Rekao je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada su gasulili njegovu kćerku: “Počnite s njenom desnom stranom i mjestima koje se peru prilikom uzimanja abdesta. “711

Zatim mu se čitavo tijelo opere vodom; zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Okupajte je (perući njeno tijelo) neparan broj puta: tri puta, ili pet puta, ili sedam puta. “712

Ženi se na glavi ispletu tri pletenice: zbog hadisa Ummu Atijje u kojem se navodi da su one napravile tri pletenice na glavi Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, kćerke.713

Također, mejjita treba namirisati, jer je preneseno u hadisu: “Kada budete mirisali mejjita, namirišite ga neparan broj puta. “714 Ovo potvrđuju i Poslanikove riječi upućene Ummu Atijji: “Prilikom zadnjeg pranja stavite kafura. “715

U nedostatku vode mejjitu se uzima tejemmum; zbog riječi Uzvišenog:
“A ako ne nađete vode, uzmite tejemmum”716, i zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Cijela zemlja učinjena mi je čistom i mesdžidom. “717

Ženi je dozvoljeno da okupa svog umrlog muža. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Da sam znala na početku ono što sam kasnije saznala, ne bi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ogasulio niko drugi osim njegovih žena. “718

Mužu je dozvoljeno da okupa svoju umrlu suprugu. Prenosi se da je Alija ogasulio Fatimu i također se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jedne prilike rekao Ai ši: “Ako bi umrla prije mene, ja bih te ogasulio i umotao u ćefine. “719

711 Sahih: Buharija (167, 1255, 1256), Muslim (939) i Ebu Davud (3145).

712 Sahih: Buharija (1254), Muslim (935), Ahmed (20266) i Nesai (1885, 1889).

713 Sahih: Buharija (1259, 1260), Muslim (939), Ahmed (26752) i Nesai (1883, 1890).

714 Sahih: Ebu Ja'la (2300), Hakim (1310), Bejheki u Sunenu/-kubra (6494).

715 Sahih: Buharija (1253, 1254, 1259), Muslim (939), Ahmed (20266, 20271) i drugi.

716 Prijevod značenja EI-Maide, 6.

717 Sahih: Buharija (335, 438), Muslim (521), Ahmed (13852) i drugi.

718 Sahih: Ahmed (25774), Ebu Davud (3141), Ibn Madže (1464).

719 Hasen: Ahmed (25380), Ibn Madže (1465), Darimi (80). Pogledati: Miškat (5971).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Dozvoljeno je plakati za umrlim ali bez naricanja i pretjeranog podizanja glasa, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, plakao za svojim sinom Ibrahimom i pri tome rekao: “Zaista oči plaču, a srce je tužno, ali ne kažemo ništa osim ono što će zadovoljiti našeg Gospodara, a mi smo zbog rastanka s tobom, o Ibrahime, ožalošćeni. “700 

Zabrana naricanja, zbog riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj za kojim se nariče, kažnjavat će se zbog tog naricanja. “701 Kažu: Ovdje se misli ako oporuči da se tako čini ili bude zadovoljan time. Ummu Atijje rekla je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je da ne naričemo.”

Zabrana džahilijjetskih radnji, jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije imao ništa sa radnjama kao što su lelekanje, brijanje kose iz žalosti i cijepanje odjeće.

Žalost žene za mužem, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žena ne oplakuje mejjita duže od tri dana, osim svog muža, kada je u žalosti četiri mjeseca i deset dana, i ne nosi odjeću u boji, osim oko je od pamuka, niti podvlači surmu, niti se češlja, niti se knije, niti se miriše osim kada se očisti. Tada će se malo namirisati kistom ili azfarom (vrstama mirisa). “702

700 Sahih: Buharija (1303), Muslim (2315), Ahmed (12602) i Ebu Davud (3126).

701 Sahih: Buharija (1291), Muslim (933), Ahmed (17737, 17773) i Tirmizi (1000).

702 Sahih: Ahmed (5341, 5343), Muslim (938), Ahmed (20270, 26759), Ebu Davud (2302), Nesai (3534) i drugi.

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Bolesnik se učtivo obraća svome Gospodaru:
“Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji.“644

I rekao je Uzvišeni:

“…i koji me kada se razbolim liječi. “645

Bolest je iskupljenje za grijehe: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome Allah želi dobro, iskuša ga nevoljom. “646 Također je rekao: “Muslimana ne pogodi ni bolest ni tegoba, niti briga niti tuga, niti bilo koja neprijatnost, čak ni najmanji ubod trna, a da mu Allah time neće oprostiti neke njegove grijehe i pogreške. “647

Pogoršanje Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, bolesti: Kada je u Poslanikovu sobu ušao Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao mu je: “O Allahov Poslaniče, imaš žestoku groznicu?”, a Poslanik je na to odvratio: “Da, mene obuzima groznica kao što obuzima dvojicu od vas.” Ibn Mes'ud ga upita: “To je zato što će tebi pripasti dvije nagrade?!”, a Poslanik reče: “Da, to je tako, i nijednog muslimana neće pogoditi neka nedaća, koliko najmanji ubod trna i više iskušenje od toga, a da mu zbog toga Allah neće oprostiti grijehe kao što lišće spada sa drveća. “648

Vjernik se stavlja na kušnju, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Vjernik je poput tek zasađene biljke, s koje god strane vjetar puše, savija je, a kad utihne, ona se opet uspravi. A razvratnik je poput cedra koji ostaje gluh i uspravan sve dok ga Allah, kada odluči, potpuno ne skrši. “649

Zadovoljstvo Allahovom odredbom u stanju bolesti ili zdravlja, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Čudan li je primjer vjernika! Za razliku od drugih, on u svakoj situaciji dobija: ako ga zadesi kakvo dobro, on zahvali Allahu i bude nagrađen zbog toga, a ako ga, pak, pogodi kakva nesreća, on se strpi, pa mu i to donese nagradu od Allaha. “650

Nagrada onome ko se strpi na gubitku vida, zbog riječi Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, koje prenosi od svog Gospodara: “Kada Svoga roba iskušam gubitkom vida, pa se on na tome strpi, u zamjenu za to dat ću mu Džennet. “651

Nagrada za epileptičara koji iskaže strpljenje u tom stanju. U tom smislu prenosi se hadis o ženi koja je bolovala od epilepsije pa je pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za pomoć, a on joj je rekao: “Ako hoćeš, budi strpljiva, imat ćeš za to Džennet”, pa je ona rekla: “Strpit ću se” … hadis 652

Nagrada za onoga ko se strpi na gubitku djeteta. Tome u prilog govori i sljedeći hadis: “Kada Allah iskuša roba gubitkom djeteta, pa se on zahvali Allahu i ne kaže ništa loše, Allah kaže svojim melekima: ‘Sagradite Mome robu kuću u Džennetu i nazovite je kućom zahvale’. “653

Nagrada onome ko se strpi na gubitku voljene osobe, zbog riječi Uzvišenog: “Kada Svome robu vjerniku na dunjaluku usmrtim blisku osobu, a on to mirno podnese, nemam za njega druge nagrade osim Dženneta. “654

Dozvoljeno je obavijestiti druge o bolesti, ali ne u vidu protesta i srdžbe, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mene obuzima groznica kao dvojicu od vas”,655 i rekao je Aiši: “O moja glava”656. Što se tiče jadanja, ono treba da bude upućeno samo Allahu, kao što se navodi u kur'anskom kazivanju o Jakubu:
“Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim.”657 Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: “O Allahu moj, Tebi se jadom na slabost svoje snage. “658

Bolesniku se pišu djela koja je radio dok je bio zdrav, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada se Allahov rob razboli ili bude na putovanju, pišu mu se dobra djela koja je radio dok je bio zdrav i kod kuće. “659

