Poslanik, ﷺ, rekao je: “Ko čovjeku učini dobročinstvo pa mu on zahvali: ’Allah te dobrim nagradio!’, zahvalio mu se na najljepši način.” (Tirmizi i Ibn Hibban, s vjerodostojnim lancem prenosilaca.) Međutim, ne smeta na učinjeno dobročinstvo zahvaliti riječima: hvala, pod uvjetom da se time ne misli na apsolutnu hvalu koja pripada isključivo Uzvišenom Allahu. Dokaz za spomenutu konstataciju jesu Poslanikove, ﷺ, riječi: “Ko nije zahvalan ljudima, nije zahvalan ni Allahu.” (Ahmed, Buharija u djelu Et-Tarih, Ibn Ebu Asim i neki drugi, s dobrim lancem prenosilaca.)

Dakle, ispravno je zahvaliti se na bilo koji dopušten način, a najbolje je kazati: “Džezakellahu hajren”, a Allah, opet, najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Brak je propisan Kur’anom, hadisom i konsenzusom islamskih učenjaka. To je sunnet svih poslanika: “I prije tebe smo poslanike slali, i žene i porod im davali.” (Er-Rad, 38.) Buharija i Muslim zabilježili su da je Enes b. Malik prenio sljedeće Poslanikove, ﷺ, riječi: “Doista sam ja najbogobojazniji i najbolji vjernik: postim, ali i mrsim; klanjam, ali i spavam; i oženjen sam; ko izbjegava moj sunnet ne pripada mi.” Muškarcu je dopušteno izabrati ma koju ženu, osim onih koje je šerijat izuzeo iz općeg propisa. Iznimka može biti trajnog ili vremenski ograničenog karaktera.  Kada je riječ o trajnoj zabrani, ona se odnosi na sljedeće tri kategorije:

1. zabrana po krvi;
2. zabrana po tazbinstvu; i
3. zabrana po mlijeku.

Zabrana po krvi

Čovjeku je, zbog krvne veze, trajno zabranjeno ženiti sljedeće skupine:

1. majku i nenu;
2. kćerke i unuke;
3. sestrične i bratične; i
4. tetke po ocu ili po majci.

Svevišnji Allah rekao je: “Zabranjuju vam se majke vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše, i sestre očeva vaših, i sestre majki vaših, i bratične vaše i sestrične vaše…” (En-Nisa, 23.)

U prvu kategoriju spada nena s očeve i majčine strane, i sva uzlazna loza. Kada govore o ovoj skupini, islamski učenjaci pozivaju se na sljedeće pravilo: Svaka žena koja je uzrok dolaska na svijet određenog muškarca (koja je rodila njegovu majku ili nenu ili neninu nenu itd.) smatra se njegovom majkom. U drugu skupinu spada unuka od sina i kćerki, i sva silazna loza s te strane. Kada je riječ o ovoj kategoriji, postoji drugo pravilo koje glasi: Svaka žena čije je rođenje uzročio određeni muškarac (otac, djed, djedov djed itd.) smatra se njegovom kćerkom. Što se sestara tiče, one su zabranjene za brak bile punokrvne sestre (od jednog oca i jedne majke) ili polukrvne sestre (sestre po jednom roditelju). U ovu kategoriju spada kćerka brata i kćerka sestre (bratična i sestrična), svejedno radilo se o punokrvnom ili polukrvnom bratu, odnosno sestri. Tetka je zabranjena, radilo se o tetki s očeve ili majčine strane, bila očeva, odnosno majčina punokrvna sestra ili polukrvna. U ovu kategoriju spada očeva, majčina, djedova i nenina tetka.

Zabrana po tazbinstvu

Trajno je zabranjeno, zbog tazbinstva, ženiti sljedeće kategorije žena:

1. snahe i žene unuka;
2. punicu, njenu majku, i svu uzlaznu lozu;
3. maćehu i žene djedova, i svu uzlaznu lozu;
4. pastorke i unuke supruge.

