Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li nakon ispuštanja vjetra treba uzeti taharet?
1) Prilikom puštanja vjetra ne treba uzeti taharet, niti je to pohvalno. čak je veliki broj islamskih učenjaka kazao da je to novotarija (bidat), jer ne postoji niti jedan dokaz iz Kur’ana ili sunneta koji ukazuje na to. Kaže poznati učenjak hanefijskog mezheba Mulla Ali El-Kari u svom djelu Fethu bviše
1) Prilikom puštanja vjetra ne treba uzeti taharet, niti je to pohvalno. čak je veliki broj islamskih učenjaka kazao da je to novotarija (bidat), jer ne postoji niti jedan dokaz iz Kur’ana ili sunneta koji ukazuje na to. Kaže poznati učenjak hanefijskog mezheba Mulla Ali El-Kari u svom djelu Fethu babil-inaje:
“Istindža (taharet poslije puštanja vjetra) je novotarija.“
2) To što vam se čini da puštate vjetar je vesvesa, tj. pričinja vam se da vjetar izlazi, a on ne izlazi. Način da se riješite ove vesvese jeste da pomenuti čin uopće ne uzimate u obzir, tj. da nastavite sa činom abdesta ili namaza kao da ništa niste osjetili. Imam Buhari i Muslim u svojim Sahihima zabilježili su hadis u kojem se kaže da se čovjek požalio Allahovom Poslaniku ﷺ. da osjeti nešto u namazu, tj. vjetar. Poslanik ﷺ. je odgovorio:
„Neka ne napušta namaz dok ne čuje zvuk ili osjeti miris.“
Imam Nevevi u komentaru ovog hadisa ukazao je da se u njemu želi reći da treba biti siguran u puštanje vjetra, pa makar i da se ne čuje zvuk ili osjeti miris, jer nije uvjet da se čuje zvuk ili osjeti miris po konsenzusu islamskih učenjaka.
U ovom hadisu nalazi se jedno veliko pravilo, a to je da čovjek ne uzima u obzir vesvese koje mu se pričinjavaju, nego da nastavlja s radnjama kao da i ne postoji spomenuta vesvesa.
3) Obavljanje spomenutih namaza je neispravno jer po konsenzusu islamskih učenjaka nije dozvoljeno obaviti namaz prije njegovog vremena.
A Allah najbolje zna.
(Fethul-bari 1/285, Šerhu sahihi Muslim 4/272, Fethu babil-inaje 1/166, Kifajetul-ahjar 1/44, El-Insaf 1/113, Sahihu fikhi sunne 1/89, 90, El-Alam bi fevaidi umdetil-ahkam 1/660, Rejsirul-allam 1/73)
hfz. Dževad Gološ
Vidi manjePostoji li olakšica pri uzimanju gusula?
Na samom početku treba spomenuti da je odstranjivanje pravne nečistoće (džunupluka) uvjet za ispravnost namaza, i svaki musliman tome treba posvetiti veliku pažnju. U normalnim uvjetima, da bi kupanje bilo validno, treba se prilikom gusula pokvasiti vodom cijelo tijelo, kao što je potvrđeno vjerodosviše
Na samom početku treba spomenuti da je odstranjivanje pravne nečistoće (džunupluka) uvjet za ispravnost namaza, i svaki musliman tome treba posvetiti veliku pažnju. U normalnim uvjetima, da bi kupanje bilo validno, treba se prilikom gusula pokvasiti vodom cijelo tijelo, kao što je potvrđeno vjerodostojnim hadisima Allahovog Poslanika.
U pogledu olakšica prilikom kupanja islamski učenjaci spominju dvije stvari:
1- Ženi je dozvoljeno da prilikom kupanja od džunupluka ne raspliće pletenice (kod žena koje kosu pletu u pletenice), već je dovoljno da vodom skvasi glavu toliko da voda dopre do tjemena, tj. korijena kose.
2- Ako spomenuta olakšica ne bi bila dovoljna, iz razloga da se žena zaista boji da će joj kupanje pogoršati već postojeću bolest ili usporiti njeno ozdravljenje, a to treba da bude potvrđeno od strane povjerljivog i prije svega kompetentnog liječnika – liječnice, tada će žena prilikom kupanja potrati po kosi mokrom rukom, zatim će uzeti tejemmum, a zatim će saprati vodom ostali dio tijela (ovo je stav uvaženog šejha Bin Baza). Spomenuti redoslijed nije obavezan, već je obaveza da se urade sve tri spomenute stvari bilo kojim redoslijedom.
Izvor (osnove) fetve: islam-qa
Odgovorio: Elvedin Pezić, prof.
Vidi manjeDa li poljubac kvari abdest, svejedno, bio popraćen strašću ili ne?
Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, poljubio jednu od svojih žena, zatim otišao na namaz, ne obnavljajući abdest nakon toga … Ovaj hadis pojašnjava propis dodirivanja i ljubljenja žene, odnosno da li takvo što kvari ili ne kvari abdest, I pored hadviše
Prenosi se od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, poljubio jednu od svojih žena, zatim otišao na namaz, ne obnavljajući abdest nakon toga …
Ovaj hadis pojašnjava propis dodirivanja i ljubljenja žene, odnosno da li takvo što kvari ili ne kvari abdest, I pored hadisa se ulema razišla po ovom pitanju. Jedni smatraju da dodirivanje žene u svakom slučaju kvari abdest. Drugi smatraju da dodirivanje žene kvari abdest samo ako je sa strašću. Dok treći misle da dodirivanje žene bezuslovno ne kvari abdest, i to je ispravno mišljenje. Znači, ako bi čovjek poljubio svoju suprugu, dodirnuo njenu ruku ili je zagrlio, a pri tome ne bi došlo do ejakulacije ili nečega drugog što kvari abdest, ni njegov, niti njen abdest ne bi došao u pitanje. U osnovi je abdest ispravan sve dok, na osnovu postojećih šerijatskih dokaza, ne bude jasno da je pokvaren. U Kur’anu i u sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, ne nalazimo dokaz koji upućuje na to da dodirivanje žene kvari abdest. Stoga, direktno dodirivanje ženinog tijela (ne preko odjeće), čak i sa strašću, kao i poljubac, ne kvari abdest.
ŠEJH IBN USEJMIN
Vidi manje(Fetve učenjaka dvaju harema – 95 str.)
Da li je džuma potpuna bez slušanja hutbe?
Bismillah, vel-hamdulillahi ves-salatu ves-selamu ‘ala resulillahi ve ‘ala ‘alihi ve sahbih! Svaki stanovnik naselja ili grada u kome se klanja džuma-namaz, a koji je punoljetan i zdrav musliman, dužan je klanjati džuma-namaz bez obzira na udaljenost svog mjesta stanovanja od džamije, i bez obzira dviše
Bismillah, vel-hamdulillahi ves-salatu ves-selamu ‘ala resulillahi ve ‘ala ‘alihi ve sahbih!
Svaki stanovnik naselja ili grada u kome se klanja džuma-namaz, a koji je punoljetan i zdrav musliman, dužan je klanjati džuma-namaz bez obzira na udaljenost svog mjesta stanovanja od džamije, i bez obzira da li čuje ezan ili ne. Obaveza pada i na prigradska naselja spojena sa gradom ako nemaju svoju džamiju u kojoj klanjaju džumu. Čak i stanovnici daljih naselja dužni su da se odazovu ako čuju ezan. Kaže Uzvišeni: ”O vjernici, kada se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i poðite da molitvu obavite; to vam je bolje neka znate.“ (Sura Petak, 9.) Ovo je preovladavajuće mišljenje islamskih učenjaka, a Allah najbolje zna.
Koliko se može razumjeti iz pitanja, tvoje radno mjesto je van grada u kome se klanja džuma na udaljenosti od 50 km tako da tebi džuma-namaz nije obavezan, a ako uspiješ doći i klanjati, bit će ti ispravan.
Prispijevanje na džuma-namaz uvjetovano je prispijevanjem na drugi rekat džuma-namaza. Ako prispiješ na ruku’ na drugom rekatu, klanjat ćeš još jedan koji si propustio. A ako te proðe ruku’ na drugom rekatu i prispiješ u džemat prije selama, tada ćeš poslije selama namaz upotpuniti sa četiri rekata podne-namaza, jer na džuma-namaz u tom slučaju nisi prispio. Poslanik, ﷺ, kaže: ”Ko prispije na jedan rekat, prispio je na namaz.” (Buharija, 580)
Dakle, ako prispiješ samo na namaz, bez hutbe, džuma je validna i ne moraš klanjati podne.
Mada, kao što smo spomenuli, u tvom slučaju, kako si ga opisao, tebi dolazak na džumu nije obavezan, nego si dužan na poslu klanjati podne-namaz.
A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Fahrudin Haseljić
Vidi manjeJe li dozvoljeno da jedan imam drži hutbu, a da drugi čovjek predvodi namaz?
Većina islamskih učenjaka smatrala je da nije uvjet ispravnosti džuma-namaza da isti čovjek drži hutbu i predvodi ljude nakon hutbe u namazu, zbog nepostojanja dokaza koji to uvjetuje. Jedan dio učenjaka zauzeo je suprotan stav, te su smatrali da je uvjet ispravnosti džuma-namaza da onaj ko je držaoviše
Većina islamskih učenjaka smatrala je da nije uvjet ispravnosti džuma-namaza da isti čovjek drži hutbu i predvodi ljude nakon hutbe u namazu, zbog nepostojanja dokaza koji to uvjetuje.
