Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Obavijesti
Je li zabranjeno obavljati namaz u prisustvu hrane?
Pokudeno je obavljanje namaza u prisustvu jela Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ''Ako se postavi večera i uspostavi akšam-namaz; prvo večerajte. '21 Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:više
Pokudeno je obavljanje namaza u prisustvu jela
Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Ako se postavi večera i uspostavi akšam-namaz; prvo večerajte. ‘21
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Kada se pred nekoga postavi jelo pa se tada uspostavi namaz; neka prvo jede, i neka ne žuri, neka polahko završi . . , 22
Ibn Omer, radijallahu anhu, u ovom slučaju prvo bi objedovao, i ne bi išao na namaz dok ne bi završio, iako bi čuo imamovo učenje.
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, gore navedeni hadisi odnose se na akšam-namaz, tim prije što je to jasno rečeno u jednoj verziji Enesovog, radijallahu anhu, predanja, a nju je zabilježio imam Muslim: “Koda dođe vrijeme večere a uspostavi se namaz; prvo večerajte, pa potom klanjajte akšam-namaz; i nemojte žuriti s objedom. ” A u drugoj verziji stoji: “Kada se uspostati namaz; a čovjek je postio taj dan, neka večera prije nego što klanja akšam-namaz; i neka ne žuri s objedom. ”
Međutim to ne znači da drugi namazi nemaju isti tretman, i to na osnovu sljedećeg: izjednačavanje drugih namaza s akšam-namazom podudara se sa značenjem i riječima Aišinog, radijallahu anha, predanja u kojem je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema namaza kada je postavljeno jelo ni kada se čovjek opire fiziološkoj potrebi’ 23 gladan čovjek može željeti hranu više nego onaj koji je postio; hadis je općenit budući da je povod zabrane obavljanja namaza pored postavljene hrane negativan utjecaj na skrušenost. Zbog toga je Ebu Derda govorio: “Pronicljiv je čovjek koji obavi sve potrebe prije namaza, pa u namaz stupi skrušeno.”24
Drugo, kada je riječ o propisu vezanom za obavljanje namaza kada je postavljeno jelo, on je usko vezan za povod (a povod je negativan utjecaj na skrušenost): kada povod postoji, postoji i propis; ako povod ne postoji, ne postoji ni propis, naprimjer, čovjek je postio, ali nije gladan, i njemu nije pokuđeno klanjati, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Treće, pozivajući se na navedene hadise, neki učenjaci tvrde da se namasko vrijeme produžuje u slučaju da jelo bude postavljeno neposredno prije završetka namaskog vremena. Smatram da hadisi na to ne ukazuju iz sljedećih aspekata: prvo, kada se radi dva zla, čovjek se mora ograničiti na manje, a odsustvo skrušenosti manje je zlo od propuštanja namaza u njegovom vremenu (što je slučaj s namazom u strahu, kada se u obzir uzima isticanje namaskog vremena); i, drugo, rekavši da se ne žuri s objedom, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nije mislio na odugovlačenje objeda do isteka namaskog vremena, već je htio ukazati da je skrušenost u namazu važnija od namaza u prvom vremenu. U tome je smislu Nafia govorio: “Kada bi sunce zašlo i noć se mogla jasno razlikovati od dana, Ibn Omer nekada je nakon posta prvo objedovao dok je mujezin učio ezan, pa ikamet, on bi čuo poziv, ali bi i dalje jeo, i ne bi žurio, potom bi otišao na namaz, govoreći: ‘Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Nemojte žuriti postavljenom večerom.’ 25
Četvrto, neki su učenjaci navedene hadise uzeli za dokaz mišljenju da prisustvovanje zajedničkom namazu nije obavezno, jer se čovjek uglavnom zauzme jelom umjesto namazom. Ali to je dokazivanje pogrešno. Postavljena hrana, doduše, opravdava izostajanje iza zajedničkog namaza, ali ne obezvređuje njegovu obaveznost glede onoga ko je dužan klanjati u džematu, i ovo treba dobro shvatiti.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Treba li ustajati na namaz kada se prouči ikamet a imam još nije došao?
Pokudeno je ustati na poziv ikameta ako imam nije prisutan Ebu Katada, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: "Kada se uspostavi namaz nemojte ustajati dok se ne pojavim." 11 Propisi vezani za poglavlje Prvo, hadis jasno zabranjuje ustajanje na pozivviše
Pokudeno je ustati na poziv ikameta ako imam nije prisutan
Ebu Katada, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Kada se uspostavi namaz nemojte ustajati dok se ne pojavim.” 11
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, hadis jasno zabranjuje ustajanje na poziv ikameta dok se ne pojavi imam, a to se jasno zaključuje iz Muslimove verzije: ” .. dok ne vidite da sam došao. ”
Drugo, mujezinu je dopušteno uspostaviti namaz ako je imam u svojoj kući, pod uvjetom da čuje ikamet i da je to prethodno dopustio. Prethodni hadis na to jasno ukazuje. Ali iz sljedećeg predanja Džabira b. Semure, radijallahu anhu, to se ne zaključuje: “Bilal bi učio ezan kada bi sunce prešlo zenit, a ikamet ne bi učio dok ne bi vidio Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, da je došao.”12
Ove hadise možemo usaglasiti na sljedeći način: Bilal, radijallahu anhu, pratio bi Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, ulazak u džamiju, i učio bi ikamet prije nego što bi ga vidjeli drugi muslimani, a kada bi ga oni vidjeli, ustali bi, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Treće, kada je riječ o Ebu Hurejrinom, radijallahu anhu, predanju: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, jednog je dana ušao u džamiju, a namaz je bio uspostavljen i safovi poredani … “13 hafiz Ibn Hadžer lijepo je usaglasio naoko oprečna predanja rekavši: “Ebu Hurejrino i Ebu Katadino, radijallahu anhum, predanje možemo usaglasiti tako što ćemo reći: ovo je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, uradio da ukaže da to nije zabranjeno, a sam postupak ashaba prenesen u Ebu Hurejrinom, radijallahu anhu, predanju bio je povod da to Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabrani izričući hadis koji je prenio Ebu Katada, radijallahu anhu, i zato što su običavali uspostavljati namaz u određenom vremenu, čak i ako Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije bio prisutan, pa im je zabranio jer se bojao da će im biti teško čekati ga ako ga nešto zadrži.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Treba li požuriti da stignemo ako je namaz već počeo?
Pokudeno je na uspostavljeni namaz ići žurno Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: 'Kada se uspostavi namaz nemojte žuriti, idite na njega smireni, ono što stignete, klanjajte, a ono što vas prođe, naklanjajte. "9 Ebu Katada pripovijedao je: "Kaviše
Pokudeno je na uspostavljeni namaz ići žurno
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, rekao je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Kada se uspostavi namaz nemojte žuriti, idite na njega smireni, ono što stignete, klanjajte, a ono što vas prođe, naklanjajte. “9
Ebu Katada pripovijedao je: “Kada smo jednom p rilikom došli u džamiju da klanjamo, Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, čuo je naše glasove i žamor, pa je upitao: ‘Šta vam je?’ ‘Žurili smo na namaz’, odgovorismo, a on reče: ‘Nemojte tako činiti! Kada pođete na namaz budite smireni, pa ono što stignete, klanjajte, a ono što vas prođe, naklanjajte. “10
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, pokuđeno je žuriti na uspostavljeni namaz iz bojazni da će namaz proći. Na namaz treba ići smireno, jer onaj ko pođe na namaz praktično je njime okupiran i treba se potpuno okititi adabima odlaska u džamiju.
Drugo, žurenje uzrokuje umor i zadihanost, a to umanjuje skrušenost u namazu.
Treće, gore navedeni hadisi nisu oprečni Allahovim riječima: “O vjernici, kad se u petak na molitvu pozovete, kupoprodaju ostavite i požurite da molitvu obavite … ” (El-Džumua, 9). Naime, žurenje naređeno u ajetu odnosi se na ostavljanje svih poslova i ranjenje na namaz, što se vidljivo razlikuje od žurenja koje je zabranjeno u hadisima. To što je Svevišnji Allah, nasuprot kupoprodaji, spomenuo požurivanje na molitvu ukazuje da se misli na požurivanje s pokornošću, jer pokornost Svemogućem Allahu nasuprot je stjecanju ovosvjetskih dobara. A žurenje koje je spomenuto u hadisu odnosi se na sami hod koji lišava skrušenosti; otuda je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: ”.. zato na namaz ne idite žureći, već idite smireni’: a Svevišnji Allah najbolje zna.
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Je li dozvoljeno da mujezin prima platu?
Zabranjeno je za mujezinluk uzimati plaću Osman b. Ebul-As, radijallahu anhu, jednom je prilikom rekao: "Allahov Poslaniče, imenuj me za imama u mom narodu." Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: 'Ti si njihov imam, i neka ti mjerodavno bude stanje najslabijeg od njih, izaberi muviše
Zabranjeno je za mujezinluk uzimati plaću
Osman b. Ebul-As, radijallahu anhu, jednom je prilikom rekao: “Allahov Poslaniče, imenuj me za imama u mom narodu.” Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: ‘Ti si njihov imam, i neka ti mjerodavno bude stanje najslabijeg od njih, izaberi mujezina koji za mujezinluk neće uzimati plaću. ” Jahja el-Bekka rekao je: “Čuo sam nekog čovjeka da kaže Ibn Omeru: ‘Allaha mi, volim te u ime Allaha!’ Ibn Omer, radijallahu anhu, odgovori mu: ‘Allaha mi, ja tebe mrzim u ime Allaha!’ ‘A zašto?’, upita ovaj, na šta mu Ibn Omer odgovori: jer pjevušiš učeći ezan i za mujezinluk uzimaš plaću.”‘2
Propisi vezani za poglavlje
Prvo, mujezin svoj posao treba obavljati dobrovoljno. Muavija b. Kurra savjetovao je: ”Neka ti mujezini samo čovjek koji to dobrovoljno radi.”3 A imam Šafi zapisao je sljedeće: “Drago mi je da mujezin svoj posao obavlja dobrovoljno, vladar nema pravo dati mu plaću ako može naći dobrovoljnog povjerljivog mujezina, ali mu može platiti od svoga imetka. Mislim da se u mnogoljudnom gradu može naći povjerljiv stalni dobrovoljni mujezin, u protivnom ne smeta da se mujezinu izdvoji plaća, ali isključivo iz Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, petine od ratnog plijena, ne iz drugih dijelova jer su doznačeni određenim skupinama.”4
Drugo, zabranjeno je imenovati za mujezina čovjeka koji obavlja taj poziv radi novčane nadoknade, na osnovu jasnog Osmanovog hadisa i Ibn Omerove fetve kojoj niko od ashaba nije protivrječio, kaže Ibn Sejjidin-Nas.5
Treće, ne smeta ako mujezin prihvati netraženu nadoknadu. Abdullah b. Muhajriz (koga je kao jetima prihvatio Ebu Mahzura i uzdržavao dok nije porastao, pa ga je ovaj opremio u boj u Šam) rekao je: “Rekao sam Ebu Mahzuri: ‘Ja odlazim u Šam, ali se bojim da će me ljudi pitati u vezi s tvojim mujezinlukom.’ On reče: ‘Dok smo bili mnogobošci, krenuli smo da opkolimo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, na Hunejnu, pa smo ga vidjeli na putu. Tada je Resulullahov, sallallahu alejhi ve sellem, mujezin proučio ezan za namaz, a mi smo, čuvši njegov glas, ponavljali njegove riječi i ismijavali se tome. Naše je glasove čuo Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i poslao po nas. Kada su nas doveli kod njega, upitao je: ‘Čiji sam povišen glas čuo?’ Moji drugovi pokazaše na mene, a ljudi povjerovaše. Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, sve ih pusti, a mene zadrži, pa me lično pouči ezanu:
‘Allah je najveći, Allah je najveći; svjedočim da nema istinskog božanstva osim Allaha, svjedočim da nema istinskog božanstva osim Allaha; svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik, svjedočim da je Muhammed Allahov poslanik; dođite na namaz; dođite na namaz;· dođite na spas, dođite na spas; Allah je najveći, Allah je najveći; nema istinskog božanstva osim Allaha. ‘
Nakon što sam završio s ezanom, pozvao me i dao mi kesu sa srebrom. Predložio sam mu: ‘Allahov Poslaniče, postavi me za mujezina u Meki’, na šta reče: ‘Već sam te postavio. ‘ Otišao sam u Meku i zatekao Ittaba b. Esida, Resulullahovog, sallallahu alejhi ve sellem, povjerenika, pa sam, po Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, naređenju zajedno s njim učio ezan za namaz.”‘6
Imam Eš-Ševkani rekao je: “Ibn Hibban poveo se za hadisom rekavši da je za mujezinluk dopušteno uzimati nadoknadu. Ali imam El-Jamuri rekao je: ‘Hadis se ne može uzeti kao dokaz iz dva aspekta: prvo, to se desilo neposredno nakon što je Ehu Mahzura prihvatio islam, i Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, nadoknadu mu je dao kada ga je poučio ezanu, a Osman b. Ebul-As islam je prihvatio kasnije, i njegov hadis derogira ovaj; i, drugo, ovaj je hadis relativan, i najveća je mogućnost da mu je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, srebro dao da ga pridobije za islam, kao što je tada i drugima davao na ime pridobijanja za vjeru; kada je šerijatski tekst relativan, ne može se uzeti za dokaz jer je dvosmislen. I jasno se vidi da ovaj hadis ide u prilog mišljenju učenjaka koji kažu da je za mujezinluk zabranjeno uzimati plaću, ali nije zabranjeno uzeti netraženu nadoknadu, i ovo je najbolji način da se usaglase prethodna dva hadisa.”‘7
Rekao sam: dopušteno je uzimati netraženu nadoknadu, a to je i mišljenje nekih prvih učenjaka. Preneseno je da je Ed-Dahhak prezirao uzimanje nadoknade za učenje ezana. Govorio je: “Ali ne smeta da uzme nadoknadu koju ne traži.” Imam El-Evzai drži: “Uzimanje plaće za mujezinluk pokuđeno je, a nema problema kada je riječ o uzimanju netražene nadoknade.”8
Četvrto, savremeno pitanje: o mujezinima se u ovom vremenu brinu islamske zajednice i daju im nadoknadu za poziv zbog toga što su obavezni to činiti i brinuti se o džamiji, i to je dopušteno zbog prijeke potrebe, posebno otuda što sistem u islamskim zajednicama ne prihvata dobrovoljne mujezine. Nema snage niti moći osim u Allaha!
———–
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 1. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-1.pdf
Mogu li ispružiti noge prema Kibli tokom spavanja?
Nema problema u ovome. Original odgovor: ANSWER: No problem in this. Sheikh Assim Al-Hakeem Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1335228646658122
Nema problema u ovome.
Original odgovor:
ANSWER:
No problem in this.
Sheikh Assim Al-Hakeem
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila:
https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1335228646658122
Vidi manjeMogu li klanjati svoj farz namaz za onim koji klanja nafilu? I mogu li klanjati svoj akšam za imamom koji klanja jaciju?
Da, to je dozvoljeno. Original odgovor: ANSWER: Yes, this is permissible. Sheikh Assim Al-Hakeem Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1335218716659115
Da, to je dozvoljeno.
Original odgovor:
ANSWER:
Yes, this is permissible.
Sheikh Assim Al-Hakeem
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila:
https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1335218716659115
Vidi manjeJe li dozvoljeno ženama daijama da vrše davu na youtube-u i smijemo li mi gledati takva predavanja?
Ne, nije im dozvoljeno da putem videa i javno vrše davu jer to prkosi samoj namjeni hidžaba. Mogu vršiti davu među ženama. Nije vam dopušteno ni slušanje ili gledanje takvih video zapisa. Original odgovor: ANSWER: No, it is not permissible for them to come on videos and in public to preach asviše
Ne, nije im dozvoljeno da putem videa i javno vrše davu jer to prkosi samoj namjeni hidžaba.
Mogu vršiti davu među ženama.
Nije vam dopušteno ni slušanje ili gledanje takvih video zapisa.
Original odgovor:
ANSWER:
No, it is not permissible for them to come on videos and in public to preach as it defies the very purpose of hijab.
They can give dawah amongst women.
It is neither allowed for you to listen or see such videos.
Sheikh Assim Al-Hakeem
Preuzeto sa zvaničnog facebook profila: https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1340909149423405
Vidi manjeMožemo li tražiti od Allaha da nam podari zagovorništvo Poslanika?
Ne biste trebali od Allaha tražiti zagovor Njegovog poslanika, već biste trebali tražiti od Allaha oproštenje i direktno uvođenje u džennet. Original odgovor: ANSWER: You shouldn’t ask Allah for the intercession of His messenger, rather you should ask Allah for forgiveness and the admission to paradviše
Ne biste trebali od Allaha tražiti zagovor Njegovog poslanika, već biste trebali tražiti od Allaha oproštenje i direktno uvođenje u džennet.
Original odgovor:
ANSWER:
You shouldn’t ask Allah for the intercession of His messenger, rather you should ask Allah for forgiveness and the admission to paradise directly.
Sheikh Assim Al-Hakeem
Preuzeto sa zvaničnog Facebook profila: https://www.facebook.com/SheikhAssimAlhakeemTeam/posts/1347695518744768
Vidi manjeJE LI DOZVOLJENO KLANJANJE DŽENAZE VIŠE PUTA?
ODGOVOR: Propisano je da se dženaza umrlom klanja jedanput, svejedno, kod kuće umrlog ili u mesdžidu. Ovo je osnova u klanjaju dženaze mejitu prije nego što se ukopa, a klanjanje u odsustvu i nakon što se ukopa, po tom pitanju je poznato razilaženje između četiri mezheba. A što se tiče klanjanja dževiše
ODGOVOR:
Propisano je da se dženaza umrlom klanja jedanput, svejedno, kod kuće umrlog ili u mesdžidu. Ovo je osnova u klanjaju dženaze mejitu prije nego što se ukopa, a klanjanje u odsustvu i nakon što se ukopa, po tom pitanju je poznato razilaženje između četiri mezheba.
A što se tiče klanjanja dženaze jednom mejitu više puta, o tom pitanju nisam našao da su govorili učenjaci četiri mezheba osim hanbelije.
Po hanbelijskom mezhebu to nije sunnet. (El-Mugni, 3/445)
Od savremenih učenjaka šejh Bin Baz je izdao fetvu da nema smetnje da klanjač dženaze ponovi dženazu dva ili tri puta klanjajući sa onima koji nisu stigli na dženazu. (Medžmuu fetava Bin Baz 13/153)
Ispravno je, a Allah zna najbolje, da praksa organizovanja klanjanja dženaze jednom te istom mejitu na više mjesta nije od sunneta.
Također, nije od sunneta klanjaču da jednom mejitu klanja više puta dženazu, to jest, ako klanja na jednom mjestu ne treba i na drugom.
Ve billahi tevfik
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa zvanične facebook stranice: https://www.facebook.com/permalink.php?story_fbid=1667821343349727&id=423679737763900&substory_index=0
Vidi manjeDa li je muž odgovoran za ženino i kćerkino oblačenje?
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović u kratkom video klipu ispod Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Odgovorio Dr. Safet Kuduzović u kratkom video klipu ispod
Poslušajte audio mp3 isječak odgovora
Vidi manje