Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li postoji dokaz za to da džin može ući u čovjeka?
Postoji dokaz, kako u Kur’anu, tako i u sunnetu da džin može ući u čovjeka. U Kur’anu su to riječi Uzvišenog Allaha: “Oni koji kamatu jedu, dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio…” Ibn – Kesir, rahimehullah, je rekao: “Dići će se iz svojih kaburova, na Sudnjem danu, kaoviše
Postoji dokaz, kako u Kur’anu, tako i u sunnetu da džin može ući u čovjeka. U Kur’anu su to riječi Uzvišenog Allaha:
“Oni koji kamatu jedu, dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio…”
Ibn – Kesir, rahimehullah, je rekao: “Dići će se iz svojih kaburova, na Sudnjem danu, kao što se diže onaj koji je poludio i koga je šejtan dodirom izbezumio.”
Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, je to stanje opisao sljedećim riječima:
“Doista se šejtan kreće sinom Ademovim kao što se kreće krv.”
El – Eš’ari, rahimehullah, prenoseći stavove ehli – sunneta vel džema’ata: “Oni (ehli – sunnet) govore da džin ulazi u tijelo onoga koga je zahvatilo ludilo.” Kao dokaz navodi spomenuti ajet.
‘Abdullah (sin imama Ahmeda) – Allah im se smilovao –je rekao: “Rekao sam svome ocu: ‘Ima ljudi koji misle da džin ne može ući u tijelo insana.’ Odgovorio mi je: ‘Lažu, sine. To je on (šejtan) koji govori njihovim jezikom.’”
Imam Ahmed i Bejhaki prenose hadise u kojima stoji da je Poslaniku, sallallahu ‘alejhi ve sellem, doveden dječak koji je bio poludio, pa je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, govorio:
“Izađi, Allahov neprijatelju!”
U drugom predajama stoji da je govorio:
“Izađi, Allahov neprijatelju! Ja sam Allahov Poslanik!”
Nakon ovoga, dječak je ozdravio.
Iz navedenog vidimo da za ulazak džina u čovjeka postoji dokaz – kako u Kur’anu, sunnetu, tako i riječima ispravnih prethodnika. Praksa isto pokazuje. Pored toga ne smijemo negirati činjenicu da ludilo može imati i druge uzroke; kao što je slučaj oštećenja nervnog sistema i tome sl.
Šejh ibn Usejmin
Vidi manjeFetve učenjaka dvaju harema – 78. str.
Može li džin utjecati na čovjeka? Kako se zaštititi od džina?
Nema sumnje da džini mogu utjecati na čovjeka, da mu mogu naškoditi, čak ga i ubiti. Mogu mu naškoditi bacanjem kamenja, kao i zastrašivanjem na druge načine koji se spominju u sunnetu i o kojima svjedoče stavarnost i iskustva ljudi. Prenosi se od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je jednoviše
Nema sumnje da džini mogu utjecati na čovjeka, da mu mogu naškoditi, čak ga i ubiti. Mogu mu naškoditi bacanjem kamenja, kao i zastrašivanjem na druge načine koji se spominju u sunnetu i o kojima svjedoče stavarnost i iskustva ljudi. Prenosi se od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da je jednom ashabu dozvolio da se iz jedne bitke vrati kući, jer se bio tek oženio. Kada je stigao kući, zatekao je svoju ženu na vratima, te joj je to osporio. Rekla mu je: “Uđi!” Kada je ušao, našao je sklupčanu zmiju na krevetu. Kod sebe je imao koplje kojim ju je ubio. Kada je zmija uginula, umro je i ashab – nije se moglo znati ko je prije umro. Kada je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, o ovome bio obavješten, zabranio je da se ubijaju zmije koje nastanjuju kuće, osim ebtera i zatufjetejn (dvije vrste zmija koje nastanjuju područje Hidžaza).
