Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li muškarac sa ženom (momak sa djevojkom) smije izlaziti za vrijeme Ramazana ako oboje ne poste?
Alejkumu Selam! Kao prvo: da bi bilo mladiću i djevojki dozvoljeno da stupe u kontakt uvjet je da on bude na ženidbu, tj. da mu je cilj susreta sa djevojkom stupanje u brak a ne ašikovanje i zabavljanje. Takođe, djevojka treba da bude od onih koje su na udaju, tj. njen cilj od susreta je takođe udajviše
Alejkumu Selam! Kao prvo: da bi bilo mladiću i djevojki dozvoljeno da stupe u kontakt uvjet je da on bude na ženidbu, tj. da mu je cilj susreta sa djevojkom stupanje u brak a ne ašikovanje i zabavljanje. Takođe, djevojka treba da bude od onih koje su na udaju, tj. njen cilj od susreta je takođe udaja a ne ašikovanje ili zabavljanje. Pa ako momak hoće da se ženi a djevojka nije na udaju on ne treba da stupa sa njom u kontakt i obrnuto. Kontaktiranje između momka i djevojke bez ispunjavanja ovog šarta, tj. da je on na ženidbu a ona na udaju, vodi u ono što je poznato kao ašikovanje ili zabavljanje a koji su šerijatski zabranjeni. Tako da njihovo zajedničko izlaženje, svejedno da li u ramazanu ili izvan njega, ako ne ispunjava ovaj šart je zabranjeno.
Drugo: ako ispunjavaju ovaj šart, tj. on je na ženidbu a ona je na udaju, nakon što vide jedno drugo, oni ne trebaju da se sastaju, izlaze ili kontaktiraju osim onoliko koliko je potrebno da se dogovore oko sklapanja braka.
Treće: prilikom susretanja jednog sa drugim nije dozvoljeno da se osmaljuju bez prisustva mahrema sa njene strane. S tim da mahrem ne može biti žena pa makar bila i punoljetna niti muška osoba koja nije punoljetna. A dozvoljeno im je da se nađu, vide i porazgovaraju na javnom mjestu, tj. gdje su prisutni ljudi. Za sve ovo gore spomenuto postoje šerijatski dokazi i argumenti, s tim da bi njihovo izlaganje uzelo mnogo prostora.
Četvrto: Obaveza je svakom odraslom muslimanu i muslimanki, koji su dostigli šerijatsku punoljetnost da poste mjesec ramazan jer je ostavljanje posta u tim danima veliki grijeh. Postoje opravdane situacije kada je dozvoljeno ostavljati post kao što je bolest, putovanje i hajz i nifas za žene. Pa tako momak i djevojka ako nemaju opravdan razlog za ostavljanje posta treba da znaju da je to veliki grijeh te se trebaju pokajati Allahu, Subhanehu ve te’ala, i da počnu postiti i da se ne vraćaju na taj grijeh. Ve billahi tavfik.
Odgovorio dr. Zijad Ljakić
Vidi manjeDa li mi je haram ako ne postim zbog trudnoće?
Alejkumus selam. Ako se trudna žena boji da će post naštetiti njoj ili njenom djetetu u utrobi dozvoljeno joj je da mrsi dane Ramazana. Dokaz za ovo su riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zaista je Uzvišeni Allah oslobodio musafira od posta i pola namaza, a trudnicu i dojilju od posta”. više
Alejkumus selam. Ako se trudna žena boji da će post naštetiti njoj ili njenom djetetu u utrobi dozvoljeno joj je da mrsi dane Ramazana. Dokaz za ovo su riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Zaista je Uzvišeni Allah oslobodio musafira od posta i pola namaza, a trudnicu i dojilju od posta”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže i Ahmed, a vjerodostojnim ga ocjenjuje Albani a dobrim Tirmizi i Šuajb Arnaut, dok Abdulhakk Išbili i Ebu Hatim prenose jako razilaženje oko seneda i teksta ovog hadisa. Pošto je dozvola ostavljanja posta trudnice spojena u istom hadisu i u istom kontekstu sa dozvolom ostavljanja posta musafira, a musafir je dužan da naposti, tako isto trudnica je dužna da naposti propuštene dane Ramazana kada prođe trudnoća.
Sa druge strane, trudnica potpada pod propis bolesnika, jer bolesnici kojima je dozovljeno da mrse dane Ramazana se dijele na dvije vrste: prva – oni koje je već zadesila bolest i drugi – koji se boje da će oboliti zbog posta. Trudnica ulazi pod propis ove druge vrste bolesnika jer se ona boji da će post nanijeti štetu i uzrokovati bolest njoj samoj ili djetetu u njenoj utrobi.
A one trudnice koje se samo boje da će im post uzrokovati neku teškoću koja neće prerasti u bolest zbog koje se prekida post takvoj trudnici nije dozvoljeno da mrsi dane Ramazana, jer je sasvim uobičajno i normalno da post Ramazana sadrži u sebi određenu teškoću koju osjete skoro svi ljudi. Ve billahi tevfik.
dr. Zijad Ljakić
Vidi manjeDa li se smije mastrubirati za vrijeme posta?
AlejkumusSelam. Masturbiranje ili samozadovoljavanje nije dozovljeno mimo posta a za vrijeme posta je dodatni grijeh. Ka to uradi za vrijeme posta pokvario je post tog dana i obavezan je da ga naposti uz prethodno učinjenu tevbu. Treba učiniti tevbu zbog grijeha masturbiranja, grijeha mršenja dana Rviše
AlejkumusSelam. Masturbiranje ili samozadovoljavanje nije dozovljeno mimo posta a za vrijeme posta je dodatni grijeh. Ka to uradi za vrijeme posta pokvario je post tog dana i obavezan je da ga naposti uz prethodno učinjenu tevbu. Treba učiniti tevbu zbog grijeha masturbiranja, grijeha mršenja dana Ramazana i narušavanja njegove svetosti sa grijehom. A da je samozadovoljavanje zabranjeno na to ukazuju riječi Uzvišenog kada govori o…
osobinama mu’mina koji će biti spašeni On kaže da je jedna od tih osobina da stidna mjesta svoja čuvaju osim od žena svojih i robinja svojih, a da oni koji mimo toga traže nešto drugo oni u griješenju granice prelaze. Pa kaže Uzvišeni: “…i koji stidna mjesta svoja čuvaju, osim od žena svojih ili onih koje su u posjedu njihovom, oni doista prijekor ne zaslužuju, a oni koji pored toga traže, oni u griješenju sasvim pretjeruju” (Sura El-Mu’minun 5-7). Prema tome Allah, subhanehu ve te’ala, sve intimne radnje mimo naslađivanja i polnog odnosa sa suprugom ili robinjom ubraja u griješenje sa kojim se prelaze granice dozvoljenog.
Takođe, u hadisu kojeg bilježi Buharija i Muslim kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “O omladino, ko je od vas u (materijalnoj) mogućnosti neka se ženi, jer sa tim se više obara pogled i u tome je veća zaštita za polni organ. A ko nije u mogućnosti na njemu je da posti, jer mu je to zaštita“. Da je samozadovoljavanje zaštita za polni organ od upadanja u zinaluk Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bi ga naveo kao izlaz i rješenje jer je ono lakše od posta.
Prema tome, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije uputio omladinu na samozadovoljavanje (onanisanje) a da u tome bilo hajra pojasnio bi im to. Nego im je dao izbor između dvoga: ženidbe i posta.
Ova dva šerijatska teksta su dovoljni argumenti zabrane samozadovoljavanja i onanisanja uz pomoć ruke ili nekih drugih pomagala. Ova zabrana se odnosi i na ženu i na muškarce. Na ovom stavu je ogromna većina učenjaka ovog Ummeta. A od onih učenjaka od kojih se prenosi dozvola, kod većine njih se misli na dozvolu u nuždi, tj. bojazni da se upadne u zinaluk. A neznatan dio učenjaka od kojih se prenosi uopštena dozvola ili pokuđenost, u njihovom stavu nema ibreta jer je oprečan gore spomenutom ajetu i hadisu.
Ono što se prenosi od hanefija o dozvoli samozadovoljavanja pod određenim šartovima treba napomenuti, kao što kaže šejh Mustafa El-Zerka da je osnov kod hanefija zabrana samozadovoljavanja, s tim da se dozvoljava ako se ispune tri šarta:
1 – da osoba nije oženjena (udata),
2- da se boji da će stvarno učiniti zinaluk ako to ne uradi i
3- da mu nije namjera da uživa u tome nego samo da se riješi nabujale strasti.
Prema tome, hanefijski mezheb nije dozvola samozadovoljavanja nego je ono što oni smatraju ustvari šerijatsko pavilo da nužda dozvoljava zabranjeno, tj. ako se čovjek boji za sebe stvarnom i realnom bojaznošću da će upasti u zinaluk koji je veći haram od samozadovoljavanja, takvom je dozvoljeno da učini manje od dva zla. A ostala tri mezheba, malikije, šafi’ije i hanabile, jasno su naglasili da je samozadovoljavanje zabranjeno, a kod hanabila onaj ko to radi zaslužuje kaznu, i složni su da nije dozvoljeno osim u nuždi. Ovo je što se tiče šerijatskih dokaza.
