Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je zabranjeno sve što sliči krstu?
Krst je, kao što je poznato, kršćansko obilježje koje simbolizira razapeće Isaa, alejhis-selam. Časni Kur’an negira i poriče ovu tvrdnju ajetima: “A nisu ga ni ubili ni raspeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili, o tome nisu ništa poviše
Krst je, kao što je poznato, kršćansko obilježje koje simbolizira razapeće Isaa, alejhis-selam. Časni Kur’an negira i poriče ovu tvrdnju ajetima: “A nisu ga ni ubili ni raspeli, već im se pričinilo. Oni koji su se o njemu u mišljenju razilazili, oni su sami o tome u sumnji bili, o tome nisu ništa pouzdano znali, samo su nagađali, a sigurno je da ga nisu ubili, već ga je Allah uzdigao Sebi.” (Prijevod značenja En-Nisa, 157-158)
Postoje mnogi oblici krsta koji su nastali podjelom kršćana na razne skupine. Najpoznatiji su latinski krst, kakav koriste katolici i protestanti u obliku dvije prekrižene linije gdje je vodoravna kraća i siječe vertikalnu iznad polovine, i grčki krst sa četiri jednaka kraka, kakav koriste ortodoksni kršćani.
Muslimanu je haram nositi krst ili njegovu sliku, izrađivati ga ili gravirati i sl. Ibn Tejmijje o tome kaže: “Krst je zabranjeno izrađivati uz naknadu ili bez naknade, zabranjeno je prodati ga kao krst, a isto tako nije dozvoljena prodaja kipova i njihova izrada. Na to ukazuju riječi Poslanika, ﷺ: ‘Allah je doista zabranio prodaju vina, strvine, svinje i kipova’ (Buharija, br. 2236, i Muslim, br. 1581).” (Medžmu‘ul-fetava, 22/141)
Prema tome, krst u svom stvarnom obliku, graviran ili postavljen na slici da predstavlja simbol bilo koje vrste kršćana, zabranjen je muslimanu, jer muslimanu je zabranjeno poistovjećivanje sa kršćanima i veličanje njihovih simbola, koji predstavljaju krivu ideologiju i uvjerenje koje je Allah porekao.
Međutim, ako se radi o prekriženim linijama nastalim ukrasnom grafikom ili figurativnom krstu nastalom konstrukcijom nekog predmeta, bez namjere da predstavlja krst – simbol kršćana, u tom slučaju propis se razlikuje shodno stanju:
● Ako prekrižene linije ili figurativni oblik očigledno sliče krstu tako da posmatrač ne sumnja da je to krst koji veličaju kršćani, obaveza je ukloniti i promijeniti njegov oblik, tako da ne sliči krstu. Aiša, radijallahu anha, prenosi da Poslanik, ﷺ, u svojoj kući nije ostavljao ništa što na sebi ima krstove a da to nije promijenio. (Buharija, br. 5952)
● Ako pak okolnosti ukazuju da prekrižene linije ili figurativni oblik nemaju veze sa kršćanskim simbolom, nego su nastale kao rezultat određene grafike ili pri gradnji, iz tehničkih razloga, u tom slučaju nije obavezno promijeniti takav izgled, i nema smetnje u izradi i prodaji stvari koje na sebi imaju takvo nešto, jer ne postoji razlog za zabranu s obzirom da u tome nema poistovjećivanja sa kršćanima i veličanja njihovih simbola.
Šejh Usejmin, rahimehullah, odgovarajući na slično pitanje, nakon što je ukazao da je uputa Poslanika, sallallahu aljehi ve sellem, bila da sve što na sebi ima krst promijeni i poništi, te da je musliman dužan udaljiti se od simbola nemuslimana, kaže: “Ako je, pak, očigledno da se time ne želi istaknuti krst, kao nešto sveto i kao određeni simbol, poput matematičkih znakova kao što je plus, u tome nema smetnje i to nema nikakve veze sa krstom.” (Medžmu‘ul-fetava ve resail Ibn Usejmin, 18/74) Allah najbolje zna!
Odgovorio: Mr. Hakija Kanurić
Vidi manjeDa li se u arapskom jeziku svaka kiša naziva gajs (obilna kiša)?