Posjećivanje bolesnika. U hadisu se navodi: “Posjećujte bolesnika”660, kao i riječi: “A kada se razboli, vi ga posjetite”.661

O posebnom mjestu koje kod Allaha zauzima bolesnik govori i sljedeći hadisi-kudsijj: “O sine Ademov, razbolio sam se a nisi me posjetio?” “Kako da te posjetim a Ti si Gospodar svjetova?”, reći će mu on, a Allah će mu odgovoriti: “Zar nisi znao daj e taj i taj Moj rob bolestan, a ti ga nisi posjetio? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obišao, kod njega našao. “662

Šta se kaže prilikom posjete bolesnika? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom obilaska bolesnika, rekao bi: “Nije to teškoća i neprijatnost, to je samo čišćenje, ako Bog da. “663

Posjećivanje bolesnih beduina, shodno praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posjećivao beduine.

Posjećivanje bolesnih nevjernika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je jednog mladića koji ga je služio, pa mu je rekao: “Primi islam “664, pa je mladić primio. Ovo se čini ako je u tom posjećivanju korist za islam.

Posjećivanje bolesnih rođaka mušrika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je svog amidžu Ebu Taliba i tom prilikom upoznao ga je sa riječima tevhida.

Posjećivanje bolesnih muškaraca od strane žena. Aiša je posjetila svoga oca i Bilala.

Posjećivanje onoga ko ima upalu oka. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio Zejda b. Erkama koji je osjećao bol u očima.

Dozvoljeno je liječenje, shodno riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite se, jer Uzvišeni Allah nije ostavio nijednu bolest a da za nju nije stvorio lijek, osim jedne bolesti: duboke starosti. “665

Zabrana liječenja alkoholom, zbog riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “On nije lijek, on je bolest. “666

Zabrana liječenja otrovom, zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane liječenja nečistim stvarima, a u to spada i otrov.

Nema smetnje da doktor bude nevjernik, samo ako je povjerljiv, zato što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se traži lijek od Harisa b. Kelde koji je tada bio nevjernik.

Traženje lijeka od žene. Muškarcu je dozvoljeno da u nuždi liječi ženu, kao i ženi da liječi muškarca. Rebi’ bint Muavez bin Afra rekla je: “Bili smo u jednom pohodu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i slali poginule i ranjene za Medinu.”667 Žene su za vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, liječile ranjenike.668 Kaže Uzvišeni:

“… osim u onome u čemu ste prinuđeni. “669

Dozvoljeno je liječiti šerijatski dozvoljenom rukjom, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema smetnje u rukji ukoliko u njoj nema širka. “670

Traženje zaštite kod Allaha za porodicu i djecu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio je to za neke članove svoje porodice i potirao ih svojom desnom rukom govoreći: “O Allahu moj Gospodaru ljudi, odagnaj nesreću, izliječi, Ti si Onaj koji liječi, nema lijeka osim Tvog lijeka, koji neće iznevjeriti bolesnog. “671 Tako se utjecao Allahu i za unuke Hasana i Husejna, radijallahu anhuma, govoreći: “Tražim zaštitu kod Allaha za vas Njegovim savršenim riječima od svakog šejtana nevaljalca i urokljiva pogleda. “672

Učenje rukje samom sebi, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Osmanu b. Ebil- Asu: “Stavi svoju ruku na onaj dio tijela koji te boli i reci tri puta: ‘U ime Allaha’, i sedam puta: ‘Utječem se Allahovom silom i svemoći od zla na koje nailazim i od kojeg strahujem. ‘”673

Dova posjetioca za bolesnika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko posjeti bolesnika, a kome još nije došao smrtni čas, i kaže kod njega sedam puta: ‘Molim Velikog Allaha, Gospodara veličanstvenog Arša, da te izliječi’, Allah će ga izliječiti od te bolesti. “674