Jedan dio učenjaka zauzeo je suprotan stav, te su smatrali da je uvjet ispravnosti džuma-namaza da onaj ko je držao hutbu predvodi ljude u namazu.
Ispravno mišljenje je da je to dozvoljeno, ako za tim postoji potreba.
(Fetve Bin Baza, 12. tom, str. 382)
Vidi manjeJe li dozvoljeno klanjati i međusobno razgovarati u toku džumanske hutbe?
Nije dozvoljeno međusobno razgovarati dok imam drži hutbu, osim osobi koja razgovara sa imamom u nekim vanrednim situacijama. Nije dozvoljeno klanjati u toku džumanske hutbe, osim osobi koja je stigla u džamiju u toku hutbe – koja će klanjati dva kratka rekata, tehijjetul-mesdžida, nakon čega će sjeviše
Nije dozvoljeno međusobno razgovarati dok imam drži hutbu, osim osobi koja razgovara sa imamom u nekim vanrednim situacijama. Nije dozvoljeno klanjati u toku džumanske hutbe, osim osobi koja je stigla u džamiju u toku hutbe – koja će klanjati dva kratka rekata, tehijjetul-mesdžida, nakon čega će sjesti i pažljivo slušati hutbu.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 6133, 8. tom, str. 244)
Vidi manjeRukovanje u toku hutbe džuma namaza
Obaveza je onima koji su došli na džuma-namaz da pažljivo slušaju džumansku hutbu, te da ostave sve ono što bi moglo odvlačiti njihovu pažnju od slušanja hutbe. Preneseno je da je Allahov Poslanik kazao: ”Onaj ko kaže onome ko sjedi do njega, u toku hutbe: ‘Šuti’ – izgubio je nagradu hutbe.” (Buhariviše
Obaveza je onima koji su došli na džuma-namaz da pažljivo slušaju džumansku hutbu, te da ostave sve ono što bi moglo odvlačiti njihovu pažnju od slušanja hutbe. Preneseno je da je Allahov Poslanik kazao: ”Onaj ko kaže onome ko sjedi do njega, u toku hutbe: ‘Šuti’ – izgubio je nagradu hutbe.” (Buharije Muslim) A što se tiče rukovanja, ono nije zabranjeno i nema smetnje da se čini u toku hutbe jer je to identično išaretu, pod uvjetom da bude bez govora.
(Fetve Stalne komisije: fetva broj 10647, 8. tom, str. 245)
Vidi manjeDa li je ispravno spajati džumu s ikindijom?
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, ﷺ. Po ovome pitanju postoje dva oprečna mišljenja. Prije svega treba napomenuti da po ovome pitanju nema zabilježenih stavova islamskih učenjaka prvih generacija.Takoðer, nije zabilježeno da je Poslanik, ﷺ, ili neko od njegovih ashaba, sviše
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika, ﷺ. Po ovome pitanju postoje dva oprečna mišljenja. Prije svega treba napomenuti da po ovome pitanju nema zabilježenih stavova islamskih učenjaka prvih generacija.Takoðer, nije zabilježeno da je Poslanik, ﷺ, ili neko od njegovih ashaba, spajao ikindiju sa džumom. Razlog njihovog nedoticanja ovoga pitanja u to vrijeme leži u sljedećim činjenicama:
– Mjesta kojima se u to vrijeme prolazilo nisu bila naseljena većim brojem stanovništva kao u ovo naše vrijeme, nego se radilo o manjim selima i šatorskim – nomadskim nastambama čiji je broj stanovnika bio vrlo mali, pa stoga i nisu bili obavezni klanjati džumu.
– Musafir nije obavezan klanjati džumu.
– U to vrijeme ljudi zbog velikih vrućina nisu kretali na put u podne, nego rano ujutro, pa zato i nisu dolazili u priliku da spajaju ikindiju sa džumom.
– Prema tome, ni Poslaniku, ﷺ, niti njegovim ashabima nije se desilo da na putovanju klanjaju džumu za onima koji nisu putnici, pa da nastave s putovanjem i oko toga nema nikakvog predanja koje je vezano za ovo pitanje, niti verbalnog niti praktičnog.
Jedan dio islamskih učenjaka ovoga doba stava je da se ikindija ne može spajati sa džumom i svoje mišljenje potkrepljuju sljedećim dokazima:
1. Uzvišeni Allah rekao je: «Vjernicima je propisano da u odreðeno vrijeme namaz obavljaju.» (En-Nisa’, 103.) Prema tome, ko klanja ikindiju u vrijeme džume, klanjao ju je prije vremena i takav namaz nije valjan.
