Predvođenje namaza vrednije je od učenja ezana, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, predvodio namaz, kao što su i njegove pravedne halife nakon njegove smrti predvodile namaz.

Prednost u imametu ima najučeniji u Allahovoj Knjizi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Narod će predvoditi u namazu onaj ko je od njih najučeniji u Allahovoj Knjizi. .. 505

Zatim onaj koji je najučeniji u sunnetu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … zatim najučeniji od njih u sunnetu. “506

Zatim onaj koji je najprije učinio hidžru, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … zatim onaj koji je od njih najprije učinio hidžru. “507

Zatim najstariji od njih, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … a zatim najstariji od njih. “508

Onaj koji ima vlast najpreči je za i mamet, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I neka čovjek ne predvodi drugog čovjeka u namazu na mjestu gdje on ima nadležnost, osim sa njegovom dozvolom. .. 509

Vlasnik kuće najpreči je da predvodi namaz u svojoj kući, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ne može drugi biti imam domaćinu u njegovoj kući”510, tj. osim uz njegovu dozvolu.

Imam snosi odgovornost za sve (moguće) manjkavosti (u namazu), zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … a imam je garant. “511 

Imamet slijepca je ispravan, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo za zamjenu Ibn Ummi Mektuma – koji je bio slijepac – da klanja ljudima u Medini.

Također, ispravan je i imamet dječaka: Amr b. Seleme predvodio je svoj narod u namazu, a imao je samo šest godina, i za sve to znao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Onaj ko stoji u namazu može biti imam onome ko sjedi, jer su ashabi klanjali kao imami, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je za njima sjedeći.

Onaj ko sjedi u namazu može biti imam onome ko stoji i oko toga postoji saglasnost, tj. ne prenosi se ništa suprotno tome.

Onaj koji klanja farz-namaz može biti imam onome koji također klanja farz-namaz i to je osnova, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu je imam postavljen da se slijedi. “512

Onaj ko klanja farz može biti imam onome koji klanja nafilu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Mihdženu b. El Edre'u, radijallahu anhu, nakon što je rekao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem: “Ja sam klanjao kod kuće.” Naime, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao mu je: “Kada dođeš, klanjaj s njima i taj namaz smatraj nafilom. “513

Kada je jedne prilike vidio nekog čovjeka da klanja sam, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Zašto ne bi neko od vas udijelio sadaku ovome?”514

Drugom prilikom, u hadisu o namjesnicima, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Ebu Zerru, radijallahu anhu, u hadisu koji govori o odgađanju namaza od strane namjesnika: “Ne reci: ‘Ja sam klanjao’, već klanjaj s njima. “515 A bio mu je naredio da obavi namaz sam kod kuće a zatim da ode u džamiju.

Onaj ko klanja nafilu može biti imam onome koji klanja farz, jer je Muaz, radijallahu anhu, klanjao s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, farz namaz, a zatim se vraćao i klanjao svome narodu kao imam i to mu je bila nafila.

Onaj ko klanja nafilu može biti imam onome koji klanja nafilu, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u noćnom namazu predvodio Ibn Abbasa, Ibn Mes'uda i Huzejfu, radijallahu anhum.

Onaj ko klanja namaz sa abdestom može biti imam onome koji klanja sa tejemmumom, i na tome je konsenzus učenjaka.

Onaj ko klanja sa tejemmumom može biti imam onome koji klanja sa abdestom, jer je Amr b. El-As klanjao kao imam a uzeo je tejemmum, i takav postupak odobrio je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Onaj ko je u mjestu boravka može biti imam putniku. Kada je Ibn Abbas, radijallahu an huma, upitan: “Šta je to sa putnikom?! Kada klanja sam, klanja dva rekata, a kada klanja za drugim koji nije putnik, klanja četiri rekata?”, odgovorio je: “To je sunnet”.

Onaj ko je na nižem stepenu može biti imam onima koji su na višem stepenu od njega, jer su Ebu Bekr i Ibn Avf, radijallahu anhuma, klanjali kao imami Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem.

Imamet grješnika: Svaki onaj kome je namaz ispravan kada ga obavlja zasebno, ispravan je i drugima kada klanjaju za njim. U situacijama kada je to bilo neizbježno, ispravni prethodnici klanjali su za grješnicima i novotarima, kao i za vladarima. Ebu Seid, radijallahu anhu, klanjao je za Mervanom, a Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, klanjao je za El-Velidom b. Ukbeom, dok su drugi ashabi klanjali za El-Muhtarom b. Ebi Ubejdom, a Ibn Omer, radijallahu anhuma, klanjao je za El-Hadždžadžom.