Zabrana zapisa i hamajlija. Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko stavi talisman oko vrata, Allah mu neće ispuniti ono zbog čega ga je stavio. Ko stavi zapis, Allah mu neće sačuvati ono što je naumio. “675 U hadisu se navodi: “Zaista su rukje, talismani i gatanje širk. “676 Shodno tome, nikakve dove, pa čak ni ispisane ajete nije dozvoljeno staviti oko vrata. Ovom zabranom prekidaju se svi putevi koji vode ka širku, a staje se na put odbrane čistog tevhida, daleko od sumnjivih stvari. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ostavi ono u čiju ispravnost sumnjaš i prikloni se onome u što ne sumnjaš. “677

Zabrana bolesniku da boravi među zdravim osobama, zbog hadisa: “Ne uvodi se bolesni među zdrave. “678 A što se tiče hadisa: “Nema zaraze niti njenog širenja”679, njegovo značenje je: Nema zaraze same po sebi, da se prenosi, naprotiv, Allah je taj koji apsolutno upravlja svime i On je taj koji Svojom voljom prenosi bolest, kada hoće i na koga hoće, a ne bolest kao bolest.

Zabrana odlaska iz mjesta u kojem hara kuga ili ulaska u to mjesto, zbog riječi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: “Ako se desi u zemlji u kojoj ste vi, nemojte iz nje izlaziti, a ako se desi u zemlji u kojoj se ne nalazite, ne ulazite u nju.” 680

Poželjno je spominjati smrt i pripremati se za nju, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Budi na dunjaluku kao da si putnik”681; i riječi “Kada klanjaš, klanjaj kao da ti je posljednji namaz.”682

Kaže Uzvišeni:

“Zaokuplja vas nastojanje da što imućniji budete, sve dok grobove ne naselite. “683

I kaže:

“Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti.“684

I kaže:

“Sve što je na Zemlji prolazno je. “685

Pokuđenost priželjkivanja smrti, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neka niko ne priželjkuje smrt zbog nevolje koja ga je snašla. “686 A ako strahuje od iskušenja u vjeri, onda u tome nema smetnje, zbog hadisa: “A oko želiš kušnju nekom narodu, usmrti me prije nego budem iskušan. “687 Također, bilježi se da je i Omer priželjkivao smrt.

Dug život ispunjen dobrim djelima, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji od vas je onoj koji dugo poživi i dobra djela čini. “688

Lijepo mišljenje o Allahu, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neko niko od vas ne umre a da nema lijepo mišljenje o Allahu. “689

Dova posjetioca za onoga kome je došla smrt, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada budete u prisustvu bolesnika ili mejita, recite mu lijepe riječi, jer zaista meleki aminaju na ono što vi govorite. “690

———-
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vrijednost džuma-namaza: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji dan u kome je sunce ikada izašlo je petak, dan džume; u njemu je stvoren Adem, u njemu je ušao u Džennet i u njemu je izveden iz njega, i u njemu će nastupiti Sudnji dan. “618

Dova petkom: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista u ovom danu postoji jedan trenutak u kojem rob musliman, ako zamoli Allaha, subhanehu ve te'ala, za nešto, On će mu to dati.” A taj trenutak je posilje ikindije.619

Poželjno je da se što više donosi salavat i selam na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Povećajte donošenje salavata na mene petkom i uoči petka. “620

Učenje sure EI-Kehf, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf petkom, svjetlost će ga obasjati između dvije džume. “621

Poželjno je okupati se petkom zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svakom punoljetnom obaveza je okupati se petkom … “622 Sa stepena obaveznosti spuštaju ga brojni hadisi, a jedan od dokaza jeste i predaja u kojoj se navodi da je Omer ukorio Osmana zbog izostavljanja kupanja u ovom danu, međutim Osman nije vratio i okupao.

Poželjno je uljepšati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i obuče svoju najljepšu odjeću. “623

Lijepo je namirisati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i ukoliko bude imao miris, namirisat će se njime!”624

Lijepo je da se operu zubi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svaki musliman obavezan je petkom okupati se, namirisati i oprati zube.” 625

Poraniti na džuma-namaz: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je u značenju hadisa: “Ko ode u prvom satu, kao da je za kurban žrtvovao devu! Ko ode u drugom satu, kao da je žrtvovao kravu! Ko ode u trećem satu, kao da je žrtvovao ovna! Ko ode u četvrtom satu, kao da je žrtvovao kokoš! Ko ode u petom satu, kao da je žrtvovao jaje … “626 Hadis.

Prelaženje preko drugih ljudi: Zabranjeno je gaziti i prelaziti preko drugih ljudi u džamiji, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio jednom čovjeku kada ga je vidio kako se gura i gazi preko drugih ljudi: “Sjedi jer uznemiravaš i povređuješ. “627 Dozvoljeno je to činiti iz opravdanog razloga, kao naprimjer, progurati se do praznog mjesta, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupio nakon što je klanjao ikindija-namaz, pa je, vrativši se, pojasnio ashabima da mu je u kući ostalo nepodijeljenog zlata.

Vrijeme džuma-namaza je vrijeme podne-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao džuma-namaz kada bi sunce bilo u zevalu.

Broj džematlija s kojima se može uspostaviti džuma-namaz: Džuma namaz ispravna je sa dvojicom ljudi i više, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dvojica i više čine džemat. “628 Nema vjerodostojnog dokaza kojim se uvjetuje određeni broj klanjača za džumu.

Mjesto obavljanja džuma-namaza: Ispravno je da se džuma obavlja u svakom naseljenom mjestu, u selu ili gradu, i ispravno je obavljanje džuma namaza na više lokacija, jer je Omer, radijallahu anhu, pisao stanovnicima Bahrejna da obavljaju džuma-namaz ma gdje god bili. Prva džuma koja je obavljena u islamu mimo mesdžida Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini jeste džuma Dževasa u Bahrejnu.

Džumanska hutba je obavezna, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajavao u njoj i rekao je: “Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam. “629 Svevišnji Allah učinio je obaveznim odlazak na džumu, a odlazak nije obavezan osim radi obaveznog.

Kada se popne na minber, imam treba prvo poselamiti prisutne, jer bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se popeo na minber, poselamio prisutne.

Učenje ezana za džumu: Bilal, radijallahu anhu, učio bi ezan kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo na minber, a kada se povećao broj ljudi u vrijeme Osmana, radijallahu anhu, pridodao je i drugi ezan.

Okretanje imama prema prisutnima: Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je u toku stajanja na minberu bio okrenut prema svojim ashabima.

Otpočinjanje hutbe sa zahvalom Allahu kako se to vjerodostojno prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki govor koji se ne otpočne sa zahvalom Allahu, u njemu nema bereketa. “630

Stajanje prilikom držanja hutbe i sjedenje između dvije hutbe jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao petkom hutbu stojeći, zatim bi sjeo, a onda ponovo ustao.

Podizanje glasa prilikom držanja hutbe: Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu, oči bi mu se zacrvenjele, glas povisio i srdžba povećala.

Skraćivanje hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, dužina čovjekovog namaza i kratkoća njegove hutbe ukazuju na njegov fikh (razumijevanje vjere). Zato odužite sa namazom, a hutbu skratite. “631

Prekidanje hutbe od strane imama zbog određenog razloga: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prekinuo je hutbu kada je Hasan ušao u mesdžid vukući za sobom odjeću, pa ga je uzeo u naručje i popeo se na minber.

Razgovor imama sa klanjačima u toku hutbe: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je držao hutbu naredio je čovjeku koji je ušao u mesdžid da ustane i klanja dva rekata.

Učenje dove za kišu od strane hatiba, jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učio dovu za kišu tokom hutbe i podizao bi ruke.