U ovome je dokaz da džini mogu napastvovati čovjeka i da mu mogu naškoditi. Ovome u prilog govore i svakodnevni primjeri i ispovijesti koje čujemo od ljudi koji su imali takva iskustva. Dešavalo se da čovjek dođe do kakve doline, pa ga zaspe kamenje, a da nikoga ne vidi. Ili da čuje glasove, šum drveća ili nešto slično što ga prestraši i bude uzrokom da čovjek poludi. Također se može desiti da džin uđe u čovjekovo tijelo iz ljubavi; kako bi mu naškodio ili zbog bilo kojeg drugog razloga. O tome govore i riječi Allaha, subhanehu ve te’ala:
“Oni koji kamatu jedu, dići će se kao što će se dići onaj koga je dodirom šejtan izbezumio.”
Pokazalo se mogućim da se džin, govoreći iz bolesnika, obrati onome ko mu uči kur’anske ajete i da obeća da se više neće vraćati u čovjekovo tijelo.
Čovjek se može zaštititi od džina učeći ono što se prenosi od Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, kao preporuka da se uči. Primjer toga je učenje Ajetul – kursije; ko navečer prouči Ajetul – kursiju imat će od Allaha, dželle šanuhu, zaštitinika od šejtana sve dok ne osvane. Allah, subhanehu ve te’ala, je najbolji zaštitnik.
Šejh Ibn Usejmin
Vidi manjeFetve učenjaka dvaju harema – 82. str.
Da li meleki izgovaraju amin na ono što pomislimo u duši?
Hvala Allahu! Prvo: Musliman nije odgovoran za ono što se dešava u njegovoj duši ili za ono što mu šejtan došaptava, ako ne radi ili ne priča onako kako mu šejtan govori, u skladu s hadisom Poslanika, ﷺ: „Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovorviše
Hvala Allahu!
Prvo: Musliman nije odgovoran za ono što se dešava u njegovoj duši ili za ono što mu šejtan došaptava, ako ne radi ili ne priča onako kako mu šejtan govori, u skladu s hadisom Poslanika, ﷺ: „Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovore ili ne rade po tome.“ Bilježe Buhari, 4968, i Muslim, 127.
Dužnost muslimana je da odagna od sebe ove misli i da ih ne slijedi.
Ovo se odnosi na sve misli koje se javljaju bez, izuzetka.
Nevevi kaže: “Što se tiče misli i slutnji, ako ga one ne opsjednu i on ne ustraje u tome, onda mu je oprošteno, u čemu su saglasni učenjaci, jer on nema izbora niti utjecaja na njihovo pojavljivanje i dešavanje niti ima način da ih se oslobodi. Na ovo se odnosi hadis Poslanika, ﷺ, kad je rekao: ‘Zaista je Allah oprostio mom umetu ono na što ih njihove duše nagovaraju, sve dok to ne izgovore ili ne urade.’”
Učenjaci smatraju da su to misli koje se nisu ustalile niti ukorijenile kod osobe.
Stoga smatraju: „Bez obzira na to da li je to misao koja se odnosi na ogovaranje ili se odnosi na nevjerstvo, ili slično tome, onome kome se pojavi misao nevjerstva, a da se on trudi da bi to postigao, a potom je on u istom trenu odbaci, on nije nevjernik, niti ima bilo kakvu obavezu u pogledu nekih iskupljenja.
Razlog oprosta je taj što osoba nije bila u mogućnosti odagnati takvu misao, već je moguće da se sačuva od ustrajavanja u tome, pa je iz tog razloga prepuštanje tim mislima/ustrajavanje u njima i vezivanja svoga srca za iste zabranjeno/haram.
Šta god da ti ova misao predoči, bilo da je to ogovaranje ili neki drugi vid griješenja, dužnost svake osobe jeste da se tome suprotstavi usmjeravajući misli na ono čime će odagnati takva razmišljanja.“ Preneseno iz djela „El-Ezkar“ (str.345).
Tako je i s dovom (željom) da se nekome desi nešto ružno, ako osoba nije imala na umu tu misao niti ju je izgovarala, niti je počinila nešto loše, već su to samo misli koje šejtan stavlja u srce muslimana kako bi pokvario odnos između njega i njegovog brata, u tom slučaju nema nikakve odgovornosti, već ti je obaveza da se sačuvaš ovakvih misli, potom činiš dovu za svoga brata tražeći od Allaha, dž. š., da mu da sve najbolje kako bi na taj način ponizio i pokorio šejtana.
U skladu s time, meleki aminuju na dobro za koje moliš, a ne i na smutnju, crne misli i slutnju koje ti šejtan stavlja u srce.
