Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Kako postupati ako usnijemo ružan san?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Kada se približi Sudnji dan, skoro da će se obistiniti svaki san koji usnije musliman. Najistinitije snove imaju najiskreniji ljudi. San je jedan od četrdeset i šest dijelova poslanstva. Postoje tri vrsteviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Kada se približi Sudnji dan, skoro da će se obistiniti svaki san koji usnije musliman. Najistinitije snove imaju najiskreniji ljudi. San je jedan od četrdeset i šest dijelova poslanstva. Postoje tri vrste snova: san kojim Allah želi nekoga počastiti i obradovati, san kojim šejtan želi uplašiti i san koji je posljedica razmišljanja o nečem. Ko usnije nešto što mu se ne sviđa, neka to ne priča nikome; neka ustane i neka klanja. “805
Ebu Selema, radijallahu anhu, kazuje da je sanjao snove koji su mu donosili bolest sve dok nije čuo Ebu Katadu kako govori: “I ja sam sanjao snove koji su kod mene izazivali bolest sve dok nisam čuo Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: ‘Lijep je san od Allaha, pa kada neko od vas usnije nešto što voli neka to ne priča nikome osim onome koga voli; ako usnije nešto što ne voli, neka kod Allaha zatraži utočište od zla što ga nosi taj san i od šejtanova zla, a potom neka pljucne tri puta i taj san ne priča nikome, pa mu neće nauditi. “806
Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, čuo je Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Kada neko od vas usnije lijep san, neka zna da je od Allaha, pa neka Mu se zahvali i ispriča ga drugima. A ako neko usnije ružan san, neka zna da je to od šejtana, pa neka zatraži Allahovo utočište od zla toga sna i neka ga nikom ne spominje, pa mu neće nauditi. “807
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, pripovijeda da je neki beduin došao kod Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ispričao mu da je sanjao da mu je glava odsječena i da hoda za njom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ukorio ga je i rekao: “Ne pričaj o tome kako se šejtan poigrava s tobom u snu!”808
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, ružan je san od šejtana, on se pomoću toga poigrava s čovjekom, da bi ga rastužio i izazvao loše mišljenje o Gospodaru.
Drugo, ko usnije ružan san, treba postupiti u skladu sa sunnetom, kako bi odagnao šejtanske spletke. Treba, naime, učiniti sljedeće: klanjati, tražiti utočište od od zla što ga nosi taj san i od šejtanova zla, pljucnuti tri puta na lijevu stranu, nastaviti spavanje na drugoj strani i ne spominjati taj san nikome. Ibn Kajjim el-Dževzijja zapisao je u djelu Zadul-mead, 2/458, da ružan san neće nauditi onome ko postupi tako.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je dozvoljeno izmišljati snove?
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: "Ko kaže da je nešto usnio, a nije, tražit će se od njega da u čvor sveže dva ječmena zrna, a to neće moći učiniti. "803 Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, pripovijeda ovaj hadis: 'Najveća je laž dviše
Ibn Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Ko kaže da je nešto usnio, a nije, tražit će se od njega da u čvor sveže dva ječmena zrna, a to neće moći učiniti. “803
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, pripovijeda ovaj hadis: ‘Najveća je laž da čovjek kaže da je nešto usnio, a nije. “804
Slične hadise prenose Alija, Ebu Hurejra, Ebu Šurejh i Vasila, radijallahu anhum.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je da čovjek slaže da je nešto usnio, to je veliki grijeh, jer je u tome laž na Allaha. Što se tiče laži u pogledu onoga što se događa na javi, to je laž na stvorenja.
Drugo, san može biti od šejtana, i u tom je slučaju neistinit.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Je li ispravan brak sklopljen pod prisilom?
Hansa b. Hidam el-Ensarija, radijallahu anha, prenosi da ju je njen otac udao - a već je ranije bila udata - te nije bila zadovoljna brakom. Otišla je Poslanik u, sallallahu alejhi ve sellem, i on je poništio taj brak. 800 Propisi u vezi s poglavljem Prvo, brak pod prisilom ima se poništiti, a prisiviše
Hansa b. Hidam el-Ensarija, radijallahu anha, prenosi da ju je njen otac udao – a već je ranije bila udata – te nije bila zadovoljna brakom. Otišla je Poslanik u, sallallahu alejhi ve sellem, i on je poništio taj brak. 800
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, brak pod prisilom ima se poništiti, a prisiliti ženu da se uda bez njene volje jeste zabranjeno.