Ne kaže se za svaku kišu da je „gajs“. To je naziv samo za onu kišu koja otklanja nevolju (nesreću, oskudicu), i nakon koje bilje buja u izobilju. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Ne kaže se za svaku kišu da je „gajs“. To je naziv samo za onu kišu koja otklanja nevolju (nesreću, oskudicu), i nakon koje bilje buja u izobilju.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeDa li je dozvoljeno graditi džamiju imetkom nemuslimana (nevjernika)?
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, ﷺ. Većina islamskih učenjaka (hanefije, šafije i hanbelije) je na stanovištu da je sa imetkom nemuslimana dozvoljeno graditi džamiju, s tim da on od tog djela na onom svijetu neće imati nikakve koristi, jer ne vjeruje u Kur’an kao objavu niti u Muviše
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Poslanika, ﷺ.
Većina islamskih učenjaka (hanefije, šafije i hanbelije) je na stanovištu da je sa imetkom nemuslimana dozvoljeno graditi džamiju, s tim da on od tog djela na onom svijetu neće imati nikakve koristi, jer ne vjeruje u Kur’an kao objavu niti u Muhammeda kao posljednjeg poslanika. Imetak nemuslimana, za koji sigurno znamo da je haram (kao što je imetak od kamate ili prodaje alkohola) nije dozvoljeno koristiti za gradnju džamija, a isti je propis za ovakvu vrstu imetka i od muslimana.
Prema tome, na osnovu stava većine islamskih učenjaka, imetak nemuslimana koji je stečen na, po islamu, dozvoljen način, dozvoljeno je koristiti u svrhu gradnje džamije. Meðutim, bolje je da se za tu svrhu, ako postoji, koristi imetak muslimana, jer ne dolikuje da se Allahove kuće grade imetkom onoga ko ne priznaje Muhammeda, ﷺ, za poslanika i Kur’an za objavu, osim u slučaju da muslimani nemaju dovoljno imetka za gradnju džamije a ona im je prijeko potrebna. Što se tiče ajeta: »Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju», on je objavljen kao odgovor idolopoklonicima koji su se hvalisali održavanjem Kabe, da im to djelo neće biti primljeno dok ne povjeruju u Poslanika. Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Ribo Abdulvaris
Vidi manjeKakav je propis u islamu u vezi s tim što neki ljudi govore: Allah zna to i to?
Vrlo opasno je reći: „Allah zna to i to.“ Čitao sam u nekim hanefijskim djelima da ako čovjek kaže za nešto: „Allah zna (da je tako)“, a istina bude drugačija, time postaje nevjernik i otpadnik od islama. Jer, ako kažeš: „Allah zna da ja to nisam učinio“, a učinio si ga, onda to podrazumijeva da Allviše
Vrlo opasno je reći: „Allah zna to i to.“ Čitao sam u nekim hanefijskim djelima da ako čovjek kaže za nešto: „Allah zna (da je tako)“, a istina bude drugačija, time postaje nevjernik i otpadnik od islama. Jer, ako kažeš: „Allah zna da ja to nisam učinio“, a učinio si ga, onda to podrazumijeva da Allah, dž. š., ne zna pravu istinu o tome (neuzubillahi).
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKako je Allahov Poslanik vezan sa egipćanima rodbinski i tazbinski?
Njegova rodbinska veza sa njima je u tome što je Hadžera, Ibrahimova, ﷺ., supruga (robinja), a majka Ismailova, ﷺ., bila iz Egipta. A njegova tazbinska veza sa njima je to što je Marija Koptkinja, njegova robinja, a majka njegovoga sina Ibrahima, ﷺ., koji je umro kao malo dijete, bila iz Egipta. Izviše
Njegova rodbinska veza sa njima je u tome što je Hadžera, Ibrahimova, ﷺ., supruga (robinja), a majka Ismailova, ﷺ., bila iz Egipta.
A njegova tazbinska veza sa njima je to što je Marija Koptkinja, njegova robinja, a majka njegovoga sina Ibrahima, ﷺ., koji je umro kao malo dijete, bila iz Egipta.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKako se zvao tabiin kojem je Allah, dž. š., oživio kobilu koja je već bila krepala?
