Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Je li dozvoljeno u toku ihramskih zabrana koristiti suncobran i šiveni kaiš?
Dozvoljeno je u toku ihramskih zabrana koristiti suncobran radi zaštite od vrućine, i to ne potpada pod hadis u kojem je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da muškarci pokrivaju glavu u toku ihramskih ograničenja. Štaviše, u predanju se kaže: “Na Mini su s Resulullahom, sallallahu aviše
Dozvoljeno je u toku ihramskih zabrana koristiti suncobran radi zaštite od vrućine, i to ne potpada pod hadis u kojem je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da muškarci pokrivaju glavu u toku ihramskih ograničenja. Štaviše, u predanju se kaže: “Na Mini su s Resulullahom, sallallahu alejhi ve sellem, bili Usama b. Zejd i Bilal; jedan od njih dvojice držao je povodac deve na kojoj je sjedio Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a drugi je pomoću odjeće, koju je držao visoko, pravio Poslaniku hlad, sve dok nije bacio kamenčiće na velikom džemretu.” Postoji i verzija u kojoj se kaže: “…a drugi je držao iznad Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, glave odjeću štiteći ga od sunčeve vreline” (Muslim, 1298). Ovo predanje očito je kao dokaz da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koristio svojevrsnu zaštitu od suncau toku ihramskih zabrana.
Nema smetnje ni u tome da čovjek nosi kaiš dok je u ihramskim zabranama. Vi ste upotrijebili sintagmu šiveni kaiš na osnovi pogrešnog shvatanja ovog pitanja. Naime, neki ljudi pogrešno razumiju riječi islamskih učenjaka:“Zabranjeno je da onaj ko stupi u obrede obučenešto što je šiveno”, pa zaključe da je zabranjeno obući sve u čemu se nalazi šav, a to nije tako. Riječi učenjakā: “Zabranjeno je da onaj ko stupi u obrede obuče nešto što je šiveno” podrazumijevaju da je zabranjeno oblačenje svega onog što je sašiveno prema tijelu, to jest haljetka, hlača, majice i tako dalje, a ne podrazumijevaju oblačenje onog na čemu se nalazi šav. Otuda nije problematično da čovjek nosi zakrpljene ihrame, bez obzira na to radilo se o gornjem ili o donjem dijelu ihrama.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKako će postupiti invalid koji ne može obući ihrame?
Onaj ko ne može obući ihrame obući će odjeću koju može nositi i, prema prosuđivanju islamskih autoriteta, zaklat će kurban u Meki te meso podijeliti tamošnjim siromasima, ili će nahraniti šest siromaha dajući svakom siromahu pola sa’a hrane, ili će postiti tri dana. Ovo su islamski učenjaci kazali aviše
Onaj ko ne može obući ihrame obući će odjeću koju može nositi i, prema prosuđivanju islamskih autoriteta, zaklat će kurban u Meki te meso podijeliti tamošnjim siromasima, ili će nahraniti šest siromaha dajući svakom siromahu pola sa’a hrane, ili će postiti tri dana. Ovo su islamski učenjaci kazali analogno nemogućnosti brijanja glave, koje je spomenuto u kur’anskom ajetu: “A onaj među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi…” (el-Bekara, 196). Koliko će dana postiti, odnosno koliko će udijeliti milostinje, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio je u hadisu čije smo značenje naveli.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjePrilazak supruzi tokom ihramskih zabrana?
Zna se da je spolni odnos najveći prekršaj u toku ihramskih zabrana. Allah, dželle šanuhu, rekao je: “Hadž je u određenim mjesecima. Onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema refesa i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža…” (el-Bekara, 197). Podizraz er-refesspada snošaj i sve oviše
Zna se da je spolni odnos najveći prekršaj u toku ihramskih zabrana. Allah, dželle šanuhu, rekao je: “Hadž je u određenim mjesecima. Onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema refesa i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža…” (el-Bekara, 197). Podizraz er-refesspada snošaj i sve ono što vodi u njega.
Kad je riječ o snošaju za vrijeme obavljanja obreda hadža, on se može dogoditi prije prvog, djelomičnog oslobađanja od ihramskih ograničenja, a može se dogoditi poslije toga.
