, Bekka, El-Bejtul-Atik, El-Bejtul-Haram, El-Bejtul-Emin, Ummul-Kura, Kadis, Mukaddese, Nasseh, Hatimeh, Nessaseh, Ka’aba i još mnoga druga imena.

U spomenutom ajetu (Ali Imran, 96), spomenuto je jedno od tih imena, tj. Bekka.

Prijevod Korkuta:
“Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Mekki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima.”

Prijevod Mehanovića:
Prva bogomolja podignuta za ljude jeste ona u Beki, blagoslovljena i putokaz svjetovima.”

Također, Karaman je stavio Bekka, kao i Almir Fatić u prevodu tefsira Ibn Džuzejja.

U vezi toga na šta se odnosi i šta znači riječ Bekka, postoji nekoliko tumačenja.
Jedni kažu da je to mjesto na kojem se nalazi Ka’aba.
Drugi kažu da je to prostor oko Ka’be, a da je Mekka ono iza toga.
Treći kažu da je to sam mesdžid.
Dok četvrti kažu da je Bekka isto što i Mekka.

Ne znam zbog čega je Korkut stavio ime Mekka.

Može biti da je zbog toga što je narodu ono bilo poznato i možda bi došlo do zbunjenosti da se stavilo ime Bekka, a to je nešto što ne mijenja suštinsko značenje ajeta, jer se svakako radi o Mekki, odnosno o hramu sagrađenom u Mekki.

“Ti vidiš planine i misliš da su nepomične, a one promiču kao što promiču oblaci – to je Allahovo djelo koji je sve savršeno stvorio; On, doista, zna ono što radite.” (En-Neml, 88)

U tefsirima ovog ajeta stoji: Ti vidiš brda kao da su ona čvrsta, fiksna, onako kako su bila, međutim, one se pomjeraju i promiču poput oblaka, kao što Allah u drugim ajetim kaže:

“Na Dan kada se nebo silno uzburka, a planine s mjesta pomaknu!” Et-Tur, 9-10)

“A pitaju te o planinama, pa ti reci: “Gospodar moj će ih u prah pretvoriti i razasuti, a mjesta na kojima su bile ravnom ledinom ostaviti, ni udubina ni uzvisina na Zemlji nećeš vidjeti.” (Taha, 105-107)

“A na Dan kada planine uklonimo, i kad vidiš Zemlju ogoljenu…” (El-Kehf, 479

Ovi ajeti govore o dešavanjima Sudnjeg dana.

Rekao je Allah Uzvišeni: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. (Et -Tevba, 36.)

Sveti mjeseci su: muharrem, redžeb, zul-ka'de i zul-hidždže.

Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallalahu alejhi ve sellem, rekao: „Vrijeme teče (kruži) kao i onog dana kada je Allah Uzvišeni stvorio nebesa i Zemlju, godina ima dvanaest mjeseci, od njih su četiri sveta, tri zaredom: zul-ka'de, zul-hidždže, muharem i mjesec redžeb Mudar(1) koji je između džumade i ša'bana.” (2)

(1) Ovaj mjesec je pripisan plemenu Mudar zbog toga što su oni, najviše od svih plemena, držali do njegove svetosti.

(2) Bilježe Buharija, br. 4662., i Muslim, br. 1679.

Alejkumusselam:

Dio odgovora iz knjige:

Život sa Kur’anom (100 pitanja i odgovora), str. 41, pitanje 31. Da li uči naglas onaj ko samostalno klanja farz?

Prenosi se da je Ebu Hurejre, r.a., rekao: „Kur’an se uči u svakom namazu pa, gdje nam ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učio naglas, i mi ga vama učimo, a gdje nam ga je učio u sebi, i mi ga vama učimo u sebi.“ Buhari, br. 772., i Muslim, br. 396.

Učenje naglas na namazima gdje se uči naglas, i učenje u sebi, na namazima gdje se uči u sebi, predstavlja djelo koje je sunnet. Ako bi neko učio naglas na namazima na kojima se uči u sebi, i obrnuto, namaz mu je ispravan, ali je izostavio sunnet. Međutim, ako time namjerno cilja suprotstavljanje sunnetu, tada čini haram djelo. Pogledati: Ibn Usejmin, Fetava Nurun ’aled-derb, 4/422.

Imam treba postupati po sunnetu i učiti onako kako je naglašeno u riječima Ebu Hurejre, a ponekad, na dnevnim namazima, kada se uči u sebi, može ajet ili određeni dio ajeta glasnije proučiti.

Ebu Katade, r.a., prenosi od svoga oca da kaže: „Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ponekad bi proučio ajet tako da ga mi čujemo.“ Buhari, br. 778.

Dodatak na odgovor

Dakle, s obzirom da se radi o namaskom sunnetu, ukoliko bi se to izostavilo, ne treba činiti sehvi sedždu.
Ne mora da se vraća na početak Fatihe, nego može nastaviti učiti gdje je stao, i namaz je ispravan, ali ako bi se vratio na početak, kako ne bi ljude zbunio, jer bi mogli pomisliti da uči Fatihu od pola, bilo bi u redu.