Dozvoljeno je iz opravdanog razloga napustiti namaz za imamom i završiti sam namaz, jer je zabilježeno da je jedan čovjek napustio Mu'aza kada je odužio sa namazom, zatim je sam završio namaz te se požalio Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, na Mu'azov postupak, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zar da ti, o Mu'aze, ljude dovodiš u iskušenje?!”516

Ponavljanje namaza za imamom u džematu, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao dvojici ljudi -kako stoji u hadisu Jezida b. el-Esveda – koji nisu klanjali za njim: “Kada obavite namaz u svojim kućama, a zatim dođete u džemat, klanjajte namaz za imamom i to će vam biti nafila. “517

Uzdignutost imama nad klanjačima: Ukoliko postoji potreba za tim, tada to nije pokuđeno, jer zabilježeno da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao ashabima na minberu, tako što je donio tekbir stojeći na minberu, zatim je učinio ruku’, pomjerio se unatrag i učinio sedždu u podnožju minbera, a onda se ponovo vratio na minber. Kada je završio sa namazom, rekao je: “Uistinu, ovo sam učinio samo da biste me slijedili i da biste se poučiti mome namazu. “518 Ukoliko za tim nema potrebe, tada je to pokuđeno jer je zabilježeno da je Huzejfe, radijallahu anhuma, jedne prilike imamio ljudima u Medainu popevši se na krov dućana, pa ga je Ibn Mes'ud vukao nazad sve dok ga nije spustio na pod. Uprkos tome, učenjaci su se složili da je to sunnet.

Uzdignutost klanjača iznad imama: Ukoliko klanjač zna za pokrete imama, tada u tome nema smetnje, jer su Ebu Hurejre i Enes, radijallahu anhuma, klanjali za imamom na krovu mesdžida.

Slijeđenje imama od strane klanjača iza pregrade dozvoljeno je ukoliko klanjač zna za pokrete imama, bilo da vidi ili čuje imama, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao kao imam u svojoj sobi, a ashabi su klanjali za njim iza njegove sobe.

Ispravan je imamet i onoga ko izostavi neki šart ili rukn, ukoliko ga klanjač, muktedija upotpuni, tj. muktedija ga ne izostavi i ne zna za imamov propust, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Klanjat će vam, pa ukoliko namaz budu ispravno obavljali, nagrada će pripasti i vama i njima, ali ukoliko pogriješe, nagrada pripada vama, a grijeh njima”519, i riječi: “Imam je garant. “520

Čovjek kojeg njegov narod prezire iz vjerskih razloga, neće predvoditi svoj narod u namazu, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Trojici se njihov namaz ne uzdiže iznad glave ni koliko je pedalj: čovjeku koji imami svome narodu a oni ga mrze … “521 Hadis.

Ukoliko samo jedan muktedija klanja sa imamom, tada će stati s njegove desne strane, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, premjestio Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, sa svoje lijeve strane na desnu.

Ukoliko klanjaju dvojica ili više muktedija, tada će stati iza imama, jer je zabilježeno da su jedne prilike Džabir b. Abdullah i Džabir b. Sahr stali pored Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa ih je on pomjerio nazad kako bi stali u saff iza njega, a također je zabilježeno da su sa Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, na takav način klanjali Enes i jedan dječačić.

Žena će klanjati iza muškaraca, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao sa Enesom i dječačićem koji su stajali u saffu iza Poslanika, a starica je stajala iza njih. Imam će stati na sredinu saffova, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Neka vam imam bude na sredini. “522

U pravom saffu iza imama stajat će ugledni i učeni ljudi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Neka iza mene stanu ugledni i učeni ljudi. “523 Također, iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, stajali su muhadžiri i ensarije.

Mjesto djece i žena u odnosu na muškarce: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postavljao je muškarce ispred djece, a djecu je postavljao ispred žena.

Imam će poravnati saff i popuniti praznine, jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem – kako prenosi Enes – okretao muktedijama, prije nego što bi donio početni tekbir, i govorio: “Popunite i poravnajte saffove. “524 Također je govorio: “Poravnajte vaše saffove jer poravnavanje saffova upotpunjuje valjanost namaza. “525 I govorio je: “lli ćete poravnati svoje saffove ili će Allah izokrenuti vaša lica. “526

Ukoliko postoji potreba, neko od klanjača će prenositi tekbire od imama klanjačima iza sebe, jer je Ebu Bekr, radijallahu anhu, prenosio iza Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Okretanje imama na desnu ili lijevu stranu nakon predaje selama, jer se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, okretao na desnu i lijevu stranu. 