Tabiin kojem je Allah, dž. š., oživio kobilu koja je već bila krepala zvao se Sila ibn Ešjem, r.a. Kada mu je, na putu, crkla kobila, Allah, dž. š., ju je oživio kako bi s njom stigao do svoje kuće. Kada je stigao, rekao je svome sinu: „Skini sedlo sa kobile (rasedlaj je), jer ona (mi) je pozajmljenviše
Tabiin kojem je Allah, dž. š., oživio kobilu koja je već bila krepala zvao se Sila ibn Ešjem, r.a. Kada mu je, na putu, crkla kobila, Allah, dž. š., ju je oživio kako bi s njom stigao do svoje kuće. Kada je stigao, rekao je svome sinu: „Skini sedlo sa kobile (rasedlaj je), jer ona (mi) je pozajmljena (data na uslugu).“
Čim je sin rastovario kobilu, ona se istoga časa mrtva srušila na zemlju.
Ovo je bio keramet (počast) koji je Allah, dž. š., ukazao ovom tabiinu.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKojem tabiinu je amputirana noga u namazu?
Tabiin o kojem je riječ je bio ‘Urva ibn Ez-Zubejr, r. a., jedan od najvećih učenjaka i poznavalaca fikha iz generacije tabiina, neka im se svima Allah, dž. š., smiluje. Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Tabiin o kojem je riječ je bio ‘Urva ibn Ez-Zubejr, r. a., jedan od najvećih učenjaka i poznavalaca fikha iz generacije tabiina, neka im se svima Allah, dž. š., smiluje.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između fakira i miskina?
„Fakir“ je riječ u arapskom jeziku za siromaha koji nigdje ništa nema, ili ima manje od polovice svojih potreba. A „miskin“ je siromah koji je u nešto malo boljoj situaciji od fakira, ali ni on nema dovoljno za dostojanstven život. Ova dva izraza su kao i mnogi drugi koji kada se nađu zajedno u istoviše
„Fakir“ je riječ u arapskom jeziku za siromaha koji nigdje ništa nema, ili ima manje od polovice svojih potreba.
A „miskin“ je siromah koji je u nešto malo boljoj situaciji od fakira, ali ni on nema dovoljno za dostojanstven život.
Ova dva izraza su kao i mnogi drugi koji kada se nađu zajedno u istom kontekstu, onda svaki od njih ima svoje specifično značenje, a kada se nađe bilo koji od njih sam, onda on u sebi podrazumijeva oba značenja.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između pohvale i zahvale?
Pohvala je pripisivanje nekome ili nečemu lijepih osobina, bez izražavanja ljubavi i poštovanja prema njemu. Zahvala je pripisivanje nekome ili nečemu lijepih osobina iz ljubavi i poštovanja, kao što kaže Allah, dž. š.: „Tebi, Allahu, Gospodaru svjetova, se zahvaljujemo”. (Al-Fatiha, 1) Iz fetvi i pviše
Pohvala je pripisivanje nekome ili nečemu lijepih osobina, bez izražavanja ljubavi i poštovanja prema njemu. Zahvala je pripisivanje nekome ili nečemu lijepih osobina iz ljubavi i poštovanja, kao što kaže Allah, dž. š.: „Tebi, Allahu, Gospodaru svjetova, se zahvaljujemo”. (Al-Fatiha, 1)
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmina
Vidi manjeKakva je razlika između riječi: magfiret (oprost) i rahmet (milost)?
„Magfiret“ (oprost) je pomilovanje za grijehe koji su već učinjeni, a „rahmet“ (milost) je zaštita i očuvanje od grijeha koji slijede u budućnosti. Naravno, ovo je slučaj kada su „magfiret“ i „rahmet“ spomenuti zajedno. Međutim, kada se spomene samo „rahmet“, onda to znači Allahov oprost grijeha kojviše
„Magfiret“ (oprost) je pomilovanje za grijehe koji su već učinjeni, a „rahmet“ (milost) je zaštita i očuvanje od grijeha koji slijede u budućnosti. Naravno, ovo je slučaj kada su „magfiret“ i „rahmet“ spomenuti zajedno. Međutim, kada se spomene samo „rahmet“, onda to znači Allahov oprost grijeha koji su učinjeni i protekli, i zaštita od onih grijeha koji slijede u budućnosti.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda ibn Saliha el-Usejmin
Vidi manje