Snošaj prije prvog, djelomičnog oslobađanja od ihramskih ograničenja, ima za posljedicu pet stvari koje ćemo navesti. Prvo je to da je taj hadž pokvaren, pa se ne ubraja ni u obavezni ni u dobrovoljni hadž. Drugo je to da je grešan onaj ko to učini. Treće što iz tog slijedi jest da onaj ko je tad imao snošaj mora obaviti obrede dokraja i u potpunosti, kao da svoj hadž nije ni pokvario. Četvrto je to da sljedeće godine mora obaviti hadž, bez obzira na to radilo se o obaveznom ili dobrovoljnom hadžu. Ako se radi o obaveznom hadžu, tad je jasno zašto ga mora obaviti – zato što je uslijed snošaja pokvario hadž, pase nije oslobodio obaveze, a akoli se pak radi o dobrovoljnom hadžu – zato što ga mora upotpuniti, na osnovi ajeta: “Hadž i umru radi Allaha upotpunite!” (el-Bekara, 196) i zato što je sāmō stanje obavljanja hadža Gospodar nazvao obavezom: “Onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati…” (el-Bekara, 197). I peto je to da taj prestupnik mora kao iskup zaklati devu i njeno meso podijeliti siromasima; umjesto deve može zaklati sedam grla sitne stoke.
A ako je čovjek imao snošaj nakon prvog, djelomičnog oslobađanja od ihramskih ograničenja, iz toga proizlazi grijeh i poništavanje ihrama, pa će zaklati ovcu kao iskup i njeno meso podijeliti siromasima, ili će nahraniti šest siromaha dajući svakom siromahu pola sa’a pšenice ili neke druge žitarice, ili će postiti tri dana u Meki ili kod kuće, jedan za drugim ili praveći među njima pauzu – obvezniku je prepušteno kojom će se od ovih triju stvari iskupiti. Usto mora ponovo obući ihrame i izaći iz svetog pojasa oko Meke te ponovo stupiti u obrede kako bi mogao pod ihramskim ograničenjima obaviti hadžski tavaf. Ovako su rekli naši pravnici.
Međutim, čime se postiže prvo, djelomično oslobađanje od ihramskih zabrana? To se postiže bacanjem kamenčića na velikom džemretu prvog dana Kurban-bajrama i brijanjem glave, odnosno šišanjem. Nakon toga sve što je hodočasniku bilo zabranjeno postalo mu je dozvoljeno, osim spolnog odnosa sa suprugom. Aiša, radijallahu anha, kazivaše: “Mirisala sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije stupanja u ihramske zabrane i nakon što se tih zabrana djelomično oslobodio, a prije nego što bi obavio hadžski tavaf” (el-Buhari, 1539, i Muslim, 1189). Ovo predanje dokazuje da se hadžski tavaf (tavaful-ifada) obavlja nakon djelomičnog oslobađanja od ihramskih ograničenja, iz čega slijedi da brijanje glaveprethodi oslobađanju od ihramskih ograničenja. Eto u čemu leži razlika između snošaja prije prvog, djelomičnog oslobađanja od ihramskih ograničenja i snošaja poslije toga.
Ukoliko čovjek nije znao da je zabranjeno imati snošaj za vrijeme obreda, on nije grešan i ne snosi nikakve posljedice, na temelju Allahovih riječi: “Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo!” (el-Bekara, 286), a ovu je dovu Allah, dželle šanuhu, uslišio i rekao: “To sam već učinio!”, kao i na osnovi ajeta: “Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite. – A Allah prašta i samilostan je.” (el-Ahzab, 5)
Možda će neko upitati: “Ako je taj čovjek bio upućen u to da je zabranjeno imati snošaj za vrijeme obreda, ali nije znao da ga za to čeka žestoka sankcija (da je to znao, ne bi spolno općio sa suprugom), ima li u tom slučaju opravdanje?”On nema opravdanja! Opravdanje ima onaj ko nije znao da je nešto zabranjeno činiti za vrijeme obreda, a nema ga onaj ko nije znao koje će ga to posljedice stići zbog činjenja zabranjenog. Sličan ovom, jest slučaj uračunljivog punoljetnog čovjeka što je oženjen ili je bio oženjen (koji ispunjava sve potrebne uvjete glede toga), a koji je počinio blud znajući da je blud zabranjeno činiti: nad njime seima izvršiti kamenovanje, šerijatska kazna. Ako on rekne: “Da sam znao da ću biti kažnjen kamenovanjem, ne bih učinio blud”, reći ćemo mu da to nije opravdanje. Evo za ovu konstataciju dokaza: Allahovu Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se čovjek koji je u toku ramazanskog posta imao snošaj sa suprugom, te je od Poslanika zatražio pravno rješenje za svoj prijestup, i on mu jerekao da se mora iskupiti za prekršaj, premda taj čovjek, imajući spolni odnos sa svojom suprugom, nije znao kakve će ga posljedice stići. U tome je naznaka da mora snositi posljedice i sankcije, pa makar u njihovu težinu i ne bio upućen, onaj ko zna da je nešto zabranjeno, ali se ipak osmjeli i učini to iskazujući nesposlušnost Uzvišenom Allahu.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKako će postupiti hodočasnica koja dobije mjesečno pranje prije nego što obavi oproštajni tavaf?
Ukoliko žena obavi hadžski tavaf i sve druge obrede osim oproštajnog tavafa, a zatim dobije mjesečni ciklus, oslobođena je obaveze obavljanja oproštajnog tavafa. Dokaz za to jesu sljedeće Ibn Abbasove, radijallahu anhu, riječi: “Ljudima je naređeno da tavaf oko Kabe bude posljednje što će uraditi uviše
Ukoliko žena obavi hadžski tavaf i sve druge obrede osim oproštajnog tavafa, a zatim dobije mjesečni ciklus, oslobođena je obaveze obavljanja oproštajnog tavafa. Dokaz za to jesu sljedeće Ibn Abbasove, radijallahu anhu, riječi: “Ljudima je naređeno da tavaf oko Kabe bude posljednje što će uraditi u Meki, a u tom je pogledu ženama koje imaju mjesečno pranje data olakšica” (el-Buhari, 1756, i Muslim, 1338). Dokaz da žena koja ima mjesečno pranje nije dužna obaviti oproštajni tavaf jest i predanje u kojem se kaže da seneko obratio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Safijja b. Hujejj dobila je mjesečno pranje, a već je obavila hadžski tavaf!” “Ako je tako, pođite”, zaključio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem (el-Buhari, 1757, i Muslim, 1211).
Međutim, obaveza obavljanja hadžskog tavafa ne spada sa žene uslijed mjesečnog pranja. U tom će slučaju žena ostati u Meki i sačekati da se očisti te će obaviti hadžski tavaf, ili će pak otputovati u svoju zemlju (bit će u ihramskim ograničenjima, to jest ne smije imati spolni odnos s mužem) i, pošto se očisti od mjesečnog ciklusa, vratit će se u Meku i obaviti taj tavaf. Bilo bi lijepo da prije tog tavafa obavi umru. A ako nije sposobnada uradi bilo šta od toga dvoga, onda će staviti higijenski uložak, krv ne bi otjecala i prljala Harem, a zatim će učiniti hadžski tavaf jer je na to prinuđena. Evo,ovo mišljenje preteže u ovom pitanju.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKako će postupiti hodočasnica koja zbog mjesečnog pranja ne obavi hadžski tavaf?