Odlazak imama s mjesta gdje je klanjao: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi predao selam, kratko bi sjedio na svome mjestu prije nego što bi ustao, kako bi žene mogle da izađu.

Poželjno je da žena imami drugim ženama, jer se prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio Ummu Vereki da imami svojoj porodici u obaveznim namazima 527, a i Aiša i Ummu Selema predvodile su žene u namazu stojeći u sredini saffa.

Muškarac može biti imam samim ženama, jer se prenosi da je Ubejj b. Ka'b, radijallahu anhu, obavijestio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako u namazu predvodi žene iz svoje porodice, pa je to Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prešutio, a njegova je šutnja znak odobravanja.

Dozvoljeno je imamu da u namazu drži dijete u naručju, ukoliko za tim ima potrebe, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na farz-namazu držao u naručju Umamu, Zejnebinu kćerku.

Ako se imamu prilikom obavljanja sedžde na leđa popne dijete, muktedije će sačekati i ostati na sedždi koliko i imam, jer se prenosi da se u toku namaza na Vjerovjesnikova, sallallahu alejhi ve sellem, leđa popeo Hasan, tako da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjedio sve dok on nije sišao.

Imamovo olakšavanje ljudima, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko od vas bude imamio ljudima, neka im olakša (neka im ne oduljuje namaz) “528, kao i zbog njegovih riječi: “Zar da ti, o Muaze, ljude dovodiš u iskušenje?!”529

U određivanju trajanja namaza, ravnati se po najslabijem džematliji, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “I ravnaj (povodi) se po najslabijim! “530

Imamovo skraćivanje namaza zbog nastale situacije, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada je čuo plač djeteta, ubrzao namaz kako ne bi otežao djetetovoj majci.

Imam će gledati ispred sebe, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, gledao u zid ispred sebe kada su mu prikazani Džennet i Džehennem.

Ukoliko bude prinuđen prekinuti namaz, imam će postaviti drugog čovjeka na svoje mjesto, jer je i Omer, radijallahu anhu, kada je uboden na namazu, postavio Ibn Avfa, radijallahu anhu, za imama.

Ukoliko stalni imam zakasni na namaz, klanjači će za imama odrediti jednog od njih, jer je jedne prilike Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zakasnio pa su ashabi za imama u namazu postavili Ebu Bekra, radijallahu anhu.

Imam će odužiti prvi rekat kako bi ljudi mogli prispjeti u džemat, jer je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, oduljivao prvi rekat, tako da je, ko je htio, mogao otići do Bekije, abdestiti se i opet stići na prvi rekat.

Obaveza je slijediti imama u namazu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, imam je postavljen da se slijedi, pa nemojte se razlikovati od njega. “531

Zabranjeno je klanjaču da podiže glavu (sa ruku'a i sedžde) prije nego što se podigne imam, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Zar se neki od vas ne boje da im, kada podignu svoju glavu prije imama, Allah ne pretvori glavu u glavu magarca?!”532

Zabranjeno je preduhitravati imama, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, ja sam vaš imam, pa nemojte me prestizati ni na ruku'u, ni na sedždi, ni na kijamu, ni na sjedenju, ni pri završetku namaza. “533

Imam se može povući i postati muktedija, jer se Ebu Bekr, radijallahu anhu, povukao i postao muktedija kada je došao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.

Pristupanje namazu i slijeđenje imama u ma kojem god se položaju zatekao, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Kada pristignete na namaz dok smo na sedždi, idite na sedždu, ali nemojte to ni u što računati, jer onaj ko stigne na rekat, stigao je na namaz. “534

Nakon proučenog ikameta za namaz, imamu je dozvoljeno govoriti, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poduže razgovarao s jednim čovjekom nakon što je proučen ikamet, a muktedije su stajali. Također, nakon što je proučen ikamet, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, sjetio se da na sebi ima nečistoće, pa je išaretio ljudima da ostanu na svome mjestu, a on je otišao i otklonio nečistoću, a zatim se vratio i klanjao.535

Džemat mogu sačinjavati dječačić i imam, jer je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, klanjao kao dječak sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, i stao je na njegovu desnu stranu.