Allah najbolje zna!
Izvor: islamqa
Vidi manjeDa li prihvatanje islama briše sve grijehe?
Prihvatanjem islama brišu se svi grijesi koje je čovjek do tada počinio, bez obzira o čemu se radilo. Imam Muslim zabilježio je da je Amr b. As kada je htio prihvatiti islam uvjetovao Poslaniku, ﷺ, to da mu bude oprošteno sve što je učinio kao nevjernik, pa ga je Allahov Poslanik, ﷺ, upitao: “O Amreviše
Prihvatanjem islama brišu se svi grijesi koje je čovjek do tada počinio, bez obzira o čemu se radilo. Imam Muslim zabilježio je da je Amr b. As kada je htio prihvatiti islam uvjetovao Poslaniku, ﷺ, to da mu bude oprošteno sve što je učinio kao nevjernik, pa ga je Allahov Poslanik, ﷺ, upitao: “O Amre, zar ne znaš da prihvatanje islama briše sve što je bilo prije njega?!” Ne samo to, već će Uzvišeni Allah, ako bude htio, sve te grijehe, zbog iskrenog pokajanja, pretvoriti u dobra djela: “…Allah će njihova hrđava djela u dobra promijeniti…” (El-Furkan, 70.)
Dakle, nakon izgovaranja dvaju šehadeta počinje tvoj novi život. Nakon promjene hrđavih djela u dobra otvaraju se nove, bijele stranice, na kojima treba ispisati mnogo dobrih djela, a što je garancija za sretan život na ovom i budućem svijetu. Molim Svemogućeg Allaha da svim ljudima oraspoloži srce prema islamu, amin!
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je tačno da su džinni vjernici – meleki?
O ovom pitanju teško je govoriti na ovaj način. Ukratko možemo kazati sljedeće: postoje džinni vjernici i džinni nevjernici, isto kao što postoje ljudi vjernici i nevjernici. Da su neki džinni povjerovali u Kur’an, dokaz je sura Džinn. Džinni vjernici nisu meleki. Meleki su potpuno druga bića. Oni sviše
O ovom pitanju teško je govoriti na ovaj način. Ukratko možemo kazati sljedeće: postoje džinni vjernici i džinni nevjernici, isto kao što postoje ljudi vjernici i nevjernici. Da su neki džinni povjerovali u Kur’an, dokaz je sura Džinn. Džinni vjernici nisu meleki. Meleki su potpuno druga bića. Oni su stvoreni od svjetlosti, a džinni od vatre. Džinni nevjernici ustvari su šejtani, što jasno stoji u 102. ajetu sure Bekara.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je tačno da se nebeska Kaba nalazi iznad naše Kabe?
U hadisima se navodi da je nebeska Kaba (Bejtul-mamur) na nebu u ravnini s ovosvjetskom Kabom, i kada bi pala, pala bi na nju. (Taberi, u djelu Džamiul-bejan, 17/24/25004.) Ovaj hadis prenesen je s nekoliko različitih lanaca prenosilaca koji pojačavaju jedni druge. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/više
U hadisima se navodi da je nebeska Kaba (Bejtul-mamur) na nebu u ravnini s ovosvjetskom Kabom, i kada bi pala, pala bi na nju. (Taberi, u djelu Džamiul-bejan, 17/24/25004.) Ovaj hadis prenesen je s nekoliko različitih lanaca prenosilaca koji pojačavaju jedni druge. (Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 1/857-860.)
Kada je upitan o Bejtul-mamuru, Alija, radijallahu anhu, odgovorio je: “To je kuća na nebu, i u ravnini je s Kabom. Njena svetost na nebu jeste kao svetost Kabe na Zemlji.” (Taberi, 17/23/25000, i Abdurrezzak, 5/29/8878.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li je šerijat poslanikâ prije nas obavezujući kada je u pitanju ovaj ummet?
Islam je vjera svih poslanikâ i vjerovjesnikâ. Od prvog do posljednjeg svi su pozivali u obožavanje Allaha, Jednog, Jedinog, Koji nema sudruga. Allahova jednoća, čisti monoteizam bila je osnovna preokupacija poslanikâ kada je riječ o pozivanju njihovih naroda. Međutim, vjerozakonici poslanikâ očitoviše
Islam je vjera svih poslanikâ i vjerovjesnikâ. Od prvog do posljednjeg svi su pozivali u obožavanje Allaha, Jednog, Jedinog, Koji nema sudruga. Allahova jednoća, čisti monoteizam bila je osnovna preokupacija poslanikâ kada je riječ o pozivanju njihovih naroda. Međutim, vjerozakonici poslanikâ očito su se razlikovali. U jednom vjerozakoniku određena je stvar bila dopuštena, a u drugom zabranjena, i obratno. Kada je riječ o vjerozakonicima prije našeg šerijata, njihovi propisi spadaju u jednu od tri kategorije: prvo, propisi koji su sastavni dio našeg šerijata po konsenzusu islamskih učenjaka, i to su propisi koji su vrijedili za narode prije nas potom su potvrđeni našim vjerozakonikom; drugo, propisi koji nisu sastavni dio našeg šerijata također po konsenzusu islamskih učenjaka, i to su propisi koji su vrijedili za narode prije nas potom su stavljani van pravne snage našim vjerozakonikom; i, treće, propisi u vezi s kojim postoji razilaženje, jer nisu jasno stavljeni van snage našim vjerozakonikom. (Vidjeti: Muzekiretu usulil-fikh, str. 249-251.)
Većina islamskih učenjaka ovu kategoriju propisa smatra sastavnim dijelom našeg vjerozakonika. Ovo je stav hanefijskih, malikijskih, većine hanbelijskih učenjaka, Ševkanija i drugih. (Vidjeti: El-Mugni, 5/253, El-Džamiu li ahkamil-Kur’an, 1/464, Es-Sejlul-džerrar, 1/244, Muzekiretu usulil-fikh, str. 250, i El-Muhezzeb, 3/972, od dr. Nemle.) Mišljenje većine islamskih učenjaka zasnovano je na jačim argumentima, iz kojih proizilazi da je vjerozakonik naroda prije nas, koji je prešutan u našem šerijatu, ujedno i naš vjerozakonik, pod tri uvjeta: prvo, da se vjerodostojnim argumentom potvrdi da je određeni propis bio vjerozakonik onih prije nas; drugo, da se u izvorima našeg šerijata ne navodi argument koji potvrđuje dotični propis, jer bi u tom slučaju bio sastavni dio našeg vjerozakonika po konsenzusu učenjaka; i, treće, da se u izvorima našeg šerijata ne navodi argument koji derogira dotični propis, jer u tom slučaju ne bi bio sastavni dio našeg vjerozakonika po konsenzusu učenjaka. (Vidjeti: Mealimu usulil-fikh, str. 232.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li se melek koji uzima duše zove Azrail?
Melek koji uzima duše, u Kur’anu i hadisu nazvan je imenom Melek smrti: “Reci: ’Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti…’” (Es-Sedžda, 11.) U mnogim hadisima spomenut je izraz Melek smrti, a nigdje se ne spominje izraz Azrail. Jedno od tih predanja jeste i Ebu Hurejrino, radijallahviše
Melek koji uzima duše, u Kur’anu i hadisu nazvan je imenom Melek smrti: “Reci: ’Melek smrti, koji vam je za to određen, duše će vam uzeti…’” (Es-Sedžda, 11.) U mnogim hadisima spomenut je izraz Melek smrti, a nigdje se ne spominje izraz Azrail. Jedno od tih predanja jeste i Ebu Hurejrino, radijallahu anhu, predanje u kojem stoji da je Allah, dželle šanuhu, Musau, alejhis-selam, poslao Meleka smrti… Na osnovu toga, neispravno je Meleka smrti zvati imenom Azrail, tim prije jer je to gajb (nepoznato), a gajb se može znati samo putem objave, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeDa li nevjernik koji u pijanom stanju prihvati islam ima status muslimana?
Po mišljenju većine islamskih učenjaka, prihvatanje islama pijane osobe ispravno je, makar bio pijan, i takav se čovjek od toga momenta tretira muslimanom.(Vidjeti: El-Mugni 9/32, El-Bahrur-raik 5/150, i Džumelul-ahkam, str. 242, od imama En-Natifija.) Ako prihvatimo ovo mišljenje, onda se to odnosiviše
Po mišljenju većine islamskih učenjaka, prihvatanje islama pijane osobe ispravno je, makar bio pijan, i takav se čovjek od toga momenta tretira muslimanom.(Vidjeti: El-Mugni 9/32, El-Bahrur-raik 5/150, i Džumelul-ahkam, str. 242, od imama En-Natifija.)
Ako prihvatimo ovo mišljenje, onda se to odnosi na pijanog čovjeka koji je ipak svjestan šta govori, tj. da uistinu želi prihvatiti islam, a ne na onu osobu koja nije svjesna šta govori, a Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manjeRazumijevanje hadisa da bludnik prestaje biti vjernik dok čini blud.
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Bludnik prestaje biti vjernik u momentu činjenja bluda, i kradljivac kada krade, i onaj ko konzumira alkohol u momentu dok to čini.”(Buharija i Muslim.) Prije svega, trebamo znati da onaj ko čini grijehe spomenute u ovom hadisu nije nevjernik. Imam Tirmviše
Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Bludnik prestaje biti vjernik u momentu činjenja bluda, i kradljivac kada krade, i onaj ko konzumira alkohol u momentu dok to čini.”(Buharija i Muslim.) Prije svega, trebamo znati da onaj ko čini grijehe spomenute u ovom hadisu nije nevjernik. Imam Tirmizi kaže: “Ne znamo da postoji ijedan učenjak koji je proglasio nevjernikom onoga ko čini nemoral, krade ili konzumira alkohol.”(Vidjeti: Aridatul-ahvezi, 5/306.) Poslanikove, ﷺ, riječi: “Bludnik prestaje biti vjernik”, znače, prestaje biti potpunog imana.(Vidjeti: Et-Temhid, 4/236, El-Mufhim, 1/247, El-Minhadž, 2/36, Fethul-Bari, 1/51, od Ibn Redžeba.)
Ovaj hadis sličan je sljedećim hadisima: “Ne vjeruje onaj ko ne želi svom bratu ono što želi samom sebi”; “Nećete vjerovati sve dok se ne budete voljeli”; “Ubistvo muslimana je nevjerstvo” itd. U ovim predanjima negira se iman, ali se ne negira njegova osnova, već potpunost. Dokaz tome jeste predanje u kojem stoji da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko umre a ne bude Allahu pripisivao druga, ući će u Džennet, makar krao i činio nemoral.”(Buharija i Muslim.) Negacija osnove imana bila bi samo u slučaju da ohalali činjenje ovih grijeha. Neki učenjaci, na čelu s Ibn Abbasom, prihvatili su spoljašnje značenje ovog predanja, tj. negaciju osnove imana, smatrajući da se hadis odnosi na onoga ko ohalali nemoral, krađu i konzumiranje aklohola.(Vidjeti: El-Mufhim, 1/247, i El-Minhadž, 2/36.)
Dakle, čovjek koji čini ove grijehe smatra se vjernikom krnjavog imana ili samo muslimanom, shodno razilaženju među islamskim učenjacima.(Vidjeti: Džamiul-ulumi vel-hikem, str. 43.) Kada je riječ o negaciji potpunosti imana, ona je vezana za momenat nepokornosti, kako stoji u navedenom hadisu: “…u momentu dok to čini”, iako konzumiranje alkohola nosi još jedno zlo, jer je alkohol izvor svih zala. Ibn Abbas prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ako čovjek umre kao hronični alkoholičar, imat će status kao onaj ko obožava kipove.”(Ibn Madže, Ahmed, 1/272/2453, i Taberani, 12/36/12428, s dobrim lancem prenosilaca. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2/287-289, Sahihul-džamia, 2/1020.)
Abdullah b. Omer prenosi da je Poslanik, ﷺ, rekao: “Ko popije alkohola neće mu namaz biti primljen četrdeset dana.” (Ibn Madže, Ahmed, 2/35/4917, i Tajalisi, 3/417/2013, sa ispravnim lancem prenosilaca. Vidjeti: Sahihul-džamia, 2/1082.) A Allah najbolje zna.
Odgovorio: Dr. Safet Kuduzović
Vidi manje