Bolesnik se učtivo obraća svome Gospodaru:
“Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji.“644

I rekao je Uzvišeni:

“…i koji me kada se razbolim liječi. “645

Bolest je iskupljenje za grijehe: Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome Allah želi dobro, iskuša ga nevoljom. “646 Također je rekao: “Muslimana ne pogodi ni bolest ni tegoba, niti briga niti tuga, niti bilo koja neprijatnost, čak ni najmanji ubod trna, a da mu Allah time neće oprostiti neke njegove grijehe i pogreške. “647

Pogoršanje Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, bolesti: Kada je u Poslanikovu sobu ušao Ibn Mes'ud, radijallahu anhu, rekao mu je: “O Allahov Poslaniče, imaš žestoku groznicu?”, a Poslanik je na to odvratio: “Da, mene obuzima groznica kao što obuzima dvojicu od vas.” Ibn Mes'ud ga upita: “To je zato što će tebi pripasti dvije nagrade?!”, a Poslanik reče: “Da, to je tako, i nijednog muslimana neće pogoditi neka nedaća, koliko najmanji ubod trna i više iskušenje od toga, a da mu zbog toga Allah neće oprostiti grijehe kao što lišće spada sa drveća. “648

Vjernik se stavlja na kušnju, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Vjernik je poput tek zasađene biljke, s koje god strane vjetar puše, savija je, a kad utihne, ona se opet uspravi. A razvratnik je poput cedra koji ostaje gluh i uspravan sve dok ga Allah, kada odluči, potpuno ne skrši. “649

Zadovoljstvo Allahovom odredbom u stanju bolesti ili zdravlja, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Čudan li je primjer vjernika! Za razliku od drugih, on u svakoj situaciji dobija: ako ga zadesi kakvo dobro, on zahvali Allahu i bude nagrađen zbog toga, a ako ga, pak, pogodi kakva nesreća, on se strpi, pa mu i to donese nagradu od Allaha. “650

Nagrada onome ko se strpi na gubitku vida, zbog riječi Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, koje prenosi od svog Gospodara: “Kada Svoga roba iskušam gubitkom vida, pa se on na tome strpi, u zamjenu za to dat ću mu Džennet. “651

Nagrada za epileptičara koji iskaže strpljenje u tom stanju. U tom smislu prenosi se hadis o ženi koja je bolovala od epilepsije pa je pitala Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, za pomoć, a on joj je rekao: “Ako hoćeš, budi strpljiva, imat ćeš za to Džennet”, pa je ona rekla: “Strpit ću se” … hadis 652

Nagrada za onoga ko se strpi na gubitku djeteta. Tome u prilog govori i sljedeći hadis: “Kada Allah iskuša roba gubitkom djeteta, pa se on zahvali Allahu i ne kaže ništa loše, Allah kaže svojim melekima: ‘Sagradite Mome robu kuću u Džennetu i nazovite je kućom zahvale’. “653

Nagrada onome ko se strpi na gubitku voljene osobe, zbog riječi Uzvišenog: “Kada Svome robu vjerniku na dunjaluku usmrtim blisku osobu, a on to mirno podnese, nemam za njega druge nagrade osim Dženneta. “654

Dozvoljeno je obavijestiti druge o bolesti, ali ne u vidu protesta i srdžbe, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Mene obuzima groznica kao dvojicu od vas”,655 i rekao je Aiši: “O moja glava”656. Što se tiče jadanja, ono treba da bude upućeno samo Allahu, kao što se navodi u kur'anskom kazivanju o Jakubu:
“Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim.”657 Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: “O Allahu moj, Tebi se jadom na slabost svoje snage. “658

Bolesniku se pišu djela koja je radio dok je bio zdrav, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada se Allahov rob razboli ili bude na putovanju, pišu mu se dobra djela koja je radio dok je bio zdrav i kod kuće. “659

Posjećivanje bolesnika. U hadisu se navodi: “Posjećujte bolesnika”660, kao i riječi: “A kada se razboli, vi ga posjetite”.661