Također, džemat može uspostaviti i žena sa imamom koja će stati iza njega, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada muž probudi noću svoju suprugu, pa klanjaju – ili klanja – dva rekata zajedno, bit će upisani u muškarce koji mnogo spominju Allaha i žene koje mnogo spominju Allaha. “536

Dozvoljeno je klanjaču podsjetiti imama ukoliko zaboravi ajet ili pogriješi u učenju, jer se prenosi da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zbunio tokom učenja u namazu, te je po završetku namaza upitao Ubejja, radijallahu anhu: “Jesi li klanjao s nama?” Rekao je: “Da.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzvratio mu je: “Pa, šta te je spriječilo da me podsjetiš?!”537

Jedan saff će slijediti drugi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Prođite naprijed i slijedite mene, a vas neka slijede oni koji su iza vas. “538

---

505 Sahih: Muslim (673), Ahmed (16615, 16643), Ebu Davud (582) i drugi.

506 Sahih: Muslim (673), Ahmed (21835), Tirmizi (235).

507 Prethodni hadis.

508 Prethodni hadis.

509 Prethodni hadis.

510 Sahih: Muslim (673), Ahmed (16615, 16643), Ebu Davud (582).

511 Sahih: Ahmed (7129, 7759, 8692), Ebu Davud (517), Tirmizi (207). Pogledati: Miškat (663).

512 Sahih: Buharija (378, 689, 732), Muslim (411), Ahmed (12245)

513 Hasen: Ahmed (18499).

514 Sahih: Ahmed (21685, 21812) od Ebu Umame, radijallahu anhu; Ahmed (10636, 11219), Ebu Davud (574) Darimi (1368).

515 Sahih: Muslim (648), Ahmed (20913, 20967), Nesai (778).

516 Sahih: Buharija (701, 705), Muslim (465), Ahmed (13778, 13895) i drugi.

517 Sahih: Ahmed (17020, 17025). Ebu Davud (575), Tirmizi (219), Nesai (858). Pogledati: Miškat (1152).

518 Sahih: Buharija (917), Muslim (544), Ahmed (22364), Ebu Davud (1080) i drugi.

519 Sahih: Buharija (694), Ahmed (8449, 10547).

520 Prethodio je izvod had isa.

521 Hasen: Ibn Madže (971). Pogledati: Miškat (1128).

522 Daif: Ebu Davud (681). Pogledati: Temamul-minne (284) i Da'ifui-Džami'i (6135).

523 Sahih: Muslim (432), Ahmed (4360), Ebu Davud (674), Tirmizi (228) i drugi.

524 Sahih: Buharija (719), Muslim (493), Ahmed (12983, 12473) i njegov je citat.

525 Sahih: BuharUa (723), Muslim (433), Ahmed (12402, 13252) i drugi.

526 Sahih: Buharija (717), Muslim (436), Ahmed (17959), Ebu Davud (663) i drugi.

527 Daif: Ahmed (26739). Hadis o Ummu Vereki je slab zbog nepoznatog prenosioca u senedu. Ali predanja od Aiše i Ummu Seleme, radUallahu anhuma, o predvođenju žena u namazu vjerodostojno su prenesena. Pogledati: Hakim (1!203-204), Musannef Abdurrezzaka (5086), Ibn Ebi Šejbe (2/88-89), Darekutni (1/404), Bejheki (3/131) i dr.

528 Sahih: Buharija (703), Muslim (467), Ahmed (7611, 9933), Ebu Davud (794) i drugi.

529 Prethodio je izvod hadisa.

530 Sahih: Ahmed (15836, 17448), Ebu Davud (531), Nesai (672). Pogledati: Miškat (668).

531 Sahih: Buharija (722, 734), Muslim (414), Ahmed (27373) i drugi.

532 Sahih: Buharija (691), Muslim (4279, Ahmed (9574, 27270), Ebu Davud (623) i drugi.

533 Sahih: Muslim 8426), Ahmed (11586), Nesai (1363) i drugi.

534 Daif: Ebu Davud (893), Ibnu Huzejme u Sahihu (1622), Hakim (1012), Bejheki u Sunenu sugra (578). Pogledati: Miškat (1143) i lrva'ul-galil (496).

535 Sahih: Buharija (275, 639, 640), Muslim (605), Ahmed (7197, 7463) i drugi.

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

 

 

Vidi manje

Namaz u džematu je obavezan.

U Kur'anu sunnetu nalazi se podsticaj na njegovo obavljanje.

