Alejkumusselam

Imam Nevevi kada govori o adabima/pravilima vezanim za hatmu Kur’ana, spominje nekoliko tačaka:
1. Pohvalno je završiti hatmu u namazu.
2. Pohvalno je postiti na dan završetka hatme, osim ako je to dan kada je zabranjeno postiti.
3. Pohvalno je prisustvovati završetku hatme.
4. Pohvalno je proučiti dovu nakon hatme, s tim da ne postoji u sunnetu posebno određena dova koja se uči tokom prilikom i ne treba se ograničiti samo na jednu formu dove i nju smatrati posebnom za tu priliku.
5. Kada neko završi hatmu, pohvalno mu je da odmah iza nje otpočne drugu.

Islamski učenjaci nemaju jedinstven stav po ovom pitanju. Imam Ahmed ovaj postupak smatra pohvalnim, za razliku od ostalih imama, a također, prenosi se predanje od imama Ahmeda u kojem se slaže sa ostalim imamima.

Ovaj postupak prenosi se od nekih učača.

Rekao je Ibn Muflih: „Imam Ahmed smatrao je pohvalnim da se tekbir uči nakon sure Ed-Duha, pa do kraja Kur'ana. Ovo spominju Ibn Temim i drugi. To je kiraet (način učenja) Mekkelija. Prenio ga je El-Bezzi od Ibn Kesira, on od Mudžahida, on od Ibn Abbasa, on od Ubejja b. Ka'aba, a on od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To od njega prenosi skupina učenjaka, među kojima je i Begavi u svome tefsiru, a razlog toga je prekidanje Objave. Ovaj hadis je garib i rivajet od Ahmeda b. Muhammeda b. Abdullaha El-Bezzija koji je pouzdan u kiraetu, ali je slab u hadisu. Ebu Hatim Er-Razi rekao je: Ovaj hadis je munker…Također, od njega, tj. od imama Ahmeda, prenosi se i da ne treba donositi tekbir, kao što je to stav i ostalih učača.“ (El-Adabuš-šer'ijjeh, 1/739-740)

Upitan je šejhul-islam Ibn Tejmijje o situaciji kada se ljudi okupe da uče hatmu, učeći po kiraetu Asima i Ebu Amra, da li će nakon sure Ed-Duha donositi tekbir ili ne?

Odgovorio je: „Ako uče po nekom drugom načinu mimo Ibn Kesirovog, preče im je da taj postupak ostave. Ustvari, ostavljanjenje te prekse im propisano i sunnet, jer ovi imami učači nisu donosili tekbire, ni na početku, ni na kraju sura.“ (Medžmu'ul-fetava, 23/417)

Na kraju tefsira sure Ed-Duha, Kurtubi kaže: „Prema rivajetu Bezzija od Ibn Kesira, učač će donijeti tekbir… Ukoliko se uči prema drugim načinima učenja (kiraetima), ne treba donositi tekbir, jer to je sredstvo koje vodi dodavanju u Kur'an.“

Kao zaključak, moglo bi se reći: S obzirom da mi učimo prema rivajetu Hafsa od Asima, donošenje tekbira nije propisano, kao ni po ostalim kiraetima, osim po rivajetu kojeg prenose Bezzi i Kunbul od Ibn Kesira

Alejkumusselam

Što se tiče komentara ajeta u kojem Allah Uzvišeni kaže: “Ni nebo ih ni Zemlja nisu oplakivali, i nisu pošteđeni bili” (Ed-Duhan, 29), Ibn Džuzej kaže:

“U vezi s ovim riječima postoje tri mišljenja.

Prvo: ovo je izraz za njihovo poniženje, jer kad bi umro neki važan čovjek, Arapi bi, veličajući ga, govorili: ‘Nebo i Zemlja plaču zbog njega’, u prenesenom značenju.

Drugo: veli se da, kada umre vjernik, mjesto na Zemlji na kojem je ibadet činio plače za njim kao i mjesto na nebu kroz koje su mu se dizala dobra djela. A ovi nisu takvi jer su nevjernici ili zato što oni i nemaju dobrih djela.

Treće: za njim ne plaču ni stanovnici nebesa ni stanovnici Zemlje.

Prvo mišljenje je najrječitije (efsah) jer su ovo riječi koje su poznate u arapskom govoru.”