O posebnom mjestu koje kod Allaha zauzima bolesnik govori i sljedeći hadisi-kudsijj: “O sine Ademov, razbolio sam se a nisi me posjetio?” “Kako da te posjetim a Ti si Gospodar svjetova?”, reći će mu on, a Allah će mu odgovoriti: “Zar nisi znao daj e taj i taj Moj rob bolestan, a ti ga nisi posjetio? Zar nisi znao da bi Me, da si ga obišao, kod njega našao. “662

Šta se kaže prilikom posjete bolesnika? Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom obilaska bolesnika, rekao bi: “Nije to teškoća i neprijatnost, to je samo čišćenje, ako Bog da. “663

Posjećivanje bolesnih beduina, shodno praksi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je posjećivao beduine.

Posjećivanje bolesnih nevjernika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je jednog mladića koji ga je služio, pa mu je rekao: “Primi islam “664, pa je mladić primio. Ovo se čini ako je u tom posjećivanju korist za islam.

Posjećivanje bolesnih rođaka mušrika. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio je svog amidžu Ebu Taliba i tom prilikom upoznao ga je sa riječima tevhida.

Posjećivanje bolesnih muškaraca od strane žena. Aiša je posjetila svoga oca i Bilala.

Posjećivanje onoga ko ima upalu oka. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, posjetio Zejda b. Erkama koji je osjećao bol u očima.

Dozvoljeno je liječenje, shodno riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Liječite se, jer Uzvišeni Allah nije ostavio nijednu bolest a da za nju nije stvorio lijek, osim jedne bolesti: duboke starosti. “665

Zabrana liječenja alkoholom, zbog riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “On nije lijek, on je bolest. “666

Zabrana liječenja otrovom, zbog Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, zabrane liječenja nečistim stvarima, a u to spada i otrov.

Nema smetnje da doktor bude nevjernik, samo ako je povjerljiv, zato što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da se traži lijek od Harisa b. Kelde koji je tada bio nevjernik.

Traženje lijeka od žene. Muškarcu je dozvoljeno da u nuždi liječi ženu, kao i ženi da liječi muškarca. Rebi’ bint Muavez bin Afra rekla je: “Bili smo u jednom pohodu sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, i slali poginule i ranjene za Medinu.”667 Žene su za vrijeme Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, liječile ranjenike.668 Kaže Uzvišeni:

“… osim u onome u čemu ste prinuđeni. “669

Dozvoljeno je liječiti šerijatski dozvoljenom rukjom, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema smetnje u rukji ukoliko u njoj nema širka. “670

Traženje zaštite kod Allaha za porodicu i djecu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, činio je to za neke članove svoje porodice i potirao ih svojom desnom rukom govoreći: “O Allahu moj Gospodaru ljudi, odagnaj nesreću, izliječi, Ti si Onaj koji liječi, nema lijeka osim Tvog lijeka, koji neće iznevjeriti bolesnog. “671 Tako se utjecao Allahu i za unuke Hasana i Husejna, radijallahu anhuma, govoreći: “Tražim zaštitu kod Allaha za vas Njegovim savršenim riječima od svakog šejtana nevaljalca i urokljiva pogleda. “672

Učenje rukje samom sebi, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Osmanu b. Ebil- Asu: “Stavi svoju ruku na onaj dio tijela koji te boli i reci tri puta: ‘U ime Allaha’, i sedam puta: ‘Utječem se Allahovom silom i svemoći od zla na koje nailazim i od kojeg strahujem. ‘”673

Dova posjetioca za bolesnika. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko posjeti bolesnika, a kome još nije došao smrtni čas, i kaže kod njega sedam puta: ‘Molim Velikog Allaha, Gospodara veličanstvenog Arša, da te izliječi’, Allah će ga izliječiti od te bolesti. “674