Ako je sve tako kako ste naveli, ta će hodočasnica primiti injekciju koja zaustavlja menstrualno krvarenje, pod uvjetom da to nije štetno za zdravlje, i obavit će tavaf, ili će pomoću higijenskog uloška spriječiti odliv krvi te će obaviti tavaf zato što se nalazi u prijekoj potrebi da takopostupi. Oviše
Ako je sve tako kako ste naveli, ta će hodočasnica primiti injekciju koja zaustavlja menstrualno krvarenje, pod uvjetom da to nije štetno za zdravlje, i obavit će tavaf, ili će pomoću higijenskog uloška spriječiti odliv krvi te će obaviti tavaf zato što se nalazi u prijekoj potrebi da takopostupi. Ovo mišljenje preteže u ovom pitanju, i za njega se opredijelio šejhul-islam Ibn Tejmijja. Neprihvatanje ovog mišljenja ima za posljedicu jednu od sljedeće dvije mogućnosti: prvo, hodočasnica u tom slučaju ostaje pod ihramskim zabranama, pa ne smije imati spolni odnos s mužem, ako je udata, odnosno ne smije se udati ako je neudata; i, drugo, ona ima status osobe koja je spriječena u obavljanju hadžskih obreda, te se u tom slučaju oslobađa ihramskih zabrana i kolje kurban, ali joj hadž nije važeći. Obje su ove mogućnostineprihvatljive, pa ostaje da prihvatimo mišljenje koje je preferirao šejhul-islam Ibn Tejmijja, tim prije jer se ovdje radi o prijekoj potrebi i teškom položaju za ženu. Islam je lahka vjera, na temelju sljedećih Božijih riječi: “On vas je izabrao i u vjeri vam nije ništa teško propisao…” (el-Hadždž, 78); “…Allah vam želi olakšati, a ne da poteškoće imate…” (el-Bekara, 185)
A ukoliko se žena koja, zbog mjesečnog pranja, nije obavila hadžski tavaf može vratiti u Meku nakon što se očisti, nema smetnje u tome da otputuje i da se vrati; u tom slučaju nije dozvoljeno da ima spolni odnos s mužem jer se nije u potpunosti oslobodila od ihramskih zabrana.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeŠta je dužna poduzeti žena koja je stupila u obrede umre i zatim dobila mjesečno pranje?
Pojava menstrualne krvi ne poništava obred u koji je žena stupila, nego ona ostaje pod ihramskim zabranama. Prema tome, dužna je vratiti se u Meku i obaviti umru, to jest tavaf, sa’j i skratiti kosu, te se tako osloboditi ihramskih ograničenja. Sve dok ne obavi umru mora se sustezati od svega što seviše
Pojava menstrualne krvi ne poništava obred u koji je žena stupila, nego ona ostaje pod ihramskim zabranama. Prema tome, dužna je vratiti se u Meku i obaviti umru, to jest tavaf, sa’j i skratiti kosu, te se tako osloboditi ihramskih ograničenja. Sve dok ne obavi umru mora se sustezati od svega što se u toku obavljanja obreda ne smije činiti, pa se mora sustezati od mirisanja, uklanjanja dlačica s tijela, podrezivanja noktiju, spolnog odnosa s mužem ako je udata… Međutim, ukoliko je prilikom stupanja u obrede strahovala da će dobiti mjesečno pranje papostavila uvjet: “Ako me nešto spriječi u obavljanju obreda, od ihramskih ograničenja na tom se mjestu oslobađam!”, oslobodit će se od ihramskih zabrana bez ikakvih sankcija.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeDa li je predviđeno da žena prilikom obavljanja obreda nosi neku posebnu odjeću?
Dozvoljeno je da žena, s potrebom ili bez potrebe, promijeni odjeću, pod uvjetom da odjeća ne bude ukrašena, jer takva udjeća skreće pažnju muškaraca. Nije predviđeno da žena prilikom obavljanja obreda nosi neku posebnu odjeću, osim što ne treba nositi nikab, to jest veo s prorezom za oči, kao ni ruviše
Dozvoljeno je da žena, s potrebom ili bez potrebe, promijeni odjeću, pod uvjetom da odjeća ne bude ukrašena, jer takva udjeća skreće pažnju muškaraca. Nije predviđeno da žena prilikom obavljanja obreda nosi neku posebnu odjeću, osim što ne treba nositi nikab, to jest veo s prorezom za oči, kao ni rukavice. A muškarac, dok obavlja obrede hadža ili umre, nosi gornje i donje ihrame, ne nosi košulju, ni pantalone, ni tubran, ni haljetak, ni mestve.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeU kakvom je položaju onaj ko prekrši neku ihramsku zabranu iz zaborava ili iz neznanja?
