Ne smeta ženi koja ima hajz ili nifas učiti Kur’an ako je potrebno da ga uči kao što je to slučaj kod učiteljice i učenice ili pak one koja svakodnevno uči dio iz Kur’ana. A što se tiče učenja Kur’ana tražeći učenjem nagradu i sevape, bolje je to ne činiti zato što mnogi učenjaci ili većina njih smatra da ženi s hajzom nije dopušteno učiti Kur’an.

Muhammed ibn Salih el-Usejmin

Ako je ova žena bila bolesna, kako je spomenula, i nije mogla napostiti propuštene dane, ona će ih napostiti kada to bude u mogućnosti, makar i nakon što prođe drugi ramazan, zato što za to ima opravdan razlog. Međutim, ako ne bude imala opravdanje i bude tražila olakšicu i opravdanje, nije joj dopušteno odugovlačiti napaštanje ramazana tako da nastupi drugi ramazan. Aiša, r.a., rekla je: “Imala sam napostiti određeni broj dana ramazana, pa nisam mogla to napostiti osim u mjesecu ša’banu.” Na osnovu ovog, žena treba sagledati svoje stanje i ako ne bude imala opravdan razlog, ona je grješna, treba se pokajati Allahu i napostiti ono što je propustila. A nije joj grijeh odložiti napaštanje posta godinu ili dvije, ako bude imala opravdan razlog.

Muhammed ibn Salih el-Usejmin

Uzvišeni Allah u 31. ajetu sure En-Nur, govoreći o osobama pred kojima žena može biti otkrivena, spominje i djecu za koju kaže:
”…ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena…” Jedan broj islamskih učenjaka smatra da se pod ovim kur’anskim iskazom podrazumijevaju djeca koja nisu punoljetna. Meðutim, mišljenje koje je ispravno jeste da se ovo ne odnosi na punoljetnu djecu, jer Uzvišeni Allah nije rekao ili djeca koja nisu punoljetna, nega ona djeca koja još ne znaju da raspoznaju stidna mjesta žena.

Rekao je Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, u komentaru ovog ajeta:
”Ako su djeca mala toliko da ne mogu raspoznavati stanja žena i njihova stidna mjesta u smislu raspoznavanja načina govora žena, hoda, pokreta, onda nema zapreke da takvo dijete ulazi meðu žene, ali ako je dijete u pubertetu ili blizu tog perioda tako da raspoznaje kakva je koja žena, lijepa, ružna, onda mu se ne smije dozvoliti da ulazi meðu žene.” (Tefsir Ibn Kesir, 3/379.)

Islamski pravnici, govoreći o ovom periodu, u svojim djelima spomenuli su različite starosne dobi, koje se kreću oko 10. godine djetetovog života. Nema sumnje da se ova starosna dob i period kod djeteta razlikuje od mjesta do mjesta, kao i od djeteta do djeteta. Zato su islamski pravnici postavili pravilo za ovaj period uzrasta djeteta i rekli da je to period kada se kod djeteta pojavljuju strasti, kada počne da govori o ženama, da spominje koja je lijepa, a koja nije i sl. Taj period danas se u medicini naziva period ”rane adolescencije” za koji se kaže da počinje sa 10. ili 11. godinom.

Kada je u pitanju dijete prije ovog perioda, onda islamski pravnici kažu da ukoliko je dijete toliko malo da uopće ne razlikuje organ od organa kod čovjeka, onda za takvo dijete ne postoji granica koju ne smije da vidi. U većini slučajeva za takvo dijete se kaže da je dijete od dvije, dvije i po godine. Kada dijete naraste toliko da zna šta je vidjelo, onda takvo dijete može da vidi kod žene kao i njeni mahremi, tj. da joj vidi kosu, ruke i sl. Kada dijete doðe u dob o kojoj smo na početku govorili, onda za njega važi kao i za odraslu osobu, a to je da ne može da vidi ženu osim pokrivenu, a Allah najbolje zna!
(Mugnil-muhtadž, 3/176, Hašijeti Ibn Abidin,1/439, Eš-Šerhul-Kebir, 9/158, Tefsirul Ajatil Ahkam od Sabunija, 2/166, Mehasunu Tevil, 5/305, Tefsir Ajatil ahkam od Džessasa, 3/464.)

Odgovorio: Hfz. Dževad ef. Gološ

We alejkesSelam,

Od osobenosti poslanickoga zivota jeste i to da se oni ukopavaju na mjestu gdje su preselili. Meni licno nije poznat podatak o prijasnjim poslanicima, ali nam je bitan podatak da znamo gdje se nalazi mezar nasega Poslanika. Mi smo pripadnici njegova ummeta i treba da dovimo Allahu kako bi nam olaksao i finansijski i imanski da odemo barem jednom u zivotu i obavimo hadzdz i umru, posebno u mjesecu ramazanu, jer ta umra imala bi vrijednost hadzdza s Poslanikom a.s. u sevabu.

Da odemo u Osvijetljeni grad Medinu i Casnu Mekku, da posjetimo mezar nasega Poslanika a.s. i nazovemo mu selam i salavat, jer ko na njega donese jedan salavat. Allah ce na njega deset.

Cak i da znamo gdje se druga mezarja nalaze, Poslanik a.s. je zabranio da se jahalica oprema osim za posjet tri najpoznatije dzamije u islamu. To je dokaz nama i buducim generacija da ne nagadjaju i ne istrazuju neka nedokazana mezarja i pocnu ih velicati bez jasne upute, kako su u nekim drzavama ucinili pojedinci i grupe bez jasnoga dokaza i upute.

A Allah upucuje na jedini ispravan put!

Prof. Jasmin Djanan
preuzeto sa http://www.n-um.com

Zahvaljujemo se Allahu subhaneh sto nam je omogucio da budemo dawetski servis onima koji zele da cuju rijeci istine, a zatim…

Lahko bih ti odgovorio na to pitanje, samo da postoji utemeljenje u kuransko hadiskim tekstovima glede istoga. Ono sto se navodi po pitanju dzume namaza, jesu 2 rekjata tahijjetul mesdzida, 2 rekjata farza. Potom onaj ko ostaje u dzamiji klanja dva po dva rekjata sunneta, a ako odluci se vratiti kuci, tada klanja samo dva rekjata sunneta. To je ono sto je preneseno od Poslanika a.s. Molim Allaha s.w.t. da vas učini od zaslužnih za uspjeh u radu i realizaciji portala.

A Allah najbolje zna!

Prof. Jasmin Djanan
preuzeto sa http://www.n-um.com