Riječi Uzvišenog Allaha:

“I obavljajte namaz sa onima koji ga obavljaju!“494

Riječi Uzvišenog:

“Pa kada budeš među njima, klanjaj im namaz!“495

Riječi Uzvišenog:

“Allaha slave u džamijama jutrom i večeri muškarci… “496

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Namaz u džematu bolji je od namaza pojedinačno za dvadeset i sedam stepeni. “497

Poslanik je jedne prilike upitao slijepca: “Čuješ li poziv na namaz?”, a on je rekao: “Da.” Tada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onda se odazovi. “498

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, htio sam da naredim da se skupe drva za vatru, potom da naredim namaz, pa da se uči ezan, zatim da odredim čovjeka da predvodi ljude, a zatim da posjetim ljude koji ne prisustvuju namazu i da im spalim kuće. “499

Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko čuje poziv, pa ne dođe, nema mu namaza, osim s opravdanjem. “500

Također je rekao: “Nema te trojice koja žive ili u naseljenom mjestu ili u pustinji, pa ne klanjaju u džematu, a da se s njima neće poigrati šejtan. Zato se držite džemata jer vuk jede odbjeglu ovcu. “501

Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: “Koga raduje da sutra Allaha sretne kao musliman, neka redovno klanja (propisane) namaze u mesdžidu. “502

---

494 Prijevod značenja EI-Bekare, 43.

495 Prijevod značenja En-Nisa, 102.

496 Prijevod značenja En-Nur, 36-37.

497 Sahih: Buharija (645), Muslim (650).

498 Sahih: Muslim (635).

499 Sahih: Buharija (7224), Muslim (651).

500 Sahih: Ibn Madže (793), Ibn Hibban (2095), Hakim (894). Islamski učenjaci su se razišli da li je had is mevkuf ili mevsul.

501 Hasen: Ahmed (21203), Ebu Davud (547), Nesai (847). Pogledati: Miškat (1067).

502 Sahih: Muslim (654).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vidi manje

Preporučeno je učiniti sedždu zahvalnosti onome koga zadesi neka blagodat ili se od njega otkloni neka nevolja, jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi mu došla radosna vijest, pao na sedždu Allahu iz zahvalnosti.

Zabilježeno je da je Poslanik pao na sedždu kada mu je došla vijest da su stanovnici Hemezana primili islam, zatim kada mu je došao Džibril sa radosnom viješću da mu je Allah rekao:

“Ko donese salavat na tebe, i Ja ću donijeti salavat na njega! Ko donese selam na tebe, i Ja ću donijeti selam na njega!” 491

Ka'b b. Malik, radijallahu anhu, pao je na sedždu kada mu je došla radosna vijest o primanju njegovog pokajanja, a Alija, radijallahu anhu, pao je na sedždu kada je pronašao Zu Sudejja (čovjeka čija je jedna ruka bila zakržljala i nalikovala na bradavicu) od havaridža, dok je Ebu Bekr, radijallahu anhu, pao na sedždu kada mu je došla vijest o ubistvu Musejleme. Za činjenje ove sedžde ne uvjetuje se abdest i okretanje prema Kibli, ali je to svakako bolje.

---

491 Hasen li gajrihi: Ahmed (1665, 1667). šuajb el-Arnaut u svojim opaskama na Musned imama Ahmeda ocUenio je hadis kao hasen li gajrihi, dok ga je šejh Albani, rahmetullahi alejhi, u lrva'ul-galilu (2/229}, ocijenio hasenom, a u svojoj valorizaciji hadisa djela Fadlus-salati ala enNebijj (1/25/7) ocijenio ga je kao sa h ih li gajri hi.

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vidi manje

Od sunneta je da se za vrijeme velikih suša klanja namaz za kišu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, održao je hutbu na musalli, a zatim klanjao dva rekata na kojima je, nakon El-Fatihe, učio El-E'ala i El-Gašije. Zatim je izvrnuo svoj ogrtač, okrenuo se prema Kibli i dovio. Izašao je na musallu ponizno, sa strahopoštovanjem i skrušeno. Namaz za kišu nema ni ezana ni ikameta.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio je za kišu i tokom džumanske hutbe na minberu.

Prenosi se od njega da je dovio na minberu i mimo džume a prisutni su aminali za njim.

Prenosi se također da je na prvom rekatu – prije učenja – donio sedam tekbira, a na drugom pet tekbira, kao i kod bajram-namaza.

 

 
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vidi manje

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema nijednog čovjeka da počini neki grijeh a zatim ustane i abdesti se, pa klanja dva rekata i zamoli Allaha za oprost, a da mu Allah neće i oprostiti. . ..486

---

486 Hasen: Ahmed (2, 48, 57), Ebu Davud (1521), Tirmizi (406, 3006), Ibn Madže (1395). Pogledati: Miškat (1324).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vidi manje