Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Šta znači Kur'an?
Glagol (kare'e) može označavati skupljanje (el-džem'u) i spajanje (ed-dammu). Kiraet je skupljanje ili spajanje slova i rečenica jednih uz druge, prilikom učenja. Kur'an je u osnovi isto što i kiraet: Kare'e, kiraeten/kur'anen: čitanje ili učenje. Kur'an je Allahov govor, objavljen Muhammedu, sallalviše
Glagol (kare'e) može označavati skupljanje (el-džem'u) i spajanje (ed-dammu). Kiraet je skupljanje ili spajanje slova i rečenica jednih uz druge, prilikom učenja. Kur'an je u osnovi isto što i kiraet: Kare'e, kiraeten/kur'anen: čitanje ili učenje.
Kur'an je Allahov govor, objavljen Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, čije nam je učenje propisano kao ibadet.
Kur'an je kao govor pripisan Allahu, čime se naznačava da on nije govor ljudi, džina ili meleka.
Kur'an je govor koji je objavljen, čime se naznačava da postoji govor Allaha koji nama nije objavljen, nego ga je Allah zadržao za Sebe.
Kur'an je govor koji je objavljen Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, čime se naznačava da se u njega ne ubraja govor koji je On objavio nekome drugome, poput Tevrata, Indžila i sl.
Kur'an je govor čije nam je učenje propisano kao ibadet, u šta se ne ubrajaju ahad kiraeti ili hadis kudsi, koji je također Allahov govor.
Menna El-Kattan, Mebahis fi ulumil-Kur'an, str. 17.
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice: Join “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC on Viber
Vidi manjeKoji su najpoznatiji tradicionalni tefsiri?
1. Ibn Džeriri Et-Taberi, Džami'ul-bejan 'an te'vili ajil-Kur'an 2. Begavi, Me'alimut-tenzil 3. Ibn Kesir, Tefsirul-Kur'anil-Azim 4. Sujuti, Ed-Durrul-mensur fit-tefsiri bil-me'sur 5. Ševkani, Fethul-Kadir 6. Šenkiti, Edvaul-Bejan fi idahil-Kur'ani bil-Kur'an prof. Senad Muhić preuzeto sa vibviše
1. Ibn Džeriri Et-Taberi, Džami'ul-bejan ‘an te'vili ajil-Kur'an
2. Begavi, Me'alimut-tenzil
3. Ibn Kesir, Tefsirul-Kur'anil-Azim
4. Sujuti, Ed-Durrul-mensur fit-tefsiri bil-me'sur
5. Ševkani, Fethul-Kadir
6. Šenkiti, Edvaul-Bejan fi idahil-Kur'ani bil-Kur'an
prof. Senad Muhić
preuzeto sa viber zajednice: Join “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC on Viber
Vidi manjeKoja su težvidska pravila u suri El-Fil?
Težvidska pravila u suri El-Fil أَلَمْ تَرَ كَيْفَ فَعَلَ رَبُّكَ بِأَصْحَابِ الْفِيلِ Harf (mim) u riječi (elem) jasno se ispoljava, što se naziva izhar. Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun 'aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarviše
Težvidska pravila u suri El-Fil
أَلَمْ تَرَ كَيْفَ فَعَلَ رَبُّكَ بِأَصْحَابِ الْفِيلِ
Harf (mim) u riječi (elem) jasno se ispoljava, što se naziva izhar.
Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarati dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
أَلَمْ يَجْعَلْ كَيْدَهُمْ فِي تَضْلِيلٍ
Harf (dž) koji se nalazi u riječi (jedž'al) izgovara se jako (kao da pukne), što se naziva kalkala.
Harf (mim) u riječi (kejdehum) jasno se ispoljava, što se naziva izhar.
Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarati dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
وَأَرْسَلَ عَلَيْهِمْ طَيْرًا أَبَابِيلَ
Harf (mim) u riječi (‘alejhim) jasno se ispoljava, što se naziva izhar.
Tenvin (en) u riječi (tajren), jasno se ispoljava što se naziva izhar.
Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarati dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
تَرْمِيهِم بِحِجَارَةٍ مِّن سِجِّيلٍ
(Termihim bi.. Harf (mim) ne ispoljava se nego se njegovo učenje skriva kroz, što se naziva ihfa.
(Bi hidžaretin min..Tenvin (in) uklapa se u harf (m), što se naziva idgam: bi hidžaretimmin…
(Min sidždžil) Harf (n) se ne izgovara nego se skriva kroz nos, što se naziva ihfa.
Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarati dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
فَجَعَلَهُمْ كَعَصْفٍ مَّأْكُولٍ
Harf (m) u riječi (fedže'alehum), ispoljava se jasno, što se naziva izhar.
(Ke'asfin me'kul… Nakon tenvina (in), dolazi harf (m), tako da se on uklapa u slovo (m), što se naziva idgam: Ke'asfimme'kul.
Dužina na kraju ajeta prilikom stajanja naziva se meddun ‘aridun lissukun/dužina koja se pojavila zbog stajanja na kraju riječi i može se izgovarati dvije, četiri ili šest dužina. Ako se prelazi na sljedeći ajet, onda se izgovara dvije dužine.