Da bi pastorka bila trajno zabranjena za bračnu vezu, mora se desiti spolni odnos između očuha i njene majke, jer sam bračni ugovor čini je zabranjenom privremeno, a ne trajno zabranjenom. Uzvišeni Allah kaže: “Zabranjuju vam se majke vaše… i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojim ste imali bračne odnose – ako s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh…” (En-Nisa, 23.) Većina učenjaka ne pravi razliku između pastorke koja je odrasla u okrilju očuha i one koja nije, i to se mišljenje smatra preferirajućim kod islamskih pravnika. Maćeha je zabranjena, na osnovu riječi Uzvišenog: “I ne ženite se onim koje su ženili vaši očevi nakon onoga što je bilo – to je razvrat, mržnja i ružan put.” (En-Nisa, 22.) Ovaj ajet Ibn Kesir komentira ovako: “Allah je zabranio maćehe iz poštovanja prema ocu. One postaju trajno zabranjene sklapanjem samog bračnog ugovora, po konsenzusu islamskih učenjaka.” (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/479, i El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 5/120.)

Zato je Svevišnji Allah taj postupak okarakterizirao kao razvrat, mržnju i ružan put. Kada je riječ o punici, ona je zabranjena samim sklapanjem bračnog ugovora s njenom kćerkom. Kao pojašnjenje islamski učenjaci ovdje koriste pravilo koje glasi: Bračni ugovor s kćerkom čini njenu majku zabranjenom, a bračni odnos sa ženom čini njenu kćerku zabranjenom. Izrazita većina islamskih učenjaka smatra majku trajno zabranjenom nakon pukog bračnog ugovora s njenom kćerkom. Ovo je stav imama četiri pravne škole, sedam pravnika i apsolutne većine islamskih učenjaka iz prvih i potonjih generacija. (Vidjeti: Tefsirul-Kur’anil-azim, 1/481-482.) Pod sedam pravnika mislimo na: Seida b. Musejjiba, Kasima b. Muhammeda b. Ebu Bekra, Urvu b. Zubejra, Ebu Bekra b. Abdurrahmana, Haridžu b. Zejda b. Sabita, Ubejdullaha b. Abdullaha b. Utbu i Sulejmana b. Jesara. (Vidjeti: Nejlul-evtar, 3/26.)

Zabrana po mlijeku

Apsolutna većina islamskih učenjaka smatra da je po mlijeku zabranjeno sve što je zabranjeno po krvi. Imam Buharija zabilježio je da Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Zabranjeno je po mlijeku sve ono što je zabranjeno po krvi.” A imam Muslim zabilježio je da je Alija b. Ebu Talib prenio sljedeće Resulullahove, ﷺ, riječi: “Allah je zabranio po mlijeku ono što je zabranio po krvi.” Naprimjer, kada žena podoji muško dijete (s pet punih dojenja, po preferirajućem mišljenju) postaje mu majka po mlijeku, a njen muž biva podojenom djetetu otac po mlijeku, njena sestra – tetka, njena kćerka – sestra, njena majka – nena itd. Aiša, radijallahu anha, pripovijedala je: “Došao mi je u goste amidža po mlijeku pa mu nisam dopustila da uđe dok nisam upitala Poslanika, ﷺ. Kada sam ga upitala, rekao je: ’Dopusti mu da uđe, on ti je amidža!’” “Allahov Poslaniče, mene je podojila žena (njegova sestra), nije on!”, usprotivi se Aiša, a Allahov Poslanik, ﷺ, ponovi: “Neka uđe, on ti je amidža!” (Buharija i Muslim.)