Zabrana zapisa i hamajlija. Prenosi se od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko stavi talisman oko vrata, Allah mu neće ispuniti ono zbog čega ga je stavio. Ko stavi zapis, Allah mu neće sačuvati ono što je naumio. “675 U hadisu se navodi: “Zaista su rukje, talismani i gatanje širk. “676 Shodno tome, nikakve dove, pa čak ni ispisane ajete nije dozvoljeno staviti oko vrata. Ovom zabranom prekidaju se svi putevi koji vode ka širku, a staje se na put odbrane čistog tevhida, daleko od sumnjivih stvari. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ostavi ono u čiju ispravnost sumnjaš i prikloni se onome u što ne sumnjaš. “677

Zabrana bolesniku da boravi među zdravim osobama, zbog hadisa: “Ne uvodi se bolesni među zdrave. “678 A što se tiče hadisa: “Nema zaraze niti njenog širenja”679, njegovo značenje je: Nema zaraze same po sebi, da se prenosi, naprotiv, Allah je taj koji apsolutno upravlja svime i On je taj koji Svojom voljom prenosi bolest, kada hoće i na koga hoće, a ne bolest kao bolest.

Zabrana odlaska iz mjesta u kojem hara kuga ili ulaska u to mjesto, zbog riječi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem: “Ako se desi u zemlji u kojoj ste vi, nemojte iz nje izlaziti, a ako se desi u zemlji u kojoj se ne nalazite, ne ulazite u nju.” 680

Poželjno je spominjati smrt i pripremati se za nju, zbog Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Budi na dunjaluku kao da si putnik”681; i riječi “Kada klanjaš, klanjaj kao da ti je posljednji namaz.”682

Kaže Uzvišeni:

“Zaokuplja vas nastojanje da što imućniji budete, sve dok grobove ne naselite. “683

I kaže:

“Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti.“684

I kaže:

“Sve što je na Zemlji prolazno je. “685

Pokuđenost priželjkivanja smrti, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neka niko ne priželjkuje smrt zbog nevolje koja ga je snašla. “686 A ako strahuje od iskušenja u vjeri, onda u tome nema smetnje, zbog hadisa: “A oko želiš kušnju nekom narodu, usmrti me prije nego budem iskušan. “687 Također, bilježi se da je i Omer priželjkivao smrt.

Dug život ispunjen dobrim djelima, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji od vas je onoj koji dugo poživi i dobra djela čini. “688

Lijepo mišljenje o Allahu, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Neko niko od vas ne umre a da nema lijepo mišljenje o Allahu. “689

Dova posjetioca za onoga kome je došla smrt, zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada budete u prisustvu bolesnika ili mejita, recite mu lijepe riječi, jer zaista meleki aminaju na ono što vi govorite. “690

———-
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Vrijednost džuma-namaza: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji dan u kome je sunce ikada izašlo je petak, dan džume; u njemu je stvoren Adem, u njemu je ušao u Džennet i u njemu je izveden iz njega, i u njemu će nastupiti Sudnji dan. “618

Dova petkom: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista u ovom danu postoji jedan trenutak u kojem rob musliman, ako zamoli Allaha, subhanehu ve te'ala, za nešto, On će mu to dati.” A taj trenutak je posilje ikindije.619

Poželjno je da se što više donosi salavat i selam na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Povećajte donošenje salavata na mene petkom i uoči petka. “620

Učenje sure EI-Kehf, jer se prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf petkom, svjetlost će ga obasjati između dvije džume. “621

Poželjno je okupati se petkom zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svakom punoljetnom obaveza je okupati se petkom … “622 Sa stepena obaveznosti spuštaju ga brojni hadisi, a jedan od dokaza jeste i predaja u kojoj se navodi da je Omer ukorio Osmana zbog izostavljanja kupanja u ovom danu, međutim Osman nije vratio i okupao.