Zabranjenost govora tokom hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ako na džumi, dok imam drži hutbu, svome prijatelju kažeš: ‘Šuti’, pogriješio si. “632

Za onoga koji stigne da klanja makar jedan rekat džuma-namaza, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko stigne da klanja jedan rekat džuma-namaza, neka mu pridoda i drugi, i njegov namaz će biti potpun. “633 Međutim, onaj koji ne stigne klanjati nijedan rekat, nije prispio na džumu, i stoga će klanjati podne-namaz.

Ukoliko bude velika gužva: Bilježi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: “Kada bude velika gužva, činite sedždu na leđima svoga brata.”634

Klanjanje nafile nakon džuma-namaza: Ukoliko klanja u mesdžidu, klanjat će četiri rekata, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko od vas bude klanjao nakon džuma-namaza, neka klanja četiri rekata. “635 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi dva rekata u svojoj kući.

Da li imam klanja nafilu prije džuma-namaza? Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi se proučio ezan za džuma-namaz, ne bi klanjao ništa, a ne prenosi se od njega da je klanjao i u kući prije nego što bi izašao na džumu.

Podudaranje džume i bajrama: Bilježi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao bajram-namaz u petak, a zatim rekao: “Ko želi da klanja, neka klanja!”636, tj. džuma-namaz. On je klanjao džuma-namaz s onima koji su bili s njim i rekao je: “Mi smo ti koji klanjaju džumu. “637

618 Sahih: Muslim (1411), Ahmed (9041, 10547), Tirmizi (450) i drugi.

619 Sahih: Buharija (883, 4884), Muslim (1403), Ahmed (6854, 7363) i drugi.

620 Hasen bez dodatka ·· … i uoči petka”; Šafija u Musnedu (1/70) i u El-Ummu (l/208), Ibn Adijj u Kamilu (3/102), Bejheki u Šu'abu (3030). Pogledati: Temamul-minne (1/324).

621 Sahih mevkuf: Hakim (3392), Bejheki u Sunenu sugra (635) i Sunenu kubra (5792). Pogledati: Miškat (2175). Ovo su riječi Ebu Seida ei-Hudrija, a ne Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

622 Sahih: Bu harija (858, 879, 880), Muslim (846), Ahmed (11231) i citat je njegov.

623 Hasen: Ahmed (11231). Pogledati prethodni hadis. 624 Pogledati prethodni hadis.

625 Sahih: Ahmed (22567). Pogledati: El-Džami'u es-sagir (5339).

626 Sahih: Buharija (881, 929), Muslim (850), Ahmed (9610), Ebu Davud (351) i drugi.

627 Sahih: Ahmed (17221, 17244), Ebu Davud (1120), Nesai (1399).

628 Daif: Ibn Madže (972), Darekutni u poglavlju Dvojica i više čine džemat (1), Hakim (7957).

629 Sahih: Buharija (631, 6008, 7246), Muslim (674).

630 Daif džidden: Ebu Davud (4840). Pogledati: lrvaul-galil (1, 607).

631 Sahih: Muslim (869), Ahmed (17853), Darimi (1556).

632 Sahih: Buharija (934), Muslim (851), Ahmed (7288, 7269) i drugi.

633 Daif: Darekutni u Sunenu (12). Pogledati: El-‘ll el (9/223-224.)

634 Sahih mevkuf: Ahmed (217), Abdurrezzak u Musannefu (1556), Ibn Ebi Šejbe (2720). Bejheki u Sunenu kubra (5419).

635 Sahih: Muslim (881), Ebu Davud (1131), Tirmizi (523), Darimi (1575).

636 Sahih: Ahmed (18831), Ebu Davud (1070), Ibn Madže (1310), Dari mi (1612).

637 Sahih: Ebu Davud (1073), Ibn Madže (1311).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Namaz u strahu propisan je riječima Uzvišenog Allaha:

“A kada budeš među njima i kada im budeš klanjao namaz, neka jedna skupina s tobom obavlja namaz … “608, do kraja ajeta.