Ovaj hadis jasno ukazuje da je brat oca po mlijeku amidža djetetu koje je podojila njegova žena (očeva žena). Bitno je naglasiti da se propisi zabrane po mlijeku vežu isključivo za dojenče, a ne za njegovu rodbinu. Tako rođena sestra dojenčeta koju nije podojila ista dojilja ne smatra se kćerkom njenom mužu, niti je rođeni brat dojenčeta sin dojilje, a Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Smatram da nema potrebe opširnije govoriti o vrijednosti braka i obavezi biranja adekvatnog životnog saputnika. Navedeni hadis jasno ukazuje na to. Najbolje je da mladić koji želi oženiti vjernicu to razglasi među ljudima, a oni to obično prenesu svojim hanumama, a one svakako poznaju djevojke koje su na udaju. Vjerska je obaveza svih koji mogu pomoći da pomognu, i nije dopušteno da se na račun onoga koji traži bračnog druga zbijaju šale i sl. Kada čuje za djevojku koja je spremna za udaju, stupit će u kontakt s njenim starateljem, i doći na  vrata (ne ispod prozora); s njom neće ništa razgovarati prije nego što obavi razgovor sa starateljem. Zabranjeno mu izlaženje s njom, osamljivanje i sl., sve dok se ne sklopi bračna veza. Stvari koje ga interesiraju pitat će u prisustvu njenog mahrema. Dopušteno mu je da vidi lice i šake djevojke, jer po crtama lica može odrediti njenu ljepotu, a na osnovu šaka (prstiju) debljinu, odnosno mršavost. Sve ostalo: kosa, vrat, podlaktice itd., zabranjeno je vidjeti sve dok se ne sklopi brak.

Cijenjeni brate, savjetujem ti da ne budeš od onih koji svoje životne saputnike traže po internetu. Djevojka koja se ponudi na internetu ne zaslužuje da joj se povjeri najmanji emanet, kako joj onda povjeriti odgajanje djece i generaciju muslimana. Čovjeka koji se oženi s interneta pitam hoće li biti miran kada ostavi svoju ženu samu na internetu? Neka razumom obdareni sebi odgovore! Dragi brate, budi iskren prema Allahu, dželle šanuhu, i čuvaj se šejtanskih stopa, on je čovjeku otvoreni neprijatelj. Molim Allaha, dželle šanuhu, da ti podari svako dobro na ovome i budućem svijetu!

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Odabir adekvatnog životnog saputnika treba biti primarni cilj svakog muslimana. Ljudi sklapaju bračne veze iz raznih pobuda. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, rekao: “Ženu udaju četiri stvari: imetak, ljepota, porijeklo i vjera, a ti odaberi vjernicu, Allah ti dao dobro!” (Buharija i Muslim.)

Po hadisu, obaveza je oženiti vjernicu, odnosno, vjera treba biti osnovni kriterij prilikom izbora bračnog druga. Pokrivanje žena je obligatna obaveza. Razgolićavanje je jedan od najvećih grijeha, a grijesi imaju negativne posljedice na ovome i budućem svijetu. Stoga savjetujemo bratu da ne ženi djevojku koja nije pokrivena, jer se veoma često desi da se djevojke koje su, naizgled, spremne na pokrivanje, nakon udaje nikada ne pokriju. Obično se pravdaju govoreći: takvu si me oženio, meni treba vremena, u vjeri nema prisile, želim očistiti namjeru… Nerijetko se dešava da nakon kratkog vremena vjernik zažali zbog sklopljene bračne veze, ali… Također, ako vjernici budu ženili otkrivene djevojke, ko će ženiti pokrivene vjernice koje su svoje vjerovanje potvrdile prije samog braka?! Muslimanke treba podsticati na pokrivanje time što će mladići tražiti samo pokrivene djevojke.

Bitno je napomenuti da je muž odgovoran za ženu koja izlazi pred strance otkrivena. Abdullah b. Omer prenosi da je Allahov Poslanik, ﷺ, upozorio: “Svi ste vi pastiri, i svi ćete biti pitani za ono što vam je povjereno: vladar je pastir svojih podanika, i bit će pitan za njih; čovjek je pastir u svojoj kući, i bit će pitan za svoju porodicu…” (Buharija i Muslim.)

Brojni su hadisi koji ukazuju na opasnost razgolićavanja. Imam Muslim zabilježio je preko Ebu Hurejre da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Dvije skupine stanovnika Vatre još nisam vidio: ljude koji imaju bičeve poput kravljih repova kojima tuku ljude i žene pokrivene a otkrivene čije glave izgledaju kao grbe horasanskih deva.” U jednoj verziji ovog hadisa koju prenosi Abdullah b. Amr stoji dodatak: “Kunite ih jer one su zaista proklete.” (Ahmed, 1/301 – El-Feth, Hakim i Ibn Hibban, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: El-Musned, 6/490 (s opaskama Ahmeda Šakira, i Es-Silsiletus-sahiha, 6/412.)