Drugo, neophodno je dobiti saglasnost žene za brak, bila ona djevica ili raspuštenica, odnosno udovica. To je detaljno objašnjeno u knjizi o braku, u poglavlju o tome da se ni djevica ni raspuštenica, odnosno udovica ne mogu prisiliti na brak.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis samoubistva?
Sabit b. ed-Dahhak, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Ko kaže: 'Nemao ništa s islamom' a laže zaklinjući se, nema ništa s islamom. Ko izvrši samoubistvo komadom željeza, bit će njime mučen u džehennemskoj vatri. "784 Džundub, radij allahu anhu, pripovviše
Sabit b. ed-Dahhak, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko kaže: ‘Nemao ništa s islamom’ a laže zaklinjući se, nema ništa s islamom. Ko izvrši samoubistvo komadom željeza, bit će njime mučen u džehennemskoj vatri. “784
Džundub, radij allahu anhu, pripovijeda sljedeći hadis: ‘Jedan je čovjek imao rane po tijelu i ubio se, pa je Uzvišeni Allah rekao: ‘Moj mi je rob požurio! Zabranit ću mu da uđe u Džennet!'”785
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: “Ko se strmoglavi s litice ipočini samoubistvo bit će bačen u džehennemsku vatru, kroz koju će propadati i vječno će u njoj ostati. Ko se ubije otrovom bit će bačen u džehennemsku vatru, u kojoj će ispijati otrov i vječno će u njoj ostati. Ko se ubije nožem bit će bačen u vatru, u kojoj će probadali svoj stomak i u njoj će vječno ostati. “786
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, strogo je zabranjeno oduzeti svoj život, kao i oduzeti nekome život.
Drugo, navedeni hadisi nisu dokaz onima koji tvrde da će počinioci velikih grijeha biti vječno u Vatri. Od Resulullaha je, sallallahu alejhi ve sellem, preneseno ono što opovrgava ovo njihovo mišljenje, posebno kada se radi o samoubistvu.
Džabir b. Abdullah pripovijeda da je Et-Tufejl b. Amir ed-Devsi došao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao mu: “Allahov Poslaniče, treba li ti snažna zaštita?” Vjerovjesnik je, sallallahu alejhi ve sellem, odbio tu ponudu, jer je Allah odredio da će njegovi zaštitnici biti ensarije. Nakon što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, učinio hidžru u Medinu, i Et-Tufejl b. Amir, s jednim svojim sunarodnjakom, došao je u Medinu. Boravak u Medini nije im se sviđao, pa se Et-Tufejlov sunarodnjak razbolio i zapao u depresiju. Uzeo je šiljak strijele i odrezao zglobove svojih prstiju od čega je umro. Poslije toga, Et-Tufejl b. Amir usnio ga je u lijepom stanju, ali su mu ruke bile pokrivene. Upitao ga je: “Šta je s tobom uradio tvoj Gospodar?” Odgovorio je: “Oprostio mi je zbog hidžre koju sam učinio Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.” Et-Tufejl ga je upitao: “Zašto su ti ruke pokrivene?” Odgovorio je da mu je rečeno: “Ono što si sam uništio, Mi nećemo vratiti kako je bilo.” Taj san je Et-Tufejl ispričao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Bože moj, oprosti i rukama njegovim!”787
Imam En-Nevevi zapisao je u djelu El-Minhadž 2/ 131-132: “Ovaj hadis dokazuje veličanstveno pravilo ehli-sunneta – da onaj ko izvrši samoubistvo ili počini veliki grijeh pa umre ne pokajavši se, nije nevjernik niti se za njega može tvrditi da će ući u Džehennem; on će biti prepušten Allahovoj volji. Ovaj hadis objašnjava prethodno navedene hadise, a čije vanjsko značenje ukazuje na to da će on, ipak, biti vječno u Vatri. Hadis potvrđuje da će neki počinioci velikih grijeha biti kažnjeni, kao što je ovaj kažnjen zbog svojih ruku. Također, hadis pobija stav murdžija koji kažu da grijcšenje ne šteti čovjeku. A Allah najbolje zna.”