Ne snosi nikakve posljedice onaj ko prekrši neku ihramsku zabranu nakon što obuče ihrame, a prije nego što donese nijet za stupanje u obrede, jer je poenta u nijetu, a nije u pukom oblačenju ihrama. Ako čovjek stupi u obrede i zatim prekrši neku ihramsku zabranu iz zaborava ili iz neznanja, ni tad nviše
Ne snosi nikakve posljedice onaj ko prekrši neku ihramsku zabranu nakon što obuče ihrame, a prije nego što donese nijet za stupanje u obrede, jer je poenta u nijetu, a nije u pukom oblačenju ihrama. Ako čovjek stupi u obrede i zatim prekrši neku ihramsku zabranu iz zaborava ili iz neznanja, ni tad ne snosi posljedice, ali je dužan prestati s činjenjem te zabrane čim se sjeti, odnosno čim sazna da je to zabranjeno činiti. Naprimjer, ako u toku ihramskih zabrana obuče odjeću koja se tad ne smije nositi, odnosno ukoliko stupi u obrede i zaboravi skinuti pantalone, odnosno akoli obuče pleteni džemper koji nema šavova misleći da je to dozvoljeno – u svim prethodnim situacijama mora prestati s činjenjem ihramske zabrane čim se sjeti, odnosno čim sazna šerijatski propis u vezi s tim.
Pravilo je da čovjek nije grešan i da ne snosi nikakve posljedice ukoliko neku ihramsku zabranu učini iz zaborava, iz neznanja ili pod prisilom, na temelju Božijih riječi: “Gospodaru naš, ne kazni nas ako zaboravimo ili što nehotice učinimo!” (el-Bekara, 286), a ovu je dovu Allah, dželle šanuhu, uslišio i rekao: “To sam već učinio!”, i na osnovi ajeta: “Nije grijeh ako u tome pogriješite, grijeh je ako to namjerno učinite. – A Allah prašta i samilostan je” (el-Ahzab, 5), kao i na temelju ajeta: “O vjernici, ne ubijajte divljač dok obavljate obrede hadža! Onom od vas ko je hotimično ubije kazna je da jednu domaću životinju, čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi, pokloni Kabi ili da se iskupi time što će, ravno tome, nahraniti siromahe ili postiti – da bi osjetio pogubnost postupka svog…” (el-Maida, 95).
Ovdje je poenta u ograničenju koje je izrečeno riječju hotimično, iz čega slijedi da neće biti sankcioniran onaj ko divljač, dok je u ihramskim zabranama, ubije nehotice. Neki su islamski autoriteti kazali da postoji razlika između oblačenja odjeće koja se svakodnevno nosi i mirisanja u toku ihramskih ograničenja, s jedne, i ubijanja divljači i brijanja glave, s druge strane. Ali ipak, istina je da između toga ne postoji nikakva razlika: sve to potpada pod ihramske zabrane zbog kojih čovjek ne snosi posljedice ni sankcije ako ih učini iz neznanja, zaborava ili pod prisilom.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeMože li se hadžija iskupiti u svojoj zemlji ili iskup mora platiti u Meki?
Prije svega, mora se znati o kakvim se greškama radi. Ako se radi o izostavljanju vadžiba, čovjek se mora iskupiti u Meki tako što će zaklati kurban i podijeliti meso mekanskim siromasima, to više jer se taj iskup odnosi na obrede, pa se i mora u Meki platiti. Ako hadžija počini neku ihramsku zabranviše
Prije svega, mora se znati o kakvim se greškama radi. Ako se radi o izostavljanju vadžiba, čovjek se mora iskupiti u Meki tako što će zaklati kurban i podijeliti meso mekanskim siromasima, to više jer se taj iskup odnosi na obrede, pa se i mora u Meki platiti. Ako hadžija počini neku ihramsku zabranu, tad je dovoljno da nahrani šest siromaha u Meki, odnosnoondje gdje je počinio tu ihramsku zabranu, ili da posti tri dana u Meki, odnosno bilo gdje drugo. Međutim, ako je imao spolni odnos sa suprugom prije prvog oslobađanja od ihramskih ograničenja, tad mora zaklati devu i njeno meso podijeliti ondje gdje je počino taj prijestup ili će meso podijeliti siromasima u Meki. Ukoliko se radi o ubijanju divljači u ihramima, tad se mora iskupiti domaćom životinjom koja je slična toj ubijenoj, ili time što će nahraniti siromahe, ili pak pomoću posta na bilo kojem mjestu; ako se iskupljuje pomoću klanja domaće životinje ili hranjenjem siromaha, to mora učiniti u Meki, to jest u svetom pojasu, na temelju ajeta: “Onom od vas ko je hotimično ubije kazna je da jednu domaću životinju, čiju će vrijednost procijeniti dvojica vaših pravednih ljudi, pokloni Kabi…” (el-Maida, 95)
A dozvoljeno je da opunomoći nekog u vezi s tim, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opunomoćio Aliju, radijallahu anhu, da zakolje kurbane koje on, Poslanik, nije stigao zaklati.