Također je kazao: “Najbolje žene jesu ljupke, koje obraduju, blage, nježne, koje podstiču muževe na pokornost, ali ako su bogobojazne, a najgore žene jesu one razgolićene…” (Bejheki, 7/131/13478, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 4/464-466/1849, i Sahihul-džamia, 1/628/3330.)

U drugom predanju stoji da je Resulullah, ﷺ, rekao: “Za status tri kategorije ljudi uopće ne pitaj: za čovjeka koji posije smutnju među muslimanima i bude nepokoran vladaru, za roba ili robinju koji odbjegnu pa umru, i za ženu čiji je muž odsutan a ona opskrbljena pa se nakon toga razgoliti – za njihov status ne pitaj!” (Hakim, Ahmed, Taberani i Asbehani u djelu Et-Tergib, 1/532/973. Imam Hakim, Zehebi i šejh Albani hadis smatraju vjerodostojnim. Ibn Asakir ga je svrstao među dobra predanja. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/81/542, i Sahihul-džamia, 1/586-587/3058, i Džilbabul-meretil-muslima, str. 119-120.)

Svadba na kojoj ne bude miješanja muškaraca i žena, upotrebe muzičkih instrumenata, konzumiranja alkohola i drugih poroka ispunila je šerijatske uvjete. Lijepo je, po mogućnosti, na svadbenoj proslavi napraviti ručak za prisutne, jer je tako učinio i Poslanik, ﷺ, kada se ženio Zejnebom, radijallahu anha. (Buharija i Muslim.) Kada se ženio Abdurrahman b. Avf, radijallahu anhu, Resulullah, ﷺ, preporučio mu je: “Zakolji makar jednu ovcu!” (Buharija, Nesai  i Ahmed.) A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović

Prije svega trebamo znati da nevjernik može biti staratelj nevjernici ako je mladoženja musliman. Ovaj stav zastupaju učenjaci hanefijske, malikijske i šafijske pravne škole. (Vidjeti: Revdatu-talibin, 7/66, Ahkamu ehliz-zimma, 2/785, El-Fevakihud-devani, 2/28.) Po nekim verzijama, mišljenje većine pravnika odabrala je i hanbelijska pravna škola. (Vidjeti: El-Mugni, 7/364, i Eš-Šerhul-kebir, 7/343, i El-Insaf, 8/80.)

Staratelj nevjernice koja se želi udati za muslimana nema pravo zabraniti joj udaju, jer bračna veza s muslimanom put je da nevjernica primi islam. Ako joj staratelj bude zabranjivao udaju za muslimana općenito, tada gubi pravo na starateljstvo i ova odgovornost prelazi u ruke kadije, odnosno onoga ko obavlja dužnost kadije, poput učenjaka, daija i imama. Brak je ispravan makar ona ne prihvatila islam, u protivnom to bi bila bračna veza s muslimankom, a ne sa nevjernicom, ali mora biti čestita. Uzvišeni Allah kaže: “I (dopuštaju vam se) čestite kćeri onih kojima je data Knjiga prije vas.” (El-Maide, 5.) To je stav imama četiri pravne škole i izrazite većine islamskih učenjaka iz prvih i potonjih generacija. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 32/113, El-Mebsut, 5/110, El-Džamiu li ahlamil-Kur’an, 6/81, i Ahkamu ehliz-zimma, 2/794.)

Neki su učenjaci prezirali to da musliman oženi židovku ili kršćanku čiji je narod u ratu s muslimanima. (Vidjeti: Ahkamul-Kur’an, 2/40, od Ibnul-Arebija.) Treba naglasiti da nemuslimanka mora biti židovka ili kršćanka, dok je ženidba ateistkinjom ili mnogoboškinjom bilo koje vrste strogo zabranjena. Pored toga, musliman koji oženi kitabijku neće se sačuvati grijeha, ne zbog same bračne veze već zbog posljedica braka. Dovoljno je upitati muslimana koji oženi nevjernicu, kome je povjerio odgoj djece. Osobi koja nema nikakvih vjerskih vrijednosti i koja poriče ono zbog čega je musliman stvoren! A Allah najbolje zna.

Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović