Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Mora li onaj koji obavi umru obaviti oproštajni tavaf?
Onaj ko ima namjeru odmah poslije umre otputovati iz Meke ne mora obaviti oproštajni tavaf, jer glede njega počasni tavaf ima status oproštajnog tavafa.Ako se u Meki zadrži poslije obavljene umre, taj mora obaviti oproštajni tavaf neposredno prije putovanja. (Podsjećanja radi, umra se sastoji od tavviše
Onaj ko ima namjeru odmah poslije umre otputovati iz Meke ne mora obaviti oproštajni tavaf, jer glede njega počasni tavaf ima status oproštajnog tavafa.Ako se u Meki zadrži poslije obavljene umre, taj mora obaviti oproštajni tavaf neposredno prije putovanja. (Podsjećanja radi, umra se sastoji od tavafa, sa’ja između Safe i Merve te od brijanja glave, odnosno šišanja.)
Da je oproštajni tavaf i glede umre obavezan, zaključili smo na temelju dokaza koje ćemo navesti.
Vjerovjesnik, ﷺ, rekao je: “Neka čovjek napusti Meku neposredno nakon što obavi tavaf oko Kabe” (Muslim, 963). Ovaj je hadis općenitog karaktera, i odnosi se na svakog ko putuje iz Meke.
Umra ima status hadža jer je umru Allahov Poslanik, ﷺ, nazvao hadžom. Amr b. Hazm kazuje da je Vjerovjesnik, ﷺ, rekao: “Umra je manji hadž.” Iako je ovo predanje mursel, ono se ima prihvatiti jer ga je umet prihvatao i njime dokazivao.
Tu je i hadis: “Umra do Sudnjeg dana potpada pod hadž.” (Muslim, 1241)
Božiji Poslanik, ﷺ, obratio se Ja’li b. Umejji: “Na umri obavljaj sve ono što obavljaš na hadžu” (el-Buhari, 1536, i Muslim, 1180). Značenje je ovo: kao što poslije hadža obaviš oproštajni tavaf, obavi ga i poslije umre. Iz ovih se Poslanikovih riječi izuzimaju jedino stajanje na Arefatu, noćenje na Muzdelifi i Mini te bacanje kamenčića, obredi koji se, prema jednoglasnom mišljenju svih islamskih učenjaka, obavljaju jedino u sklopu hadža, a ne u sklopu umre.
Ako čovjek obavi umru i obavi oproštajni tavaf neposredno prije putovanja postupio je u skladu s opreznosti i oslobodio se moguće odgovornosti. A Allah je pokrovitelj uspjeha.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeKako će postupiti čovjek koji na mikatu zanijeti hadž i stupi u ihramske zabrane, ali ga nadležni vrate s kontrolnog punkta zbog toga što ne posjeduje dozvolu za obavljanje hadža?
Taj čovjek ima status onog ko je spriječen u obavljanju obreda, pa će zaklati kurban na mjestu gdje se zatekao i oslobodit će se ihramskih zabrana. Ako nije obavio hadž islama, obavit će ga kasnije na temelju prvotne naredbe, a ne kao nešto što je propustio pa to nadoknađuje. Međutim, ako se radi oviše
Taj čovjek ima status onog ko je spriječen u obavljanju obreda, pa će zaklati kurban na mjestu gdje se zatekao i oslobodit će se ihramskih zabrana. Ako nije obavio hadž islama, obavit će ga kasnije na temelju prvotne naredbe, a ne kao nešto što je propustio pa to nadoknađuje. Međutim, ako se radi o dobrovoljnom hadžu, prema mišljenju koje preteže, ne mora taj hadž nadoknaditi. Onima koji su na el-Hudejbiji spriječeni u obavljanju umre Allahov Poslanik, ﷺ, nije naredio da je nadoknade. Ni u Kur’ani-kerimu ni u sunnetu ne nalazimo dokaz da je onaj ko bude spriječen u obavljanju obreda isti taj obred dužan nadoknaditi. Allah, dželle šanuhu, kaže: “Hadž i umru radi Allaha upotpunite! A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite…” (el-Bekara, 196). Takvima je u obavezu stavio klanje kurbana.
Umra koju su Vjerovjesnik, ﷺ, i ashabi te godine propustili nazvana je naknadnom umrom zato što je Poslanik islama postigao dogovor s plemenom Kurejš da će mu dozvoliti da sljedeće godine obavi umru, a nije tim imenom nazvana u smislu nadoknađivanja onog što je propušteno. A Allah najbolje zna.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manjeDa li se odgovor na pitanje o proscu smatra ogovaranjem?
Ko bude upitan o nekoj osobi zbog šerijatske koristi, njemu je obaveza da spomene činjenice koje zna o toj osobi (proscu), i nije mu dozvoljeno da laže onima koji ga pitaju. (Fetve Stalne komisije, fetva broj 10737, tom 18, str. 63)
Ko bude upitan o nekoj osobi zbog šerijatske koristi, njemu je obaveza da spomene činjenice koje zna o toj osobi (proscu), i nije mu dozvoljeno da laže onima koji ga pitaju.
(Fetve Stalne komisije, fetva broj 10737, tom 18, str. 63)
Vidi manjeDa li muž treba dozvolu prve žene da bi oženio drugu?
Mužu nije stroga obaveza da pokuša tražiti zadovoljstvo prve supruge, ali je svakako od plemenitih osobina i lijepih bračnih odnosa da pokuša zadovoljiti prvu suprugu, kako bi to smirilo njene osjećaje – koji su svojstveni ženama u takvim situacijama, na najljepši način, lijepom riječju, lijepim susviše
Mužu nije stroga obaveza da pokuša tražiti zadovoljstvo prve supruge, ali je svakako od plemenitih osobina i lijepih bračnih odnosa da pokuša zadovoljiti prvu suprugu, kako bi to smirilo njene osjećaje – koji su svojstveni ženama u takvim situacijama, na najljepši način, lijepom riječju, lijepim susretom, pa čak i materijalnim sredstvima ako bi zadovoljstvo bilo moguće postići na taj način.
(Fetve stalne komisije: fetva broj 2036, 18 tom, str. 402)
Vidi manjeDa li je ženi dozvoljeno da se uda bez dozvole staratelja?
Jedan od uvjeta validnosti braka jeste dozvola staratelja, odnosno ženi nije dozvoljeno da se uda bez saglasnosti staratelja. Ako se desi da se žena uda bez dozvole staratelja, njen brak nije validan, na osnovu hadisa Ebu Musaa, r. a., u kojem se navodi da je Allahov Poslanik kazao: “Brak nije validviše
Jedan od uvjeta validnosti braka jeste dozvola staratelja, odnosno ženi nije dozvoljeno da se uda bez saglasnosti staratelja. Ako se desi da se žena uda bez dozvole staratelja, njen brak nije validan, na osnovu hadisa Ebu Musaa, r. a., u kojem se navodi da je Allahov Poslanik kazao: “Brak nije validan bez saglasnosti staratelja”, i na osnovu predaje Sulejmana b. Musaa, koju prenosi od Zuhrija, on od Urve, a on od Aiše, r. a., u kojoj se navodi da je Allahov Poslanik kazao: “Koja god se žena uda bez dozvole staratelja, njen je brak neispravan (batil), njen je brak neispravan, njen je brak neispravan.” (Ova dva hadisa bilježe peterica muhadisa, osim imama Nesaija, a drugi je zabilježio Ebu Davud Tajalisi, u sljedećoj formi: “Brak nije validan, osim uz saglasnost staratelja. Koja god se žena uda bez dozvole staratelja, njen je brak neispravan (batil), njen je brak neispravan, njen je brak neispravan; ako ne bude imala staratelja, vladar je staratelj onima koje nemaju staratelja.”
Kazao je imam Ibn Munzir: “Nije poznato da je neko od ashaba imao stav suprotan ovom.”
(Fetve Stalne komisije, fetva broj 1273, tom 18, str. 141)
Vidi manjeDa li je dozvoljeno da žena ponudi brak muškarcu?
Ako je situacija onakva kako je spomenuta u pitanju, ženi je propisano i dozvoljeno da se ponudi muškarcu za brak, i u tome nema nikakve prepreke, to je učinila Hadidža, r. a., kao i druga žena koja je spomenuta u suri El-Ahzab, kao što je učinio Omer, r. a., kada je Ebu Bekru, r. a., ponudio svojuviše
Ako je situacija onakva kako je spomenuta u pitanju, ženi je propisano i dozvoljeno da se ponudi muškarcu za brak, i u tome nema nikakve prepreke, to je učinila Hadidža, r. a., kao i druga žena koja je spomenuta u suri El-Ahzab, kao što je učinio Omer, r. a., kada je Ebu Bekru, r. a., ponudio svoju kćerku Hafsu, r. a., a potom i Osmanu, r. a.
(Fetve Stalne komisije, fetva broj 6400, tom 18, str. 48)
Vidi manjeKada je brak obavezan, kada je samo dozvoljen, a kada zabranjen?
Ženidba je obavezna (vadžib) onda kada se osoba za sebe boji nemorala, a u stanju je, i tjelesno i finansijski, oženiti se i izdržavati porodicu. Ženidba je zabranjena (haram) kada čovjek boravi na neprijateljskoj teritoriji, kao i kada se želi oženiti još jednom ženom, ali se boji da neće biti pravviše
Ženidba je obavezna (vadžib) onda kada se osoba za sebe boji nemorala, a u stanju je, i tjelesno i finansijski, oženiti se i izdržavati porodicu.
Ženidba je zabranjena (haram) kada čovjek boravi na neprijateljskoj teritoriji, kao i kada se želi oženiti još jednom ženom, ali se boji da neće biti pravedan u odnosu prema objema.
Ženidba je muškarcu pokuđena (mekruh) ako je siromašan, a ionako ne osjeća potrebu za ženom.
Ženidba je čovjeku dozvoljena (mubah) ako je imućan, makar i ne osjećao potrebu za ženom.
Ženidba je u osnovi preporučljiva (mustehab), ukoliko ne postoji nijedan od prethodno navedenih razloga koji bi, u tom slučaju, promijenio propis u vezi s njom.
Iz fetvi i predavanja šejha Muhammeda b. Saliha el-Usejmina
Vidi manjeSmije li se pisati po mezaru i ograđivati ga?
Nije dozvoljeno graditi, niti ograđivati kaburove, bilo betonom ili nečim drugim. Također, nije dozvoljeno ispisivati natpise na njima, zato što je došla zabrana Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, građenja i pisanja na njima. Bilježi Muslim, da mu se Allah, dželle šanuhu, smiluje, hadis koji pviše
Nije dozvoljeno graditi, niti ograđivati kaburove, bilo betonom ili nečim drugim. Također, nije dozvoljeno ispisivati natpise na njima, zato što je došla zabrana Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, građenja i pisanja na njima. Bilježi Muslim, da mu se Allah, dželle šanuhu, smiluje, hadis koji prenosi Džabir, radijallahu anhu: ”Zabranio je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, da se ograđuje kabur, da se sjedi i gradi na njemu.”
Ovakvi postupci predstavljaju pretjerivanje i zastranjivanje u pogledu kaburova, jer natpisi nad kaburovima mogu imati loše posljedice koje mogu odvesti ka zastranjivanju u vjerovanju u odnosu na mrtvoga, kao i u druge šerijatske zabrane. Ispravno je da se vrati iskopana zemlja na kabur nakon što se u njega spusti mejit, te se iznad kabura odigne zemlja za jedan pedalj, kako bi kabur bio označen. Ovo je sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i njegovih ashaba u pogledu kaburova. Stoga nije dozvoljeno uzimati kaburove za mesdžide, niti je dozvojleno ukrašavati ih, graditi nad njima kubeta ili turbeta, jer je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem rekao:
”Allah, dželle šanuhu, je prokleo Židove i kršćane zato što su kaburove svojih poslanika uzeli za mesdžide.”
Muslim u svom Sahihu od Džundub b. ‘Abdillaha el – Bedželija bilježi hadis, koji kaže: ”Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, prije nego što će preseliti na pet dana, da je rekao: ‘Allah me je uzeo za Svog prisnog prijatelja (halila) i da sam htio uzeti nekoga od svog ummeta za prisnog prijatelja, uzeo bih Ebu – Bekra. Doista su oni koji su bili prije nas uzimali kaburove svojih poslanika i dobrih ljudi za mesdžide. Zato ne uzimajte kaburove za mesdžide, jer vam to zabranjujem.’”
ŠEJH IBN BAZ
Vidi manje(Fetve učenjaka dvaju harema – 138 str.)
Da li je dozvoljeno iznad kabura ispisati ajete, ime mrtvoga i datum njegove smrti?
Nad kaburovima nije dozvoljeno ispisivati kur’anske ajete, niti bilo šta drugo; bez obzira da li se pisalo na željezu, drvetu ili nečemu sličnom. Od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio da se ograđuje kabur, da se sjedi i gradi nad njim. Ovaj hviše
Nad kaburovima nije dozvoljeno ispisivati kur’anske ajete, niti bilo šta drugo; bez obzira da li se pisalo na željezu, drvetu ili nečemu sličnom. Od Džabira, radijallahu anhu, se prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, zabranio da se ograđuje kabur, da se sjedi i gradi nad njim.
Ovaj hadis bilježi Muslim u svom Sahihu, a imam Tirmizi i Nesai prenose ovu predaju sa dodatkom:
”…i da se piše nad njima.”
ŠEJH IBN BAZ
Vidi manje(Fetve učenjaka dvaju harema – 140 str.)
Je li dozvoljeno onome ko kupa mrtve da spominje lijepe i loše znakove koje vidi na onima koje je kupao?
Nema smetnje da obavijesti o lijepim znacima, dok nije dozvoljeno da spominje loše znake, jer je to ogovaranje. Ali, ako bi rekao da je kod nekih mrtvaca – ne precizirajući o kome se radi, primijetio crnilo ili nešto drugo, to ne smeta. Zabranjeno je da kaže: kupao sam tog i tog i vidio sam na njemuviše
Nema smetnje da obavijesti o lijepim znacima, dok nije dozvoljeno da spominje loše znake, jer je to ogovaranje. Ali, ako bi rekao da je kod nekih mrtvaca – ne precizirajući o kome se radi, primijetio crnilo ili nešto drugo, to ne smeta. Zabranjeno je da kaže: kupao sam tog i tog i vidio sam na njemu neki od loših znakova i pokazatelja, jer bi na taj način također rastužio njegovu porodicu, a to također potpada pod pojam ogovaranja.
(Fetve šejha Bin Baza: 12. tom, str. 123)
Vidi manje