Poželjno je uljepšati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i obuče svoju najljepšu odjeću. “623

Lijepo je namirisati se petkom, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: ” … i ukoliko bude imao miris, namirisat će se njime!”624

Lijepo je da se operu zubi, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svaki musliman obavezan je petkom okupati se, namirisati i oprati zube.” 625

Poraniti na džuma-namaz: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je u značenju hadisa: “Ko ode u prvom satu, kao da je za kurban žrtvovao devu! Ko ode u drugom satu, kao da je žrtvovao kravu! Ko ode u trećem satu, kao da je žrtvovao ovna! Ko ode u četvrtom satu, kao da je žrtvovao kokoš! Ko ode u petom satu, kao da je žrtvovao jaje … “626 Hadis.

Prelaženje preko drugih ljudi: Zabranjeno je gaziti i prelaziti preko drugih ljudi u džamiji, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi koje je uputio jednom čovjeku kada ga je vidio kako se gura i gazi preko drugih ljudi: “Sjedi jer uznemiravaš i povređuješ. “627 Dozvoljeno je to činiti iz opravdanog razloga, kao naprimjer, progurati se do praznog mjesta, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupio nakon što je klanjao ikindija-namaz, pa je, vrativši se, pojasnio ashabima da mu je u kući ostalo nepodijeljenog zlata.

Vrijeme džuma-namaza je vrijeme podne-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao džuma-namaz kada bi sunce bilo u zevalu.

Broj džematlija s kojima se može uspostaviti džuma-namaz: Džuma namaz ispravna je sa dvojicom ljudi i više, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Dvojica i više čine džemat. “628 Nema vjerodostojnog dokaza kojim se uvjetuje određeni broj klanjača za džumu.

Mjesto obavljanja džuma-namaza: Ispravno je da se džuma obavlja u svakom naseljenom mjestu, u selu ili gradu, i ispravno je obavljanje džuma namaza na više lokacija, jer je Omer, radijallahu anhu, pisao stanovnicima Bahrejna da obavljaju džuma-namaz ma gdje god bili. Prva džuma koja je obavljena u islamu mimo mesdžida Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini jeste džuma Dževasa u Bahrejnu.

Džumanska hutba je obavezna, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustrajavao u njoj i rekao je: “Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam. “629 Svevišnji Allah učinio je obaveznim odlazak na džumu, a odlazak nije obavezan osim radi obaveznog.

Kada se popne na minber, imam treba prvo poselamiti prisutne, jer bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi se popeo na minber, poselamio prisutne.

Učenje ezana za džumu: Bilal, radijallahu anhu, učio bi ezan kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo na minber, a kada se povećao broj ljudi u vrijeme Osmana, radijallahu anhu, pridodao je i drugi ezan.

Okretanje imama prema prisutnima: Prenosi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je u toku stajanja na minberu bio okrenut prema svojim ashabima.

Otpočinjanje hutbe sa zahvalom Allahu kako se to vjerodostojno prenosi od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Svaki govor koji se ne otpočne sa zahvalom Allahu, u njemu nema bereketa. “630

Stajanje prilikom držanja hutbe i sjedenje između dvije hutbe jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao petkom hutbu stojeći, zatim bi sjeo, a onda ponovo ustao.

Podizanje glasa prilikom držanja hutbe: Kada bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, držao hutbu, oči bi mu se zacrvenjele, glas povisio i srdžba povećala.

Skraćivanje hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu, dužina čovjekovog namaza i kratkoća njegove hutbe ukazuju na njegov fikh (razumijevanje vjere). Zato odužite sa namazom, a hutbu skratite. “631

Prekidanje hutbe od strane imama zbog određenog razloga: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prekinuo je hutbu kada je Hasan ušao u mesdžid vukući za sobom odjeću, pa ga je uzeo u naručje i popeo se na minber.

Razgovor imama sa klanjačima u toku hutbe: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dok je držao hutbu naredio je čovjeku koji je ušao u mesdžid da ustane i klanja dva rekata.

Učenje dove za kišu od strane hatiba, jer bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, učio dovu za kišu tokom hutbe i podizao bi ruke.