Način obavljaja namaza u strahu:

a) Jedna skupina stala je sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a druga skupina stala je nasuprot neprijatelja, pa je skupina s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjala jedan rekat, a zatim je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ostao na drugom rekatu da stoji, a skupina koja je klanjala s njim sama je završila namaz, a zatim otišla i stala naspram neprijatelja, a došla je druga skupina i klanjala s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, drugi rekat koji mu je preostao, pa je on ostao sjediti, a oni su ustali i upotpunili svoj namaz, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam s njima.609

b) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s jednom skupinom jedan rekat dok je druga skupina stajala nasuprot neprijatelja, zatim je prva skupina otišla na mjesto druge nasuprot neprijatelja, a ta druga je došla i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s njom jedan rekat, a zatim predao selam. Nakon toga i jedna i druga skupina naklanjale su po jedan rekat.610

c) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s pojedinim ashabima dva rekata, a zatim predao selam, nakon čega su se ti ashabi povukli nazad, a došli su drugi i stali na njihovo mjesto pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njima klanjao dva rekata i predao selam, tako da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao četiri rekata, a ashabi po dva rekata.611

d) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poredao je ashabe u dva saffa iza sebe, a neprijatelj se nalazio između njih i Kible. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donio je početni tekbir pa su i ostali donijeli tekbir. Zatim je otišao na ruku’ pa su i svi ostali otišli na ruku’, potom je digao glavu sa ruku'a pa su i svi podignuli svoje glave, a onda su sedždu učinili Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi koji su stajali u prvom saffu, a ashabi u drugom saffu ostali su stajati naspram neprijatelja. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi iz prvog saffa obavili sedždu, onda su ashabi iz drugog saffa učinili sedždu, a zatim su ustali, pa je drugi saff prošao naprijed, a prvi saft otišao nazad, zatim su svi otišli na ruku’ i svi se podigli sa njega. Nakon toga na sedždu je otišao saff koji je bio iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a na prvom rekatu oni su bili zadnji, a drugi saft je ostao nasuprot neprijatelju. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi iza njega obavili sedždu, drugi saff se spustio i obavio sedždu, nakon čega je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam i svi ostali su predali selam.612

Postoje dva načina obavljanja namaza u strahu.

Akšam-namaz ne može se skratiti, pa će imam klanjati s prvom skupinom dva rekata, a s drugom skupinom jedan rekat, ali isto tako može i s prvom skupinom klanjati jedan rekat, a sa drugom skupinom dva rekata.

Ukoliko se sukob zaoštri, tada će klanjati pojedinačno, kako je u mogućnosti, zbog hadisa: “Ako bi bojazan od neprijatelja bila veća, klanjali bi hodajući ili jašući, okrenuti prema Kibli, ali i od Kible. “613

Što se tiče onoga koji traži nekoga ili za njim se u potrazi pa strahuje od neprijatelja ili vatre ili napada ili zvijeri i sl., klanjat će išaretom pa makar i hodao u pravcu suprotno od Kible, jer je Abdullah b. Unejs, kada je nastupilo vrijeme namaza, dok je tragao za Halidom b. Sufjanom ei-Huzelijem, klanjao išaretom, a sve to se događalo za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, ovakav postupak je u skladu s Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: “Allaha se bojte koliko ste u mogućnosti!”614

608 Prijevod značenja En-Nisa, 102.

609 Sahih: Buharija (3817, 3818), Muslim (1390)

610 Sahih: Buharija (890, 3820), Muslim (1385).

611 Sahih: Buharija (3822), Muslim (1391).

612 Sahih: Muslim (1387), Ahmed (13914), Nesai (1529).

613 Sahih: Buharija (4171), Malik (396).

614 Prijevod značenja Et-Tegabun, 16.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni