Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Svakako da je to neispravno, u smislu da ta žena ima pravo da od svog muža traži da njegov brat dođe i bude gost npr. dan ili dva, da ne noći s njima u istoj sobi.
Gdje je tu intima, gdje su tu avreti, gdje ta žena ima svoja prava, pogotovo ako djever ima mogućnost da ode negdje drugo a on dođe i živi s njima u njihovoj spavaćoj sobi što je apsolutno neprihvatljivo, bez da gledamo na to sa aspekta islama, a kamoli sa aspekta islama.

Ova žena sa aspekta islama ima pravo da traži od svog muža da riješi problem i njeno traženje da se to pitanje riješi nikako ne znači da ga ona poziva da prekida vezu sa svojim bratom itd. Dobročinstvo i rodbinske veze ostaju, ali da čovjek (svakako na odvojenom krevetu) spava u spavaćoj sobi gdje spava njegov brat, to je apsolutno daleko i od pravde i od islama i od insanstva i od ljudskosti i od bilo čega drugog!

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
To pitanje se vraća generalno na to kako su se ti ljudi deklarisali. Postoje ljudi koji jednostavno kažu da su ateisti, da ne vjeruju u Boga itd. i bez obzira što imaju muslimansko ime takvim ljudima ne treba klanjati dženazu.

Ali ako se čovjek deklarisao kao musliman, pa nekada klao kurban, nekada davao sadaku, nekada išao na bajram ili teraviju, postio neke dane itd. taj insan je musliman i dozvoljeno mu je klanjati dženazu. Štaviše, prioritetno je da mu se klanja dženaza kako bi i u samoj dženazi dovili Allahu dž.š. da mu oprosti grijehe.

Dakle, razlika je u deklarisanju i potvrdi u nekim djelima, makar ta djela i ne bila česta, tj. da osoba vjeruje u Allaha, Poslanika, Sudnji dan, ali možda iz svoje ljenosti ne klanja itd. – takva osoba je u nekoj najširoj zoni islama i mogu se takvim osobama klanjati dženaze.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Rezime pitanja: ko je u pravu; jedni kažu da se vitr namaz može klanjati kao akšam, jedni kažu da se ne može?

U svakom slučaju, opet se vraćamo da su to pitanja u kojima su mezhebi zauzeli različite stavove. Hanefijski mezheb je dozvolio da se klanja vitr namaz, ako ćemo klanjati tri rekjata, da klanjamo onako kako se klanja akšam namaz. S druge strane, mi imamo vjerodostojan hadis da je Allahov poslanik, s.a.w.s, zabranio da se klanjaju vitri na način kako se oponaša akšam; tako da, može se desiti, da u datom momentu mezheb zauzme određeni stav na osnovu određenih drugih argumenata koji su možda općeg karaktera a da ostavi određene hadise u kojima se određena stvar naređuje ili zabranjuje.

Bez obzira što neko kaže: „Ja sam studirao, ja sam učio tako, mezheb zauzima stav…“, mi pokušavamo u životu da ljude vezujemo za govor Božijeg poslanika, s.a.w.s., tako da vjerodostojni hadisi potvrđuju da je Allahov poslanik, s.a.w.s., zabranio da se vitr namaz klanja poput akšam namaza. Mi to nećemo činiti ali isto tako tolerišemo ljude koji su odrasli u jednom podneblju gdje se praktikuje hanefijski mezheb i ljudi tako klanjaju. Čak šejhul-islam Ibn Tejjmije, kada su ga pitali, da li insan da ode, da se odazove, da bude imam u džamiji gdje će morati ljudima klanjati po hanefijskom mezhebu vitr, on je kazao da to prihvati i da im klanja vitr namaz onako kako oni klanjaju.

Tako da, to je pitanje u pogledu kojeg islamski učenjaci, pravnici, mezhebi, imaju različite stavove. Lično sam stava da osoba koja klanja tri rekjata ili će klanjati sve tri rekjata od jednom, bez zaustavljanja, ili će klanjati dva rekjata pa će zaustaviti se, sjesti, proučiti etehijjatu, salavate, predati selam pa će ustati i klanjati treći rekjat. Znači, neće praviti ono sjedenje samo etehijjatu i ustati na treći rekjat ali isto tako moramo znati da je to stav mezheba, da su ljudi odrasli u takvom ambijentu, takvom podneblju i treba to uvažiti i tolerisati.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
Nekoliko puta smo govorili da je pitanje doniranja organa jedno poprilično teško pitanje, kompleksno pitanje. Jedan od savremenih učenjaka, šejh Muhammed el-Muhtar Šankiti već prije nekih 15-ak godina, možda i više, napisao je svoju doktorsku disertaciju “Ahkamu-l-džiraha” – “Propisi hururgije” u kojoj je detaljno govorio o presađivanju i doniranju organa. U svakom slučaju, ono što možemo kazati je da je to osjetljivo pitanje. Oni organi bez kojih čovjek može i doniranjem takvih organa ne ugrožava svoj život, inšallah, nema smetnje da čovjek to i donira, tipa, nekada čovjek može donirati kožu, nekada čovjek može donirati bubreg itd.

Ako to neće ugroziti njegov život, inšallah, nema smetnje da se to i donira; za razliku od organa koji ako bi se nekome darivali i to bi ugrozilo čovjekov život, i samim tim bi čovjek, možda, prestao živjeti, itd, u takvim slučajevima, to je strogo zabranjeno. U svakom slučaju tema doniranja organa je jedna široka, velika, tema o kojoj se ne može ovako govoriti u jednom odgovoru.

Imamo situacije u kojima je dozvoljeno određeno doniranje i prihvatanje organa ali imamo, isto tako, situacije kada je zabranjeno i donirati a i, isto tako, neke stvari uzimati kada su u pitanju određeni organi.

Audio isječak odgovora

Odgovorio mr. Elvedin Pezić u video predavanju ispod.

Transkript:
U svakom slučaju, islamski učenjaci su kazali da trudnica u osnovi potpada pod obavezu posta. To je osnova ali ako trudnica vidi da je slaba, izmorena, doktor/doktorica joj savjetuje, kaže: “Plod se ne razvija.”, potrebni su joj vitamini, voda, hrana, itd., onda potpada pod kategoriju bukvalno bolesnika i imao pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, nakon Ramazana kada mogne i, ako Bog da, nakon poroda napostiti. Osnova je da treba pokušati.

Imate koliko hoćete žena koje normalno isposte cijeli Ramazan u trudnoći. Šta smo trebali toj ženi kazati: “Nemoj da postiš.”. Ne. Osnova je da se na nju odnose ajeti i hadisi u kojima se naređuje post ali ako okolnosti, činjenično stanje, analiza, nalazi, stručna osoba, kompetentna, kaže da ne treba da posti, da bi to moglo štetiti njoj, njenom zdravlju ili razvoju njenog djeteta, tada ima pravo da ne posti a dane koje nije postila će, ako Bog da, napostiti.

Audio isječak odgovora