Zabranjenost govora tokom hutbe, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ako na džumi, dok imam drži hutbu, svome prijatelju kažeš: ‘Šuti’, pogriješio si. “632

Za onoga koji stigne da klanja makar jedan rekat džuma-namaza, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko stigne da klanja jedan rekat džuma-namaza, neka mu pridoda i drugi, i njegov namaz će biti potpun. “633 Međutim, onaj koji ne stigne klanjati nijedan rekat, nije prispio na džumu, i stoga će klanjati podne-namaz.

Ukoliko bude velika gužva: Bilježi se od Omera, radijallahu anhu, da je rekao: “Kada bude velika gužva, činite sedždu na leđima svoga brata.”634

Klanjanje nafile nakon džuma-namaza: Ukoliko klanja u mesdžidu, klanjat će četiri rekata, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ko od vas bude klanjao nakon džuma-namaza, neka klanja četiri rekata. “635 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi dva rekata u svojoj kući.

Da li imam klanja nafilu prije džuma-namaza? Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi se proučio ezan za džuma-namaz, ne bi klanjao ništa, a ne prenosi se od njega da je klanjao i u kući prije nego što bi izašao na džumu.

Podudaranje džume i bajrama: Bilježi se od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je klanjao bajram-namaz u petak, a zatim rekao: “Ko želi da klanja, neka klanja!”636, tj. džuma-namaz. On je klanjao džuma-namaz s onima koji su bili s njim i rekao je: “Mi smo ti koji klanjaju džumu. “637

618 Sahih: Muslim (1411), Ahmed (9041, 10547), Tirmizi (450) i drugi.

619 Sahih: Buharija (883, 4884), Muslim (1403), Ahmed (6854, 7363) i drugi.

620 Hasen bez dodatka ·· … i uoči petka”; Šafija u Musnedu (1/70) i u El-Ummu (l/208), Ibn Adijj u Kamilu (3/102), Bejheki u Šu'abu (3030). Pogledati: Temamul-minne (1/324).

621 Sahih mevkuf: Hakim (3392), Bejheki u Sunenu sugra (635) i Sunenu kubra (5792). Pogledati: Miškat (2175). Ovo su riječi Ebu Seida ei-Hudrija, a ne Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.

622 Sahih: Bu harija (858, 879, 880), Muslim (846), Ahmed (11231) i citat je njegov.

623 Hasen: Ahmed (11231). Pogledati prethodni hadis. 624 Pogledati prethodni hadis.

625 Sahih: Ahmed (22567). Pogledati: El-Džami'u es-sagir (5339).

626 Sahih: Buharija (881, 929), Muslim (850), Ahmed (9610), Ebu Davud (351) i drugi.

627 Sahih: Ahmed (17221, 17244), Ebu Davud (1120), Nesai (1399).

628 Daif: Ibn Madže (972), Darekutni u poglavlju Dvojica i više čine džemat (1), Hakim (7957).

629 Sahih: Buharija (631, 6008, 7246), Muslim (674).

630 Daif džidden: Ebu Davud (4840). Pogledati: lrvaul-galil (1, 607).

631 Sahih: Muslim (869), Ahmed (17853), Darimi (1556).

632 Sahih: Buharija (934), Muslim (851), Ahmed (7288, 7269) i drugi.

633 Daif: Darekutni u Sunenu (12). Pogledati: El-‘ll el (9/223-224.)

634 Sahih mevkuf: Ahmed (217), Abdurrezzak u Musannefu (1556), Ibn Ebi Šejbe (2720). Bejheki u Sunenu kubra (5419).

635 Sahih: Muslim (881), Ebu Davud (1131), Tirmizi (523), Darimi (1575).

636 Sahih: Ahmed (18831), Ebu Davud (1070), Ibn Madže (1310), Dari mi (1612).

637 Sahih: Ebu Davud (1073), Ibn Madže (1311).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Namaz u strahu propisan je riječima Uzvišenog Allaha:

“A kada budeš među njima i kada im budeš klanjao namaz, neka jedna skupina s tobom obavlja namaz … “608, do kraja ajeta.

Način obavljaja namaza u strahu:

a) Jedna skupina stala je sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, a druga skupina stala je nasuprot neprijatelja, pa je skupina s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, klanjala jedan rekat, a zatim je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ostao na drugom rekatu da stoji, a skupina koja je klanjala s njim sama je završila namaz, a zatim otišla i stala naspram neprijatelja, a došla je druga skupina i klanjala s Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve sellem, drugi rekat koji mu je preostao, pa je on ostao sjediti, a oni su ustali i upotpunili svoj namaz, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam s njima.609

b) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s jednom skupinom jedan rekat dok je druga skupina stajala nasuprot neprijatelja, zatim je prva skupina otišla na mjesto druge nasuprot neprijatelja, a ta druga je došla i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s njom jedan rekat, a zatim predao selam. Nakon toga i jedna i druga skupina naklanjale su po jedan rekat.610

c) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je s pojedinim ashabima dva rekata, a zatim predao selam, nakon čega su se ti ashabi povukli nazad, a došli su drugi i stali na njihovo mjesto pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i njima klanjao dva rekata i predao selam, tako da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao četiri rekata, a ashabi po dva rekata.611

d) Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, poredao je ashabe u dva saffa iza sebe, a neprijatelj se nalazio između njih i Kible. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, donio je početni tekbir pa su i ostali donijeli tekbir. Zatim je otišao na ruku’ pa su i svi ostali otišli na ruku’, potom je digao glavu sa ruku'a pa su i svi podignuli svoje glave, a onda su sedždu učinili Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi koji su stajali u prvom saffu, a ashabi u drugom saffu ostali su stajati naspram neprijatelja. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i ashabi iz prvog saffa obavili sedždu, onda su ashabi iz drugog saffa učinili sedždu, a zatim su ustali, pa je drugi saff prošao naprijed, a prvi saft otišao nazad, zatim su svi otišli na ruku’ i svi se podigli sa njega. Nakon toga na sedždu je otišao saff koji je bio iza Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a na prvom rekatu oni su bili zadnji, a drugi saft je ostao nasuprot neprijatelju. Kada su Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi iza njega obavili sedždu, drugi saff se spustio i obavio sedždu, nakon čega je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, predao selam i svi ostali su predali selam.612

Postoje dva načina obavljanja namaza u strahu.

Akšam-namaz ne može se skratiti, pa će imam klanjati s prvom skupinom dva rekata, a s drugom skupinom jedan rekat, ali isto tako može i s prvom skupinom klanjati jedan rekat, a sa drugom skupinom dva rekata.

Ukoliko se sukob zaoštri, tada će klanjati pojedinačno, kako je u mogućnosti, zbog hadisa: “Ako bi bojazan od neprijatelja bila veća, klanjali bi hodajući ili jašući, okrenuti prema Kibli, ali i od Kible. “613

Što se tiče onoga koji traži nekoga ili za njim se u potrazi pa strahuje od neprijatelja ili vatre ili napada ili zvijeri i sl., klanjat će išaretom pa makar i hodao u pravcu suprotno od Kible, jer je Abdullah b. Unejs, kada je nastupilo vrijeme namaza, dok je tragao za Halidom b. Sufjanom ei-Huzelijem, klanjao išaretom, a sve to se događalo za vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Također, ovakav postupak je u skladu s Allahovim, subhanehu ve te'ala, riječima: “Allaha se bojte koliko ste u mogućnosti!”614

608 Prijevod značenja En-Nisa, 102.

609 Sahih: Buharija (3817, 3818), Muslim (1390)

610 Sahih: Buharija (890, 3820), Muslim (1385).

611 Sahih: Buharija (3822), Muslim (1391).

612 Sahih: Muslim (1387), Ahmed (13914), Nesai (1529).

613 Sahih: Buharija (4171), Malik (396).

614 Prijevod značenja Et-Tegabun, 16.
———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Svjesno konzumiranje hrane pića, u vezi s ovim propisom postoji konsenzus učenjaka.

Namjerni govor, zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“I pred Allahom ponizno stojte!”599

Ovim riječima ashabima je naređeno da šute u namazu,tj. zabranjen im je govor. U had isu se navodi: “Uistinu, namazom se treba zaokupirati. “600 Ukoliko bi progovorio iz neznanja, taj govor mu ne bi pokvario namaz jer je Mu'avija b. El-Hakem progovorio u namazu ne znajući da je govor zabranjen, pa mu Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije naredio da ponovi namaz.

Pojedini učenjaci dozvoljavaju i govor u namazu radi koristi samog namaza, jer se Zui-Jedejn obratio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a i on njemu, nakon što je iz zaborava predao selam poslije dva rekata.

Namaz kvare veći pokreti koji nisu sastavni dio namaza, i u vezi s ovim pitanjem nema razilaženja među učenjacima.

Svjesno izostavljanje namaskog rukna ili šarta bez ikakvog opravdanja, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih beduinu koji nije ispravno klanjao namaz: “Vrati se i klanjaj ponovo, jer, uistinu, ti nisi klanjao. “601

Veliko smijanje u namazu kvari namaz i oko toga postoji saglasnost islamskih učenjaka, dok je ispravnije mišljenje da sami osmijeh ne kvari namaz.

Gubljenje abdesta, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Allah neće primiti namaz nijednog od vas – kada pusti vjetar – sve dok se ne abdesti. “602

599 Prijevod značenja EI-Bekare, 238.

600 Sahih: Buharija (1124, 1140, 358), Muslim (837), Ahmed (3382, 3690) i drugi.

601 Sahih: Buharija (715, 751, 5782), Muslim (602), Ahmed (9260) i drugi.

602 Sahih: Buharija (6440), Muslim (330), Ahmed (7875), Ebu Davud (55) i drugi.

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni

Dozvoljene radnje u namazu

Plač i jecaj, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada im se čitaju ajeti Milostivog, oni plačući padaju na sedždu. “577 Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao bi a iz njegovih prsa čulo bi se ključanje kao što ključa voda. U noći Bedra Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je i plakao sve dok nije osvanuo u takvom stanju.

Okretanje iz opravdanog razloga, jer se bilježi da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, okretao desno lijevo, ali nije okretao svoju glavu skroz iza leđa. Znao je gledati na stranu kada bi poslao konjanika da čuva i obilazi ljude. Međutim, ukoliko nema potrebe za tim, tada se neće okretati, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “To je krađa ili otimanje sa kojom šejtan umanjuje čovjekov namaz. “578 U drugom hadisu navodi se: “Čuvaj se okretanja u namazu, jer je okretanje propast! “579

Ubijanje zmije, škorpije i sličnih životinja u namazu, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Ubijajte dvije vrste životinja pa čak i u namazu, zmiju i škorpiju. “580

Pravljenje nekoliko koraka radi potrebe, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, napravio nekoliko koraka kako bi otvorio vrata Aiši, radijallahu anha, a vrata su bila u pravcu Kible.

Držanje djeteta u naručju, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u toku namaza držao u naručju Umamu. Također, u toku namaza na leđa su mu se znali popeti Hasan i Husejn.

Nazivanje selama klanjačima i odvraćanje selama išaretom, pokretom ruke: Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odvratio je išaretom glave Džabiru koji ga je poselamio rukom dok je bio u namazu. Kada ga je Su hej b poselamio, odvratio mu je išaretom prsta, a bilježi se i rukom.