Šejh Muhammed b. Usejmin
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manjeKakav je stav Šerijata o zapisima sa kur’anskim ajetima, koji se kasnije stavljaju u vodu i piju?
Lječenje oboljelog od ludila kur’anskim ajetima i ljekovima je dozvoljeno, ukoliko je onaj ko to radi, nosilac ispravne akide (vjerovanja) i dosljedan sljedbenik Šerijata. Što se, pak, tiče onih koji za sebe tvrde da znaju nešto od gajba (samo Allahu, subhanehu ve te’ala, poznatog) ili koji prizivaviše
Lječenje oboljelog od ludila kur’anskim ajetima i ljekovima je dozvoljeno, ukoliko je onaj ko to radi, nosilac ispravne akide (vjerovanja) i dosljedan sljedbenik Šerijata.
Što se, pak, tiče onih koji za sebe tvrde da znaju nešto od gajba (samo Allahu, subhanehu ve te’ala, poznatog) ili koji prizivaju džine, kao i nepoznatih i sumnjivih osoba (o kojima se ništa pouzdano ne zna), kao što je i način njihovog “liječenja” nepoznat; svima njima nije dozvoljeno odlaziti, pitati ih nešto, niti se “liječiti” kod njih. Ovo kažem zbog riječi Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, koji je rekao: “Ko ode vračaru i pita ga o nečemu, neće mu se primiti namaz četrdeset dana.” (Muslim, Sahih, poglavlje: “Selam”, 2230.)
Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je također rekao: “Ko ode vračaru, pa povjeruje u ono što on govori, počinio je kufr (nevjerstvo) u ono što je objavljeno Muhammedu.” (Ebu Davud, poglavlje: “Medicina”, 3904; Tirmizi, poglavlje: “Čistoća”, 135; Ibn Madže, poglavlje: “Čistoća”, 639. i Ahmed, 2/408.-476.)
Hadisi koji govore o zabrani odlaska i pitanju vračara za savjet su mnogobrojni. Vračari su svi oni koji tvrde da znaju gajb i koji se pomažu džinima, kao i oni iz čijih se postupaka može zaključiti da čine nešto od toga.
Povodom takvih se prenosi poznati hadis kojeg bilježe imam Ahmed i Ebu Davud sa dobrim lancem prenosilaca (džejjid) od Džabira – Allah, dželle šanuhu, neka je njime zadovoljan – u kojem kaže: “Upitan je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, o nušreti, pa je rekao: ‘To je od šejtanskoga posla.’” (Ahmed, 3/294. i Ebu Davud, poglavlje: “Medicina”, 3868.)
Učenjaci su za nušret rekli da su predislamski Arapi sihr liječili sihrom. Ovome se pridodaje svako liječenje u kojem se pomoć traži od vračara.
Treba znati da liječenje svih bolesti (kao i sve vrste duševnih bolesti) treba biti na dozvoljen i šerijatski utemeljen način. Kao što je to učenje nad bolesnikom, upućivanjem dove i sl. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: “Rukja je dozvoljena ako nije širk.” (Muslim, poglavlje: “Selam”, 2200.)
Muhammed, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je rekao: “O Allahovi robovi, liječite se, ali se nemojte liječiti haramom (onim što je zabranjeno).” (Ebu Davud, poglavlje: “Medicina”, 3874.)
Dozvoljeno je pisanje ajeta i šerijatski utemeljenih dova šafranom po čistom tanjiru ili čistim listovima, koji se zatim saperu, a bolesnik to popije. Onaj koji tako liječi mora biti poznat po svom dobru i ustrajnosti u Allahovoj, subhanehu ve te’ala, vjeri. Ovakav način liječenja se prenosi od velikog broja selefa (ispravnih prethodnika ovog ummeta), kao što to bilježi Ibn – Kajjim – Allah, subhanehu ve te’ala, mu se smilovao – u svome djelu “Zadul mead”. Uspjeh je od Allaha, dželle šanuhu.
Šejh Ibn Baz, “Fetava hejeti kibaril – ulema”
preuzeto sa stranice http://www.minber.ba
Vidi manje