2. Nije zabilježeno da su Allahov Poslanik, ﷺ, i njegovi ashabi spajali ikindiju sa džumom.
3. Nije ispravno porediti spajanje podne-namaza i ikindije sa spajanjem džume i ikindije, jer izmeðu džume i podne-namaza postoje mnoge razlike.
Drugi dio učenjaka zastupa mišljenje da je dozvoljeno spojiti ikindija-namaz sa džumom u prvom vremenu (vremenu džume). To je mišljenje šafijskih učenjaka i poznatije mišljenje kod hanbelijskih učenjaka, a svoj stav obrazlažu činjenicom da je džuma zamjena za podne-namaz, i u islamskom pravu (fikhu) poznato je da zamjena uzima isti propis kao i ono što je zamijenjeno. Allahov Poslanik, ﷺ, nije nikada imao priliku da klanja džumu na putovanju, niti ju je i za kim klanjao na putovanju, pa kako možemo uopće kazati da nije bila njegova praksa da spaja ikindiju i džuma-namaz?
Po ovome pitanju moramo se obratiti na osnove Šerijata i na njegove intencije, te na osnovu ove mes’ele (pitanja) u Kur’anu i sunnetu. Razlog zbog kojeg je dozvoljeno spojiti podne i ikidiju je olakšica vjernicima, a potreba za tom olakšicom postoji i u ovome slučaju.
Prema tome, spojiti ikindija-namaz sa džuma-namazom je dozvoljeno jer ne postoji jasan i kategoričan dokaz koji to zabranjuje. Allah, opet, najbolje zna.
Odgovorio: Abdulvaris Ribo
Vidi manjePostoje li sunneti koji se klanjaju prije ili poslije džuma-namaza?
Po ispravnijem mišljenju islamskih učenjaka, ne postoje sunneti koji se klanjaju prije džumaa-namaza. Ali treba spomenuti da je propisano da čovjek prilikom ulaska u džamiju klanja nafilu, predavajući selam nakon svaka dva rekata, onoliko rekata koliko mu nije teško. Na osnovu riječi Allahovog Poslaviše
Po ispravnijem mišljenju islamskih učenjaka, ne postoje sunneti koji se klanjaju prije džumaa-namaza. Ali treba spomenuti da je propisano da čovjek prilikom ulaska u džamiju klanja nafilu, predavajući selam nakon svaka dva rekata, onoliko rekata koliko mu nije teško. Na osnovu riječi Allahovog Poslanika: ”Noćni i dnevni namazi se klanjaju dva po dva (rekata).” (Hadis je zabilježio imam Ahmed i sakupljači Sunena sa dobrim – hasen lancem prenosilaca. Osnova hadisa je u Buhariji bez spominjanja riječi ”dnevni”.)
Mnogo je vjerodostojnih hadisa koji ukazuju da je propisano vjerniku kada petkom uđe u džamiju da klanja nafila-namaz prije izlaska imama –početka hutbe i da to nije ograničeno. Ako bi klanjao dva ili četiri rekata, to bi bilo lijepo, a minimalno što se traži prilikom ulaska u džamiju su dva rekata tehijjetul-mesdžida (pozdrav džamiji).
Što se tiče sunneta poslije džuma-namaza, oni su propisani, minimalno dva, a maksimalno četiri rekata. Na osnovu riječi Allahovog Poslanika: ”Ko od vas bude klanjao (nafilu) nakon džuma-namaza, neka klanja četiri rekata.” Allahov Poslanik običavao je klanjati nakon džume dva rekata nafile u svojoj kući.
(Fetve šejha Bin Baza, 12. tom, str. 386)
Vidi manjeJe li dozvoljeno išaretom upozoriti one koji pričaju tokom hutbe?
Ako postoji potreba, dozvoljeno je razgovarati u pauzi kada imam sjedi između dvije hutbe. Također, dozvoljeno je išaretom upozoriti one koji razgovaraju u toku hutbe, kako bi prestali, kao što je dozvoljeno koristiti išaret u namazu ako za tim postoji potreba. (Fetve šejha Bin Baza, 12. tom, str. 3više
Ako postoji potreba, dozvoljeno je razgovarati u pauzi kada imam sjedi između dvije hutbe.
Također, dozvoljeno je išaretom upozoriti one koji razgovaraju u toku hutbe, kako bi prestali, kao što je dozvoljeno koristiti išaret u namazu ako za tim postoji potreba.
(Fetve šejha Bin Baza, 12. tom, str. 337)
Vidi manje