Treće, Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” . . i vječno će u njoj ostati”, odnose se na onoga koji samoubistvo smatra dopuštenim, a koji je zapravo nevjernik zbog toga. Sve ovo vrijedi u slučaju da je ovo predanje pouzdano preneseno, jer ga je Et-Tirmizi doveo u sumnju rekavši u djelu Es-Sunen, 4/387: “Muhammed b. Adžlan prenosi od Seida el-Makberija, od Ebu Hurejre, od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je kazao: ‘Ko se ubije otrovom bit će bačen u džehennemsku vatru, i nema dodatka: ‘… i vječno će u njoj ostati. ‘ U ovom obliku prenosi ga Ebuz-Zinad od El-E'redža, on od Ebu Hurejre, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovo je ispravnije, budući da mnoga predanja govore o tome da će neki vjernici biti kažnjeni Džehennemom, ali da će izaći iz njega i neće u njemu vječno boraviti.”
Četvrto, učeni i pobožni ljudi ne klanjaju dženazu samoubici te ga prepuštaju običnom svijetu, shodno hadisu Džabira b. Semure, radijallahu anhu, koji pripovijeda da su pred Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, donijeli truplo čovjeka koji je izvršio samoubistvo šiljkom strijele, ali mu on nije klanjao dženaza-namaz. 788
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li će iko biti kažnjen zbog tuđeg grijeha?
Allah, dželle šanuh u, rekao je: "Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu je korist dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi." (EI-Bekara, 286) I rekao je: "Svaki će grešnik samo svoje grijehe nositi." (El-En'am, 1 64) Usama b. Šerik, radijallahu anhu, prenosi da jviše
Allah, dželle šanuh u, rekao je: “Allah nikoga ne opterećuje preko mogućnosti njegovih: u njegovu je korist dobro koje učini, a na njegovu štetu zlo koje uradi.” (EI-Bekara, 286) I rekao je: “Svaki će grešnik samo svoje grijehe nositi.” (El-En'am, 1 64)
Usama b. Šerik, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Niko neće odgovarati za tuđe grijehe. “780
Tarik el-Muharibi, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom podigao ruke tako da se ukazala bjelina ispod pazuha, pa je rekao: ‘Uistinu, majka neće odgovarati za grijehe svoga dijeteta. Uistinu, majka neće odgovarati za grijehe svoga dijeteta. “781
Ebu Resima prenosi da je otišao sa svojim ocem kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao njegovog oca: “Nije li ovo tvoj sin?” “Da, tako mi Gospodara Ka'be”, odgovorio je. “Zaista?”, opet će Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. “Svjedočim da je tako”, reče otac. Tada se Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nasmiješio zbog ovih očevih odgovora, rekavši: “Niti će on naštetiti tebi a ni ti njemu. ” Potom je proučio kur'anski ajet: “Svaki će grešnik samo svoje grijehe nositi.”782
Slične hadise prenose Amr b. el-Ahves, Sa'leba b. Zehdem i Lekit b. Amir, radijallahu anhum.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je bilo koga kazniti zbog tuđeg grijeha. Imam El Munavi ostavio je zapis u djelu Fejdul-Kadir 6/391: ” … dakle, majka neće odgovarati za grijehe svoga djeteta, iako su veoma bliski i slični jedno drugom; svako će odgovarati samo za ono što je on uradio.”
Drugo, zabranjeno je da bližnji odgovaraju za nedjelo svoga rođaka, a to je bilo prisutno prije pojave islama. Također, to je i danas običaj kod nekih beduina i nomada, koji se još uvijek nisu oslobodili plemenskih stega koje ih uvelike sputavaju. Es-Sindi, 8/53, zapaža: “Ovaj hadis u potpunosti poništava praksu pagana.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li se šerijatska kazna izvršava nad ludom osobom?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio u džamiji, i rekao: "Allahov Poslaniče, počinio sam blud!" Poslanik se, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo od njega, ali je onaj čovjek iste riječi ponovio četiri puta. Nviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda da je neki čovjek došao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je bio u džamiji, i rekao: “Allahov Poslaniče, počinio sam blud!” Poslanik se, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo od njega, ali je onaj čovjek iste riječi ponovio četiri puta. Nakon što je četiri puta potvrdio da je počinio blud, on ga je pozvao i upitao: ‘Jesi li lud?” “Nisam”, odgovorio je. “Da li si oženjen?”, upitao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Pošto je čovjek odgovorio potvrdno, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio je: “Kamenujte ga!”777
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, kazna se ne izvršava nad ludim osobama zato što one nisu obveznici. Upravo zato je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upitao onog čovjeka: ‘Jesi li lud?”
Drugo, presudu da se kazna ne izvršava nad ludim osobama, donio je Alija, a s njime se u tome saglasio Omer, radijallahu anhum. Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, prenosi da je Omeru dovedena neka bezumna žena koja je počinila blud. Nakon što se posavjetovao s određenim ljudima, naredio je da je kamenuju. Međutim, tada se pojavio Alija b. Ebu Talib i upitao o čemu se radi i, pošto su ga obavijestili, rekao je: “Pustite je!” Zatim je otišao Omeru i upitao ga: “Vladaru pravovjernih, zar ne znaš da tri osobe nisu obveznici: luđak, spavač i dijete?” “Da, znam to”, odgovorio je Omer. “Pa zašto si onda naredio da se ona žena kamenuje?”, primijeti Alija. Omer ju je tada oslobodio kazne i počeo donositi tekbire. U drugoj verziji stoji da je Alija, radijallahu anhu, riječi o trima kategorijama neobveznika pripisao Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na šta je Omer rekao: “U pravu si, Alija.”778
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Je li dozvoljeno zauzimanje za osobu nad kojom se treba izvršiti propisana kazna?
Uzvišeni Allah rekao je: "Onaj ko se bude za zlo zauzimao - bit će i njemu udio u kazni." (En-Nisa, 58) Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj čije zauzimanje onemogući izvršenje neke šerijatske kazne, taj se suprotstavio Allahu. Ko umviše
Uzvišeni Allah rekao je: “Onaj ko se bude za zlo zauzimao – bit će i njemu udio u kazni.” (En-Nisa, 58)
Abdullah b. Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj čije zauzimanje onemogući izvršenje neke šerijatske kazne, taj se suprotstavio Allahu. Ko umre pod dugom neka zna da na ahiretu neće biti prisutni zatnici i srebrenjaci nego će se prava drugim ljudima vratiti dajući im dobra dijela, odnosno preuzimajući njihove grijehe. Ko se bude prepirao znajući da nije u pravu, Allah će biti ljut na njega sve dok ne prestane. Onaj koji nešto izmisli o vjerniku bit će zadržan u znoju stanovnika džehennema sve dok ne dokaže svrju izjavu. “771
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio se Usami b. Zejdu, radijallahu anhu, koji se zauzimao za ukinuće kazne jednoj ženi iz plemena Mahzum: “Zar se zauizmaš za izostavljanje šerijatske kazne?!”772
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je zauzimanje za osobu nad kojom se treba izvršiti propisana kazna, jer je to Allahovo pravo, i ono se ne smije zanemariti.
Drugo, zauzimanje za neizvršenje neke šerijatske kazne zapravo je suprotstavljanje Allahu.
Treće, navedeni hadisi odnose na slučaj kad vladar sazna za prijestup, a sve dok ne sazna, zauzimanje je dopušteno, kako bi se sakrila sramota muslimana. Ovako je rekao imam El-Begavi, 10/329. Dokaz za ovo jesu Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Opraštajte jedni drugima, ali kada slučaj do mene dopre, kazna se mora izvršiti. “773
Četvrto, dopušteno je zauzimanje kada je riječ o kaznama koje nisu određene Kur'anom i hadisom, shodno Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, riječima: “Zanemarite greške istaknutim, uzoritim ljudima, osim ako se radi o prijestupima za koje slijedi šerijatska kazna. “774
U vezi s navedenim hadisom, El-Begavi, u djelu Šerhus-sunna, 10/330, kaže: “Ovaj hadis dokazuje da kazna koju određuje vladar može biti izostavljena, jer je nije obaveza izvršiti. Da je obavezna, tada bi u tom pogledu bili jednaki istaknuti i uzoriti ljudi i oni koji to nisu.”
Ibn Hadžer, 12/88, tvrdi: ” …i ovaj je hadis dokaz da je dopušteno zauzimanje u pogledu kazni koje propisuje vladar. Ibn Abdulberr i neki drugi učenjaci kažu da o tome postoji saglasnost među islamskim pravnicima. Tome su dokaz i svi drugi hadisi u kojima se preporučuje da se sakrije sramota muslimana, ako vladar već nije saznao za prijestup.”
Peto, neki učenjaci smatraju da je zauzimanje dopušteno za onoga ko obično nije uznemirivao muslimane niti je činio poroke, a kojem se eto dogodilo da pogriješi.
Smatram da je to u skladu sa sintagmom istaknuti i uzoriti ljudi, koja je upotrijebljena u navedenom hadisu. El-Bejheki, 8/334, je zabilježio sljedeće Šafijeve riječi: “Uzorni su oni ljudi koji vrlo rijetko griješe, koji nisu poznati po zlu, ali i oni nekada posrnu.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Da li je dozvoljeno proklinjati osobe nad kojima se sprovede šerijatska kazna?
Omer b. el-Hattab, radijallahu anhu, pripovijeda da je neki čovjek u vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, po imenu Abdullah a po nadimku Magarac, uveseljavao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik ga je već bio dao izbičevati zbog konzumiranja alkohola. Jednog danaviše
Omer b. el-Hattab, radijallahu anhu, pripovijeda da je neki čovjek u vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, po imenu Abdullah a po nadimku Magarac, uveseljavao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Poslanik ga je već bio dao izbičevati zbog konzumiranja alkohola. Jednog dana ponovo mu je doveden, i on je naredio, te je bio izbičevan. Neko od prisutnih tada reče: “Allahu, prokuni ga! Često se nad njime izvršava kazna!” ‘Nemojte ga proklinjati!”, reče Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dodavši: ‘Tako mi Allaha, ono što ja o njemu znam jeste da voli Allaha i Njegova Poslanika. “769
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, doveden pijanica pa je naredio da ga izudaraju. Neki od nas udarali su ga rukama, neki sandalama a neki krajevima odjeće. Pošto je otišao, jedan čovjek reče: “Šta mu je, Allah ga ponizio!” ‘Nemojte pomagati šejtanu protiv svog brata!”, reče Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem.770
Burejda, radijallahu anhu, pripovijeda da je jedna žena iz plemena Gamid došla Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i rekla: “Počinila sam blud, pa me očisti!” On ju je vratio, ali je ona sutradan opet došla i kazala: “Allahov Poslaniče, zašto si odbio moj zahtjev? Želiš me me odbiti kao što si, ono onda, odbijao Maiza? Tako mi Allaha, ja sam trudna.” “Idi sada kući, a vrati kad se porodiš”, reče joj Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Kada se porodila, donijela je dijete zamotano u dronjke i obratila se Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Evo porodila sam se.” ‘Vrati se i doji ga”, odgovori joj on, “pa dođi kad ga odbiješ od dojenja. ” Pošto ga je odbila od dojenja, ponovo ga je donijela, stavivši mu u ruku komad kruha. “Allahov Poslaniče!”, kaza žena, “odbila sam ga od dojenja i sada se samostalno hrani.” Tada Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uruči dijete jednom od prisutnih muslimana, potom naredi da joj se iskopa jama do grudi. Pozvao je ljude da je kamenuju, što i učiniše. Halid b. el-Velid uze kamen i pogodi je u glavu. Njena se krv razli po njegovom licu, na što ju je Halid prokleo. Kada je to čuo, Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Polahko Halide! Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, pokajala se tako iskreno da bi njeno pokajanje pobrisalo grijeh velikog zulumćara!” Tada joj je Resulullah, sallallahu alajhi ve sellem, klanjao dženaza-namaz pa je pokopana.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je proklinjati osobu nad kojom se izvrši kazna, jer je kazna iskup za prijestup.
Drugo, proklinjanje i psovanje osobe nad kojom se izvršava kazna pomaže šejtanu protiv nje, jer šejtan želi poniziti čovjeka uljepšavajući mu grijeh, pa ako neko uputi dovu Allahu protiv istog tog prijestupnika, prokune ga ili uvrijedi, kao da je ispunio šejtanovu želju i namjeru.
Treće, dopušteno je prekoriti onoga koji se kažnjava, i to zbog odvratnosti njegovog djela. U tom se smislu može kazati: “Zar se ne bojiš Allaha?! Zar te nije stid Allaha, Njegova Poslanika i vjernika?!”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kada se ne odsijeca ruka za krađu?
Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Kazna za krađu izvršava se samo ako čovjek ukrade nešto što vrijedi četvrtinu zlatnika ili više od toga. "756 Rafi b. Hadidž, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaviše
Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Kazna za krađu izvršava se samo ako čovjek ukrade nešto što vrijedi četvrtinu zlatnika ili više od toga. “756
Rafi b. Hadidž, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: ” Kazna za krađu ne izvršava se zbog krađe datula niti zbog krađe srčike s vrha palme. ”157
Amr b. Šuajb prenosi od svoga oca, a on od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upitan u vezi s jedenjem okačenih hurmi, pa je odgovorio: “Nema grijeha u tome za onoga ko je gladan, ali pod uvjetom da ništa ne ponese sa sobom. Ali ako ponese, dužan je platiti duplu cijenu toga i bit će kažnjen. Ako ukrade datule iz sušnice u vrijednosti četvrtine zlatnika, odsijeca mu se ruka. “758
Džunada b. Ebu Umejja pripovijeda da su bili sa Busrom b. Ertaom na moru, kada su doveli kradljivca kojeg su zvali Masder, a ukrao je orlicu. On reče: “Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Kazna za krađu ne izvršava se na putovanju. ‘ Inače bih Masderu odsjekao ruku.”759
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Kazna za krađu ne izvršava se nad onim koji otima, niti nad onim koji vreba priliku da šta uzme, niti nad onim koji zadrži stvar koju je dobio na korištenje ili na čuvanje. “760
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, odsijecanje ruke kradljivcu utemeljeno je Kur'anom, sunnetom, i konsenzusom, ali postoje određene okolnosti koje sprečavaju izvršavanje ove kazne, a to je i tema ovog poglavlja.
Drugo, kazna za krađu izvršava se samo nad onim čovjekom koji ukrade ono što ima vrijednost četvrtine zlatnika i više, odnosno tri srebrenjaka i više.
Treće, krađa je uzimanje tuđe imovine koja je skrivena na sigurnom mjestu. Ukoliko nije skrivena ili se ona pak javno uzme, to je onda pronevjera ili izdaja, za što se ne odsijeca ruka.
Četvrto, ukoliko se plodovi nalaze na skrivenom mjestu i dostižu vrijednost četvrtine zlatnika, mora se izvršiti kazna nad onim ko ih ukrade. A ako nisu skriveni, tada se plaća dupla cijena i kradljivac se prikladno kažnjava. Prema tome, hadis Abdullaha b. Amra određuje značenje Rafijevog hadisa.
Et-Tahavi je u djelu Šerhu meanil-asar, 3/1 73, ostavio sljedeći zapis: “Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, napravio razliku između plodova koji su sklonjeni u sušnici i onih koji su na stablu, pa se za krađu plodova iz sušnice, mora izvršiti kazna, a za otuđivanje plodova sa stabla, ne izvršava se kazna nego se kradljivac opomene.”
Peto, onaj ko ukrade ovcu na ispaši, neće biti kažnjen odsijecanjem ruke, za razliku od onoga ko je ukrade iz tora: njemu će biti odsiječena ruka.
Šesto, učenjaci nemaju istovjetno mišljenje o pitanju šta se smatra skrivenim mjestom. Ispravno je mišljenje onih učenjaka da se u obzir uzima ono što narod smatra skrivenim mjestom, te se imovina u tome pogledu razlikuje. 761
Sedmo, kazna za krađu ne izvršava se na putovanju niti u vojnom pohodu. Et-Tirmizi, 4/53-54, kaže: “Neki učenjaci smatraju da se kazna odsijecanja ruke neće izvršiti u vojnom pohodu, iz straha da prijestupnik ne prebjegne neprijatelju. Kada se vojska vrati u islamsku državu, izvršit će se kazna. Ovo je i El-Evzaijev stav.”
Osmo, učenjaci se također razilaze u mišljenju treba li odsjeći ruku onome ko pozajmi nešto od nekog pa to porekne. A povod ovom razilaženju je”ste razilaženje u slučaju žene iz plemena Mahzum: da li je pozajmila nakit i robu pa porekla, ili je ukrala? Postoje predanja koja podupiru oba stava.
Aiša, radijallahu anha, pripovijeda da je neka žena iz plemena Mahzum uzela u zajam robu pa je porekla. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi v e sellem, naredio je da joj se odsiječe ruka. 762 Prema njezinom drugom predanju, Kurejšije je obuzela briga zbog te žene, koja je počinila krađu. 763
Između ovih predanja ne postoji oprečnost, na osnovu sljedećeg: prvo, povod nastanka hadisa najbolji je komentar, a na osnovu njega jasno je da se poricatelj zajma smatra kradljivcem; drugo, hadis u kojem stoji da se ne odsijeca ruka onome ko nešto pronevjeri nije u suprotnosti s ovim predanjima, jer se ovdje radi o poricanju zaloga, a ne poricanju duga.
Ibn Kajjim el-Dževzijja, u djelu Zadul-mead, 5/50, zapaža: “Poslanik je, sallallahu alejhi ve sellem, presudio da se odsiječe ruka ženi koja je posudila robu, a potom to porekla. Imam Ahmed smatra da se nad takvom osobom mora izvršiti šerijatska kazna. Kada je riječ o onome koji otima, onome koji vreba priliku da šta uzme i onome koji zadrži stvar koju je dobio na korištenje ili na čuvanje, njima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije odsijecao ruke. Kada se kaže da je neko pronevjerio, misli se na poricatelja zaloga. Međutim, što se tiče poticatelja zajma, on se po Šerijatu tretira kradljivcem, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dao da se odsiječe ruka ženi koja je porekla da je uzela robu u zajam, i tom je prilikom kazao: Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, kada bi Fatima, kćerka Muhammedova, ukrala, odsjekao bih joj ruku. ‘ Uvrštavanje poricatelja zajma u kradljivce isto je što i uvrštavanje ostalih opojnih pića u alkohol.”
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf
Kakav je propis nasljeđivanja muslimana i nevjernika?
Usama b. Zejd, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Musliman ne nasljeđuje nevjernika, a ni nevjernik muslimana. "744 Slične su hadise prenijeli Abdullah b. Amr, Džabir i Abdullah b. Abbas, radijallahu anhum. Propisi u vezi s poglavljem Prvo, različita vviše
Usama b. Zejd, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman ne nasljeđuje nevjernika, a ni nevjernik muslimana. “744
Slične su hadise prenijeli Abdullah b. Amr, Džabir i Abdullah b. Abbas, radijallahu anhum.
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, različita vjeroispovijest prepreka je za nasljeđivanje. Neki kažu da musliman može naslijediti sljedbenika Knjige, analogno tome što je dopušteno da se oženi sljedbenicom Knjige. Međutim, ovo je pogrešna analogija i u suprotnosti je sa šerijatskim tekstovima.
Drugo, ukoliko nevjernik pređe na islam prije raspodjele nasljedstva, ni tada nema pravo na nasljedstvo, jer se to pravo stiče samom smrću ostavitelja.
Treće, dvojica ljudi različitih vjeroispovijesti međusobno se ne nasljeđuju, makar obojica bili nevjernici. Eš Ševkani je u djelu Nejlul-evtar, 6/1 94, kazao: “Iz hadisa slijedi da musliman ne može naslijediti nevjernika, bez obzira na to borio se protiv islama, bio štićenik u islamskoj državi ili otpadnik od vjere. Da bi nešto bilo izuzetak, mora postojati dokaz. Poslanikove riječi: ‘Dvojica ljudi različitih vjeroispovijesti međusobno se ne nasljeeđuju”745 znače da nevjernik koji pripada jednoj religiji ne nasljeđuje nevjernika koji pripada nekoj drugoj religiji. To je stav El Evzaija, Malika, Ahmeda i hadevija. Ipak, većina islamskih autoriteta smatra da se jedna od tih vjeroispovijesti odnosi na islam, a druga na nevjerstvo. Kada je riječ o pravu otpadnika na nasljedstvo, postoje i druga mišljenja, ali se čini da je ispravno ono što smo spomenuli.
———–
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 3. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-3.pdf