Prof. Senad Muhić
Preuzeto sa viber zajednice koju vodi prof. Senad Muhić
Pridruži se: Join “Halka Kur'ana” https://invite.viber.com/?g2=AQAB0SOh4Vyjp0ooE6UPJ2VxXEQ%2BNOpIXu5KUE0X6g%2Flm67MM0PKUSiYZyKJ%2FnMC on Viber
Vidi manjeKoji je redosljed obavljanja obreda Umre?
Ovo je redoslijed umranskih obreda: stupanje u ihramske zabrane, tavaf, sa’j, brijanje glave, odnosno šišanje, i oproštajni tavaf ukoliko se čovjek zadrži u Meki; ako putuje odmah poslije obavljene umre, ne mora obaviti ovaj tavaf. Šejh Muhammed b. Usejmin Isječak iz odgovora na pitanje: https://pitviše
Ovo je redoslijed umranskih obreda: stupanje u ihramske zabrane, tavaf, sa’j, brijanje glave, odnosno šišanje, i oproštajni tavaf ukoliko se čovjek zadrži u Meki; ako putuje odmah poslije obavljene umre, ne mora obaviti ovaj tavaf.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Isječak iz odgovora na pitanje:
https://pitajucene.com/pitanje/mogu-li-nakon-sto-obavim-umru-glavu-obrijati-u-drugom-gradu/
Vidi manjeKako kupiti kuću bez kamata?
U ovo epizodi serije #PitajAlmira razgovaramo o tome kako kupiti kuću bez kamata. Predavač: Almir Čolan
U ovo epizodi serije #PitajAlmira razgovaramo o tome kako kupiti kuću bez kamata.
Predavač: Almir Čolan
Zašto se u akšam namaza prvo klanja farz?
Odgovor iz pitanja: https://pitajucene.com/pitanje/zasto-aksam-namaz-ima-tri-rekata/ We alejkesSelam, Hvala pripada Allahu subhaneh, koji nam je omoguci da putem elektronskih medija sirimo rijeci istine i na velike razdaljine, amin! Sto se tice ibadeta, oni su jasno definisani iviše
Odgovor iz pitanja:
https://pitajucene.com/pitanje/zasto-aksam-namaz-ima-tri-rekata/
We alejkesSelam,
Hvala pripada Allahu subhaneh, koji nam je omoguci da putem elektronskih medija sirimo rijeci istine i na velike razdaljine, amin!
Sto se tice ibadeta, oni su jasno definisani i praksom naseg Poslanika a.s. pojasnjeni. Nas razum je malehan da bi mogao sve da dokuci. Na naredbe nasega STVORITELJA odgovarat trebamo “Cujemo i pokoravamo se.”
Tacan razloga propisivanja odredjenog broja rekjata, nije poznat. Nas Poslanik a.s. tako je namaz obavljao a na nama je dug a slijedimo u tome.
A Allah najbolje zna!
Prof. Jasmin Djanan
preuzeto sa http://www.n-um.com
Vidi manjeSAVREMENI IMOVINSKI POSTUPCI U KOJIMA IMA KAMATE
Značenje kamate: (El-Mugni, Ibn Kudame 6/51-58) - arapska riječ "riba" (tj. kamata) jezički znači višak - šerijatska definicija kamate je: višak u određenim stvarima Šerijatski status kamate: zabranjena po Kitabu, Sunnetu i idžmau učenjaka - Kur'an: "A Allah je dozovolio kupoprodaju a zabranio kamatviše
Značenje kamate: (El-Mugni, Ibn Kudame 6/51-58)
– arapska riječ “riba” (tj. kamata) jezički znači višak
– šerijatska definicija kamate je: višak u određenim stvarima
Šerijatski status kamate: zabranjena po Kitabu, Sunnetu i idžmau učenjaka
– Kur'an: “A Allah je dozovolio kupoprodaju a zabranio kamatu” (El-Bekare 275)
– hadis: “Klonite se sedam upropaštujućih grijeha …”, od kojih je konzumiranje kamate (muttefekun ‘alejhi)
– navodi Ibn Kudame i ostali učenjaci da je na tome idžma’ učenjaka
Vrste kamate:
1. Kupoprodajna kamata:
A: kamata zbog viška –
primjer: prodaja 1.5 kg neobrađenog zlata za 1 kg zlata u nakitu
B: kamata zbog odgode –
primjer: mijenjanje 50 eura za 97,5 km ali bez preuzimanja na licu mjesta
2. Kamata u dugu – primjer: davanje pozajmice o 5000 KM da se vrati isti iznos za godinu dana uz šart da mu preveze namještaj
Stvari u kojima ide kamata:
Prenosi se u hadisu ‘Ubadete ibn Es-Samita: “Zlato za zlato, srebro za srebro, pčenica za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule, sol za sol, isto za isto, iz ruke u ruku; a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku” (Muslim)
– idžma’ Ummeta je na tome da u ovih šest stvari ide kamata a razišli su se oko ostalih stvari koje se kijasom pridružuju na ovih šest:
(zajednička osobina)
1- ZLATO – VRIJEDNOST (pridružuju se: SVE NOVČANE VALUTE)
2- SREBRO –
(zajednička osobina)
3- PŠENICA – HRANA
4- JEČAM – VAGANJE (TEŽINOM ILI POSUDOM)
5- DATULA – USKLADIŠTAVANJE
6- SOL – (pridružuju se: KUKURUZ, RAŽ, ZOB, RIŽA, GRAH, LEĆA)
– nema kamate u: jabukama, kruškama, šljivama, krastavicama, mrkvi, lubenici, jajima i slično jer su se prodavale u vrijeme pojave Islama po komadu.
Kupoprodaja između stvari u kojima ide kamata:
1. ISTA VRSTA: (npr. zlato za zlato, datule za datule, …)
– dva šarta: 1- ISTE TEŽINE, 2- IZ RUKE U RUKU
2. RAZLIČITE VRSTE a iste zajedničke osobine: (npr. zlato za novac, dolari za eure, kukuruz za pšenicu, sol za datule, …)
– jedan šart: IZ RUKE U RUKU
3. RAZLIČITE VRSTE i različite zajedničke osobine: (novac za pšenicu)
– bez šartova
SAVREMENI IMOVINSKI POSTUPCI U KOJIMA IMA KAMATE
1. UZIMANJE NOVČANOG KREDITA (POZAJMICE) SA KAMATOM, svejedno od banke ili pojedinca.
Ovo je haram jer sadrži obe vrste kamate: kamata zbog viška (npr. posudi 5000 a vrati 6000) i kamata zbog odgode (npr. posudi u januaru a vraća u septembru) koja je dozvoljena prilikom posuđivanja.
2. MIJENJANJE VALUTE ZA DRUGU VALUTU (npr. konvertibilne marke za eure). Dozovoljena je razmjena kako god se dogovore (npr. 100 eura za 300 KM). Ima dva stanja:
Prvo: kada je kamata (kamata zbog odgode) – ako nije iz ruke u ruku
Drugo: kada nije kamata – ako je iz ruke u ruku (sav novac)
3. MIJENJANJE VALUTE ZA ISTU VALUTU RADI SITNJENJA NOVCA (na pr. novčanica 100 eura za novčanice od 50, 20, 20 i 10 eura)
Ima dva stanja:
Prvo: kada je kamata (kamata zbog odgode) – ako nije iz ruke u ruku, pa makar
samo dio novca (npr. mijenja 100 eura dobio 90 a 10 će sutradan)
Drugo: kada nije kamata – ako je iz ruke u ruku (sav novac)
4. MIJENJANJE POCIJEPANIH, ISHABANIH I OKRNJENIH NOVČANICA
Može imati dva stanja:
Prvo: nije kamata – da se mijenja za istu vrijednost novca iste valute (100 pocijepanih eura za 100 novih eura ) iz ruke u ruku
Drugo: kamata – da se mijenja za istu valutu ali različite rijednosti (100 za 95), ili za istu valutu iste vrijednosti ali na odgodu, ili za različitu valutu ali na odgodu.
Rješenje je, da bi se izbjegla kamata, da se mijenja ili za istu valutu iste vrijednosti iz ruke u ruku, ili za raličitu valutu (shodno kursu ili kako se dogovore) iz ruke u ruku.
5. MIJENJANJE ZLATA (SREBRA) ZA ZLATO (SREBRO), ima dva stanja:
Prvo: kamata (kamata zbog viška) – ako mijenja svoje zlato za zlatarovo a nisu iste težine, ili svoje zlato uz doplatu u novcu za zlatarovo,
(kamata zbog odgode) – ako jedno drugom ostanu dužni dio zlata ili novca.
Drugo: nije kamata – da proda svoje zlato zlataru za novac a zatim kupi od zlatara šta i koliko hoće.
6. RAZMJENA HRANE U ZRNU (bila samljevena ili ne) (poput bolje pšenice za lošiju pšenicu, pšenice za kukuruz) Može imati dva stanja:
Prvo: kamata – (kamata zbog viška) bolja pšenica za lišiju različite težine
– (kamata zbog odgode) da su iste težine ali na odgodu.
– kukuruza za pšenicu na odgodu
Drugo: nije kamata – pšenica za pšenicu iste težine i iz ruke u ruku
– pšenicu za kukuruz (različite težine ili iste) iz ruke u ruku
7. MLJEVENJE PŠENICE U VELIKIM MLINOVIMA (prilikom čega daje svoju pšenicu a dobija tuđu). Odbijanje 3 ili 5 % na prljavštinu, plaćanje mljevenja pšenice u novcu ili pšenici (brašnu) i dobijanje 30% pšenice u mekinjama a 70% u brašnu, sve ovo šerijatski nije sporno.
Kamata nastaje kada dio pšenice ostane nepreuzet kao što je praksa u mnogim mlinovima, ovo je kamata zbog odgode. Da bi se izbjegla kamata treba preuzeti svu pšenicu na licu mjesta, ili dovesti onoliko pšenice koliko se može preuzeti na licu mjesta.
8. BANKOVNE KARTICE (visa, electron, mastercard, i slično) postoje dvije vrste bankovnih kartica:
Prva: DEBITNE kartice – koje su zasnovane na korištenju putem kartice vlastitog položenog novca u banci, u korištenju ovih kartica nema kamate, a plaćanje administrativnih toškova ako se novac podiže sa šeltera ili aparata neke druge banke se ne ubraja u kamatu.
Druga: KREDITNE kartice (charge card i credit card) koje su zasnovane na pozajmljivanju novca od banke prilikom plaćanja putem kreditne kartice, gdje se uz pozajmljeni novac vraća kamata (odmah ili ako se zakasni pri vraćanju). Ove kartice su zabranjene jer su zasnovane na kamatnom pozajmljivanju.
9. OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, kojih ima tri vrste:
Prva: kooperativno uzajamno pomagačko osiguranje u kojem radnici neke kompanije, firme, institucije i slično izdvajaju u zajednički fond za osiguranje od unaprijed dogovorene nepogode, fond nije trgovačkog karaktera. On je dozvoljen s tim da nije prisutan u zapadnim zemljama.
Druga: penziono, zdravstveno (državno a ne privatno) i socijalno osiguranje, nemaju trgovački karakter te je većina savremenih učenjaka na tome da su dozvoljena.
Treće: sve vrste trgovačkih osiguranja poput saobraćajnog, životnog i slično. Sva ova osiguranja su zabranjena jer su zasnovana na mnogim šerijatsko-spornim relacijama, između ostlih u njima su sadržane obe vrste kamate, kamata zbog viška i odgovde. Uplaćivanje saobraćajnog osiguranja je dozvoljeno jer je vid nužde.
10. PRODAJA NA ODGODU UZ VEĆU CIJENU, oblik ove prodaje je da ako se roba kupuje u kešu ima manju cijenu (npr. 10 000 E) a ako se plaća na rate na odgodu onda je veća cijena robe (npr. 15 000). U praksi imaju dva oblika ove prodaje:
Prvi: da se isplata rada vrši preko banke, ovo je prikrivena kamata te je stoga ovakav vid kupovine haram, jer je suština ove kupovine da kupac podiže kredit sa kamatom od banke a on i banka su između sebe ubacili prodavca čime se to prikriva.
Drugi: da se isplata rata vrši direktno prodavcu, tada ovo nije kamata.
11. BESKAMATNI KREDIT UZ PLAĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA, ovakvi krediti su u osnovi dozvoljeni ako ono što se naziva administrativnim troškovima nije prikrivena kamata nego stvarni realni troškovi administracije (struje, kirije, plaćanja radnog osoblja i slično). Da bi administrativni troškovi bili stvarni i realni a ne prikrivena kamata treba da ispune dva uvjeta:
Prvi: da ne čine više od četiri posto ukupnog kredita.
Drugo: da se postotak administrativnih troškova ne povećava sa veličinom kredita.
Ako se ispune ova dva šarta beskamatni kredit sa administrativnim troškovima je dozovoljen i ne predstavlja prikrivenu kamatu.
12. UZIMANJE PLATE PUTEM BANKE, je vid nužde u čemu radnici i poslodavci nemaju izbora. Sporni momenat ovakvog isplaćivanja plata je u tome što banke, “od svoje velikodušnosti”, daju kamatu i to tako da je ona sve veća što plata duže leži na računu. A pošto je kamata haram obaveza je radnika da plate odmah podižu sa banke kako im ne bi rasla kamata. A ono kamete što nađu na računu obavezni su da je se riješe na način da je podignu i udijele siromahu, dužniku, daju za gradnju puteva i slično bez da računaju da od toga imaju nagradu.
13. FOND ZA OBAVLJANJE HADŽDŽA, koji je šerijatski pohvalan vid potpomaganja. On je zasnovan na uzajamnom pozajmljivanju članova jednog drugom. Ovaj vid uzajamnog fondiranja je dozvoljen ako svaki učesnik na kraju kruga dobije onoliko novca koliko je i dao (tj. posuđivao). U protivnom to je kamata.
14. UGOVORI O FINANSIJSKOM PARTNERSTVU koje radi BBI (bosna bank international) BANKA, svejedno bili namjenjeni za adaptaciju objekta, kupovine nekretnine, nabavci obrtnih sredstava i slično, a koji su zasnovani na istom kalupu.
Ovi ugovori nisu dozvoljeni jer u sebi sadrže tri sporne tačke:
Prva: pristajanje klijenta u ugovoru da osigura nekretninu kod nekog trgovačkog osiguravajućeg duštva koji je prihvatljiv za BBI (član 5.). A ova osiguranja su haram po Šerijatu, jer su zasnovana između ostalog na kamati.
Drugo: u slučaju kašnjenja u otplati kijent pristaje da plaća godišnje penale u iznosu od 2% što se usmjerava u dobrotvorni fond pod kontrolom Šerijatskog odbora BBI (član 9.). A ovo je klasična zatezna kamata koja je zabranjena.
Treće: što je suština ovog poslovanja je da banka učestvuje kao partner (u procentu 80 ili 90 %) u kupovini (dogovorenog) a klijent učestvuje sa plaćanjem ostalog iznosa. Zatim kijent u ratama otplaćuje banci doplatu učešća u partnerstvu i još takozvanu “rentu”, tj. vraća dug banci veći (za veličinu rente) nego što je ona dala.
S tim da u ugovoru nije pojašnjeno po kom osnovu vraća više nego što je banka dala. Pa je tako ovo prikrivena kamata iako je zanegirano postojanje kamate u samom ugovoru.
Dovoljno je samo jedna stvar od tri gore spomenute da se musliman ne upušta u ovakvu vrstu ugovora, a kamoli ako se svetri one nalaze u ugovoru.
dr. Zijad Ljakić
preuzeto sa stranice: http://www.zijad-ljakic.com/
Vidi manjeAko se spolni organ ukruti tokom namaza
Alejkumusselam. Namazi koje si obavljao u takvom stanju su sasvim ispravni, pa cak i kada ti se polni organ ukruti ne prekidaj namaz, pokusaj da ignorises i ne obracas paznju na to u toku namaza. S tim da trebas, u slucaju kada bi ti se polni organ ukrutio duze vremena i ti tako klanjao do kraja, daviše
Alejkumusselam.
Namazi koje si obavljao u takvom stanju su sasvim ispravni, pa cak i kada ti se polni organ ukruti ne prekidaj namaz, pokusaj da ignorises i ne obracas paznju na to u toku namaza.
S tim da trebas, u slucaju kada bi ti se polni organ ukrutio duze vremena i ti tako klanjao do kraja, da provjeris ima li tragova MEZJA tj. tekucine koja izade poslije ili u toku nadrazaja, ako bude to znaci da si time izgubio abdest i da ti namaz nije ispravan te ga trebas ponoviti, mada je to tesko da ti se desi jer je bez strasti.
mr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijadljakic.ba
Vidi manjeSALAT-UL HADZE – NAMAZ ZA POTREBU
Alejkumusselam. što je propisano muslimanu je da robuje i čini ibadete Allahu onako kako je došlo u Kur'anu i onako kako je vjerodostojno potvrđeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jer je osnova u ibadetima tevkif (tj. da se radi samo ono što je potvrđeno Kur'anom i Sunnetom) pa seviše
Alejkumusselam.
što je propisano muslimanu je da robuje i čini ibadete Allahu onako kako je došlo u Kur'anu i onako kako je vjerodostojno potvrđeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Jer je osnova u ibadetima tevkif (tj. da se radi samo ono što je potvrđeno Kur'anom i Sunnetom) pa se za ovaj ibedet može reći da je propisan ako imamo ispravan (vjerodostojan) dokaz za njegovo klanjanje.
Naime, salatul-hadže (namaz za potrebu) se prenosi u četiri hadisa: prva dva su izmišljena – u prvom je došlo da se klanja dvanaest rekata a u drugom dva rekata, treći hadis je veoma slab a četvrti slab, a u oba je došlo da se klanja dva rekata.
Prvi hadis (koji je izmišljen) se prenosi od Abdullah ibn Mes'uda, radijallahu anhu, a u njemu je došlo: “Možeš klanjati dvanaest rekata danju ili noću učeći Tešehud poslije svaka dva rekata, pa kada proučiš Tešehud na kraju namaza, zahvali Allahu, donesi slavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, te prouči čineći sedždu sedam puta Kulhuvelleh, potom uči … (dovu), a zatim izreci svoju potrebu te potom podigni glavu i predaj selam na desnu i lijevu stranu. Nemoj poučiti ovome (dovi Hadže namaza) glupake, jer će oni doviti njome pa će im biti uslišana dova”. Ovaj izmišljeni hadis bilježi Ibnul-Dževzi u svojoj knjizi “El-Mevdu'at” (2/63), u njegovom senedu je ‘Amr El-Belhi za kojeg kaže Ibn Me'in da je izmišljao hadise. U hadisu je takođe spomenuto učenje sure (Kulhuvelleh) na sedždi a što je zabranjeno u vjerodostojnom hadisu kojeg bilježi Muslim, tj. da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio učenje Kur'ana na ruku'u i sedždi.
Drugi hadis (koji je izmišljen) se prenosi od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Došao mi je Džibril, alejhisselam, sa dovama i rekao: Kada ti se nešto desi na prouči ih (te dove) a zatim iznesi svoju potrebu: … (zatim je spomenuo dovu)”. Hadis bilježi El-Asbehani u knjizi “Et-Tergib vet-terhib” (1/275), a šejh Albani ga je ocjenio izmišljenim u svojoj Silsili-daife (5298).
Treći hadis (koji je veoma slab) se prenosi od Abdullaha ibn ebi Evfa El-Eslemija u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko ima potrebu kod Allaha ili nekog od sinova Ademovih, neka abdesti i upotpuni abdest, potom neka klanja dva rekata, a zatim zahvali Allahu, donese slavat na Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, te neka prouči: LA ILAHE ILLELLAHI ELHALIMULKERIM. SUBHANE RABBIL-ARŠIL-AZIM. ELHAMDULILLAHI RABILALEMIN, ALLAHUMME INNI ES'ELUKE MUDŽIBATI RAHMETIKE VE AZAIME MAGFIRETIKE VELGANIMETE MIN KULLI BIRRIN VESSELAMETE MIN KULLI ISMIN, ES'ELUKE ELLA TEDA'A LI ZENBEN ILLA GAFERTEHU VE LA HEMMEN ILLA FERREDŽTEHU VE LA HADŽETEN HIJE LEKE RIDAN ILLA KADAJTEHA JA RABBEL-‘ALEMIN”, a u rivajetu kod Ibn Madže je došao dodatak na kraju hadisa: “Pa onda da traži od Allaha od dunjalučkih ili ahiretskih potreba što god hoće pa će to biti kaderom određeno”. Hadis bilježe Tirmizi i Ibn Madže, a kaže Tirmizi da je ovaj hadis garib (nepoznat) i u njegovom senedu je sporna stvar, Faid ibn Abdurrahman koji je slab u hadisu. Kaže Albani da je on vrlo slab. Kaže Hakim: Od Faida ibn Abdurrahmana se prenose izmišljeni hadisi. (Miškatul-mesabih, 1/417).
Kaže pisac “Es-Sunen vel-mubtediat”: Nakon što je spomenuo riječi Tirmizija o Faidu ibn Abdurrahmanu i kaže Ahmed da se njegovi hadisi ostavljaju … i slabim ga je smatrao Ibnul-Arebi, i kaže: “Poznato je šta ima u ovom hadisu od slabosti pa je bolje da i iskrenije i sigurnije da doviš Allahu u zadnjoj trećini noći, između ezana i ikameta, na kraju namaza prije selama, u danima džume jer zaista u njoj (danu džume- petku) ima sat u kome se prima dova, kod iftara kada se posti. Kaže Uzvišeni: “Dovite mi ja ću vam se odazvati”, i kaže: “Kada te moji robovi upitaju za mene Ja sam blizu, odizavam se onome ko me doziva”, i kaže: “Allah ima lijepa imena i vi Mu dovite njima” (Es-Sunen vel-mubtediat, 124).
Četvrti hadis (koji je slab) se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “O Alija, hoćeš li da te poučim dovi kada te zadesi briga i nevolja koju ćeš uputiti svom Gospodaru pa će ti se uslišati dova sa Allahovom dozvolom, i otkloniti nevolja? Abdesti, klanjaj dva rekata, zahvali Allahu, donesi slavat na tvog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, zatraži istigfar za sebe, mu'mine i mu'minke, a zatim reci … (u daljem tekstu hadisa se navodi dova)”. Hadis bilježi El-Asbehani u knjizi “Et-Tergib vet-terhib” (1/275), a šejh Albani ga je ocjenio slabim u svojoj Silsili-daife (5287), jer se u njegovom senedu nalaze ravije koji su nepoznati.
Prema tome, po pitanju ovog namaza (namaza za potrebu) nije ništa vjerodostojno prenešeno te nije propisano muslimanu da ga klanja. Dovoljno je muslimanu ono što je prenešeno u vjerodostojnom sunnetu od namaza, zikrova i dova. Ve billahi tevfik.
———-
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa web stranice http://www.zijadljakic.ba
Vidi manjeRazlika između ibadeta, novotarija i običaja
Bismillahir-rahmanir-rahim Razlika između ibadeta, novotarija i običaja: Pravila za ibadete: 1. Djelo koje se radi s namjerom približavanja Allahu 2. Da bude na način koji je šerijat propisao Pravila za novotarije: 1. Djelo koje se radi s namjerom približavanja Allahu. 2. Da ne bude na način koji jeviše
Bismillahir-rahmanir-rahim
Razlika između ibadeta, novotarija i običaja:
Pravila za ibadete:
1. Djelo koje se radi s namjerom približavanja Allahu
2. Da bude na način koji je šerijat propisao
Pravila za novotarije:
1. Djelo koje se radi s namjerom približavanja Allahu.
2. Da ne bude na način koji je šerijat propisao.
Pravila za običaje:
1. Djelo s kojim se ne približava Allahu.
2. Djelo koje je postalo stalna praksa.
3. Da nije u koliziji sa šerijatskim argumentima.
Definicija ibadeta
Ibadet je približavanje Allahu subhanehu ve teala riječima i djelima, koja su propisana šerijatom, bez obzira radilo se o djelima srca ili vanjskim djelima u praksi.
Vrste ibadeta
1. Ibadeti mahda
To su ibadeti koji se moraju raditi samo u ime Allaha, to su propisani stalni ibadeti, poput:
Namaza
Posta
Zekata
Hadža
Suda po Allahovom zakonu
Abdest
Zikr
Učenje Kur'ana, itd.
Pravilo za ove ibadete je ako se radi u neko drugo ime a ne u ime Allaha, postaje širk.
2. Djela koja mogu postati ibadeti
To su djela koja postaju ibadeti samo ako se rade s nijetom približavanja Allahu, poput:
Obične sadake
Poslušnost roditeljima
Lijepa riječ
Otklanjanje prepreka s puta, itd
Pravilo za ove ibadete je ako se rade iz nekog drugog razloga, a ne u ime Allaha, ne postaje širk.
Dakle, razlika između ove dvije vrste ibadeta je, npr. ako neko klanja u nečije drugo ime a ne u Allahovo ime, počinio je širk, ali ako je neko pokoran svojim roditeljima, ne zbog Allaha nego iz straha (da ne dobije batine), nije počinio širk, ali nema ni nagradu za poslušnost (nema nijeta pa nema ni ibadeta).
Ibadet nije primljen ukoliko nisu ispunjena dva uslova:
1. Iskrenost, tj. da ga čini isključivo samo Allahu
2. Usklađenost sa Poslaničkom praksom, tj. da se Allah ne obožava osim onako kako je to činio Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, a ne putem novotarija u vjeri
Usklađenost sa Poslaničkom praksom se ogleda u šest stvari:
1. Vrsta ibadeta
2. Količina ibadeta
3. Način obavljanja ibadeta
4. Mjesto obavljanja ibadeta
5. Vrijeme obavljanja ibadeta
6. Razlog obavljanja ibadeta
Ukoliko se bilo koji ibadet kosi sa šerijatom (sa Poslaničkom praksom) u makar jednom od spomenutih šest stvari, onda on nije šerijatom propisan ibadet, nego je novotarija.
Definicija novotarije
Novotarija je sve ono što je uvedeno u vjeru, a nema svoje uporište, osnove, dokaza, ni u općem, a ni u posebnom smislu. Jer Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, kaže:
Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa propisanim, ono mu neće biti primljeno.1
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli:
Ko uvede u vjeru nešto što nije od nje, to mu neće biti primljeno.2
Za novotarije važi osnovno pravilo, a to je da su sve novotarije zabluda, stranputica. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli:
Svaka novotarija je zabluda.3
Iz ovog se jasno zaključuje da nema lijepih, malih, nebitnih, bezopasnih novotarija, jer su sve novotarije zabluda, a svaka zabluda odvodi u Vatru. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže:
Najbolji govor je Allahov govor, a najbolja uputa je Poslanikova uputa. Najgore stvari su novotarije, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi ka Vatri.4
Vrste novotarija
Postoji više podjela novotarija, ali sledeća podjela je najpraktičnija:
1. Novotarije u ubjeđenju (el-i'tikadije)
Poput novotarija u ubjeđenju islamskih sekti, kao što su:
Džehmije
Mu'tezile
Haridžije
Murdžije
Sufije
Kulabije
Keramije
Ešarije
Maturidije, itd.
Primjer novotarije u ubjeđenju:
Ubjeđenje/vjerovanje da je Allah sa svojim Bićem na svakom lijepom mjestu, to znači da se Allah nije uzdigao na Arš.
2. Novotarije u praktikovanju ibadeta (el-amelije)
To su ibadeti koji se kose sa šerijatskim dokazima, kao što su izmišljeni ibadeti poput:
Namaza
Posta
Praznika
Zikra
Mevluda
ili ibadeti koji imaju osnove u vjeri, ali je nešto dodato ili oduzeto, tj. kosi se sa poslanikovom praksom u jednoj od šest prethodno spomenutih stvari, kao zajednički
zikr posle namaza.
Šubha/sumnja: Postoje lijepe novotarije
Postoji mišljenje kod pojedinih muslimana, pa čak i kod onih koji se smatraju da su učeni, da postoje lijepe novotarije, dokazujući to riječima Omera radijallahu anhu, koji kaže za klanjanje teravije u džematu da je lijepa novotarija.
Odgovor:
Prvo: Ne postoje lijepe novotarije, zato što Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže da su sve novotarije zabluda, stranputica.
Drugo: Ako se riječi ashaba kose sa riječima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, daje se prednost Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a ne ashabu.
Treće: Omer radijallahu anhu, izgovorio je riječi: ‘lijepa novotarija’, povodom klanjanja teravije u džematu, međutim, klanjanje teravije u džematu nikako ne može biti novotarija, već je sunnet, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao teraviju u džematu (tri dana).
Četvrto: Zašto je Omer radijallahu anhu, izgovorio riječi: ovo je lijepa novotarija?
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je teraviju u džematu tri noći, međutim ostavio je taj sunnet iz bojazni da ne bi postao vadžib-farz, i umro je na tome, zatim Ebu Bekr za vrijeme svog hilafeta nije klanjao u džematu.
Zatim dolazi Omer i oživljava taj sunnet, međutim neki ljudi su negodovali što je počeo klanjati teraviju u džematu, jer Ebu Bekr nije to radio, on nije obraćao puno pažnju na njih, međutim neki od njih su istrajavali u tome govoreći da je to novotarija, Omer je ogovorio da to nije novotarija, ali ako smatrate da je to novotarija, onda je to lijepa novotarija.
Dakle, Omer je te riječi izgovorio kao vrstu revolta na istrajnost u negodovanju, tj. na ne odobravanje njegovog postupka.
Zaključak
Ljudi su smatrali da je Omerov postupak novotarija (nešto novo) u odnosu na to što Ebu Bekr nije to radio, a ne zato što je to zaista novotarija (u šerijatskom smislu), jer svi znaju da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao teraviju u džematu tri noći.
Peto: Ko koristi riječi Omera?
Oni koji su neuki ili koji su ogrizli u novotarijama, koji ne slijede sunnet, a da bi dokazali
svoje postupke, pozivaju se na riječi Omera radijallahu anhu, a istovremeno ostavljaju riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, što se kosi sa svim pravilima vjere.
Definicija običaja
Hanefijski učenjak Ibnul-emir Hadždž, definiše običaj na sljedeći način:
To je pojava koja se u praksi ponavlja.5
Pravilo i osnova kada je riječ o običajima je da su oni dozvoljeni, osim u slučaju kada postoji vjerski tekst koji ih zabranjuje. Kada ovoga ne bi bilo, onda bi se za svaku novotariju ili grijeh koji se raširi među ljudima moglo kazati da je običaj (jer je to pojava koja se ponavlja kroz praksu).
Podjela običaja
1. Ispravni običaji
To su oni običaji koji su poznati među ljudima, a koji nisu u koliziji sa vjerskim tekstom ili konsenzusom islamskih učenjaka.6
2. Neispravni običaji
To su oni običaji koji se rašire među ljudima, ali su u koliziji sa vjerskim tekstom ili dozvoljavaju nešto što je zabranjeno ili, pak, negiraju određenu obavezu.7
Hanefijski učenjak Ibnul-Humam veli:
Vjerski tekst (dokaz) je snažniji od običaja, jer običaj nekada može biti neispravan, kao što je slučaj sa običajem naših savremenika koji uoči bajrama idu na mezarja noseći svjetiljke
(fenjere).8
Hanefijski učenjak Imam Serhasi veli:
Svaki običaj koji se suprotstavlja vjerskom tekstu (dokazu) ništavan je i ne uzima se u obzir.9
Također kaže:
Postupci koji nisu u skladu sa vjerskim tekstom nemaju nikakvu legitimnost. Uzima se u obzir samo ono što vjerski tekst ne osporava.10
Dakle, običaji ljudi moraju biti u skladu sa propisima šerijata, jer svaki običaj koji se kosi sa šerijatskim dokazima je neispravan, i zbog toga je to djelo zabranjeno.
Zaključak
1. Ispravni običaj ne može biti ibadet, ali nije ni novotarija
2. Neispravni običaj može biti novotarija, ili grijeh, ali ne može biti ibadet
3. Novotarija ne može biti ibadet, ali može biti neispravni običaj
Primjer
Dovišta u Bosni
Posjećivanje dovišta, kod ljudi ima status ibadeta (jer se posjećuju u ime Allaha), međutim to je neispravni ibadet (jer nema utemeljenja u vjeri) i zbog toga je novotarija, to je ujedno i običaj kod ljudi (jer se stalno ponavlja), ali to je neispravni običaj (jer se kosi sa šerijatom) i zbog toga je zabranjen.
Mislim da bi Islamska zajednica najozbiljnije trebala da preispita sve ibadete i sve novotarije koje se rade u njenoj organizaciji, jer će biti pitani na Sudnjem danu, a oni koji slijepo slijede Islamsku zajednicu radeći novotarije, neće imati opravdanje na Sudnjem danu, jer daije Ehli sunneta vel džemata već godinama upozoravaju na novotarije i sve druge devijacije u vjeri.
Molim Allaha subhanehu ve teala da nas uputi i da nas učvrsti na pravi put.
1 Bilježi ga Buhari, str. 373, Muslim, br. 18, str. 762
2 Bilježi ga Buhari, br. 2697, str. 478; Muslim, 17, str. 762
3 Muslim, br. 43, str. 344
4 Bilježi ga Muslim, br. 43, str. 344. Izraz: a svaka zabluda vodi ka Vatri – nalazi se kod Nesaija, br. 1578, str. 260, a dobrim ga ocjenjuje šejh Albani u Nesaijevom Sunenu
5 Et-Takrir ve-tahbir, 1/282
6 El-Urfu ve eseruhu fil-ahkam, str. 31
7 El-Urfu ve eseruhu fil-ahkam, str. 32, Pogledati: Ka'idetul-adeti, str. 44-45
8 Šerhu fethul-kadir ala šerhi bidajetil-mubtedi, 5/282
9 El-Mebsut, 12/196
10 ibid
mr. JAKUB ALAGIĆ
DELIL AKIDA
Pridruži se na WhatsApp https://chat.whatsapp.com/DkGFQhWAyS9IdZMmBx1xeG
Preuzmi PDF https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/12/Razlika-izme%C4%91u-ibadeta-novotarija-i-obi%C4%8Daja.pdf
Vidi manje