Izgovaranje riječi “subhanallah” i pljeskanje rukama, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada neko od vas primijeti grešku u namazu, neka kaže: ‘Subhanallah ‘, a doista je pljeskanje rukama samo za žene, dok je tesbih za muškarce. “581

Podsjećanje imama, jer se prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada se zbunio prilikom učenja u namazu, rekao Ubejju, radijallahu anhu: “Šta te je spriječilo da me podsjetiš?!”582

Zahvaljivanje Allahu nakon kihanja, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upućenih Rifa'atu b. Rafi'u koji se, nakon što je kihnuo, zahvalio Allahu, subhanehu ve te'ala: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša! Trideset i nekoliko meleka natjecalo se ko će se najprije uzdići sa tvojom dovom. “583

Sprečavanje zijevanja, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada se nekome od vas bude zijevalo u namazu, neka to pokuša zaustaviti koliko može. “584

Padanje na sedždu na klanjačevu odjeću ili imamu (slično turbanu), jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao u odjeći čijim se jednim krajem štitio zemljine topline i hladnoće.585 Također, činio je na sedždu na jedan kraj imame (slično turbanu) zbog vrućine. Ukoliko nema potrebe za zaštitom, sedždu je najbolje činiti direktno na tlo.

Zabilježeno je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u toku namaza činio sljedeće: dotaknuo je rukom Aišu, radijallahu anha, kako bi ona skupila svoje noge prilikom njegovog odlaska na sedždu; zadavio je šejtana kada mu je htio prekinuti namaz; klanjao je na minberu i činio na njemu na ruku’, ali kada je htio učiniti sedždu, povukao se natrag i pado na sedždu na zemlju; kada je janje htjelo da prođe ispred njega, približio se zidu kako bi ono prošlo iza njega; rastavio je dvije djevojčice koje su se udarale; kada su dječak i djevojčica htjeli proći ispred njega, zaustavio ih je pokretom ruke pa je djevojčica prošla; znao je otpuhivati u namazu, plakati i jecati; znao je klanjati bos ali i u obući, u jednodijelnom ali i u dvodijelnom ogrtaču.

Učenje iz Mushafa: Zekvan, Aišin, radijallahu anha, sluga, predvodio ju je u namazu, u toku ramazana, učeći iz Mushafa.

Traženje utočišta prilikom vesvesa i pljucanje na lijevu stranu, jer se Osman b. Ebii-As, radijallahu anhu, požalio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, na šejtansko došaptavanje u namazu, pa mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “To je šejtan za kojeg se kaže Hinzeb. Kada ga osjetiš, zatraži utočište kod Allaha od njega i pljucni na lijevu stranu tri puta. “586

Zaokupiranost srca drugim stvarima mimo namaza umanjuje vrijednost namaza onoliko koliko je čovjek zaokupiran njima, zbog Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Uistinu čovjek klanja namaz a neće mu biti upisano osim desetina njegovog namaza, ili devetina, ili osmina, ili sedmina, ili šestina, ili petina, ili četvrtina, ili trećina ili polovina . .. 587 Također, u hadisu se navodi: “Ko se abdesti i upotpuni svoj abdest, a zatim klanja dva rekata pri kojima neće biti nemaran, bit će mu oprošteni prethodni grijesi . .. 588

577 Prijevod značenja Merjem, 58.

578 Sahih: Bu harija (751, 3291), Ahmed (23891, 24225), Ebu Davud (910).

579 Daif: Tirmizi (589). Pogledati: Miškat (997).

580 Sahih: Ahmed (7332, 7758, 9766), Ebu Davud (921), Tirmizi (390), Nesai (1202). Pogledati: Miškat (1004).

581 Sahih: Buharija (1204, 1218, 1234), Muslim 8421), Ahmed (22295) i drugi.

582 Prethodio je izvod had isa.

583 Sahih: Buharija (799), Tirmizi (404) i citat je njegov, Nesai (931).

584 Sahih: Buharija (3289), Muslim 82994), Ahmed (27504) i drugi.

585 Hasen li gajrihi: Ahmed (2316, 2755).

586 Sahih: Muslim (2203), Ahmed (17440).

587 Hasen: Ahmed (18400, 18415), Ebu Davud (796). Pogledati: Sahihui-Džami'i (1626).

588 Hasen: Ahmed (16606), Ebu Davud (905). Pogledati: Sahihui-Džami'i (6165).

———–
Iz knjige “RAZUMIJEVANJE FIKHSKIH DOKAZA”
Autor: dr. ‘Aid el-Karni