Sa druge strane, znanstvenici medicine potvrđuju da upražnjavanje samozadovoljavanja šteti tjelesno i psihički, prazni tjelesnu snagu i uzrokuje brigu i sikiranciju. Samozadovoljavanje odvraća od obaveza i često vodi u nemoral. Mnogi ljudi obole od impotencije (slabe seksualne moći) zbog prethodnog upražnjavanja samozadovoljavanja a ovo se najbolje pokazuje pri ženidbi. Takođe, mnogi kojima je samozadovoljavanje postalo navika nastave to raditi i nakon ulaska u brak i dobijanja djece i neprestano nastoje da nađu načina kako da se toga riješe. Dok djevojka koja praktikuje ovaj loši običaj može izgubiti djevičanstvo odnosno probiti djevičansku opnu, kao što to potvrđuju ljekari.
Takve osobe, one koje upražnjavaju samozadovoljavanje, žive u nekom svom zamišljenom svijetu. Takođe, sposobnost uživanja u polnom odnosu se u dobroj mjeri poremeti, te takve osobe često ne doživljavaju polni užitak kao one koje nemaju taj običaj. Bivši egipatski muftija Husejn Mahluf kada je upitan o ovoj temi, nakon što je naveo stav većine učenjaka koji zabranjuju samozadovoljavanje i pojasnio štetnost ovog lošeg običaja na živce, spolnu moć i razum, spomenuo je stvari koje pomažu osobi koja je upala u to da se riješi tog lošeg običaja. Pa između ostalog kaže da su od najbitnijih stvari koje pomažu sljedeće:
1- rano stupanje u brak bez komplikovanja i pravljenja od toga bauka,
2- umjerenost u jelu i piću kako bi se strast umanjila, zato nije slučajno oporučeno u hadisu da onaj koji nije u mogućnosti da se oženi da posti,
3- udaljavanje od svega što pobuđuje spolnu strast poput gledanja pornografije, nemoralnih filmova ili uopšteno žena (a za ženu muškaraca),
4- druženje sa osobama koje praktikuju vjeru, zaokupljanje što više sa ibadetima i nedozvoljavanje da se preda i prepusti mašti i mislima koje često navode na pobuđivanje strasti koje onda treba isprazniti,
5- bavljenje sa stvarima i aktivnostima koje odvode misli od razmišljanja o polnom odnosu,
6- izbjegavanje susreta i mjesta u kojima se miješaju muškarci i žene, a naročito ona gdje se žene oblače izazovno ne vodeći računa o šerijatskom oblačenju.
Ovi i slični primjeri čine spolnu potrebu umjerenom i ne navode čovjeka da traži izlaz u samozadovoljavanju koje šteti tijelu i razumu i vodi u nemoral.
Rezime gore spomenutog je da opća šerijatska pravila zabranjuju ovu praksu jer ona nije prirodan put zadovoljavanja spolne strasti nego se smatra devijacijom i iskrivljavanjem ljudske prirode što je dovoljno da bude pokuđeno i zabranjeno. A masturbirati za vrijeme posta je dodatni grijeh sa kojim se kvari post, te onaj ko to uradi dužan je pokajati se zbog tog grijeha i narušavanja svetosti mjeseca Ramazana i napostiti taj dan. Ve billahi tevfik.
dr. Zijad Ljakić
Vidi manjeNa koji način se klanja vitr namaz po sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?
Vitr namaz je potvrđeni sunnet, na čemu su skoro svi islamski učenjaci, za razliku od Ebu Hanife koji smatra da je vitr namaz vadžib. Najjasniji dokaz da vitr namaz nije vadžib je to da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr namaz na jahalici, a složni su učenjaci da farz namaz nijeviše
Vitr namaz je potvrđeni sunnet, na čemu su skoro svi islamski učenjaci, za razliku od Ebu Hanife koji smatra da je vitr namaz vadžib. Najjasniji dokaz da vitr namaz nije vadžib je to da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao vitr namaz na jahalici, a složni su učenjaci da farz namaz nije dozvoljeno klanjati na jahalici osim u nuždi i ako se boji da će mu isteći namasko vrijeme. Vrijeme klanjanja vitr namaza je poslije jacije namaza pa sve do zore, a najbolje je da se klanja u zadnjem dijelu noći. Nije dozvoljeno klanjati dva puta vitre u jednoj noći, zbog hadisa: “Nema dva vitreta u jednoj noći“, bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi i Nesai.
Vitr namaz se može klanjati jedan, tri, pet, sedam i devet rekata i to spojeno bez predavanja selama među rekatima. Prenešeno je i da se sedam rekata klanja tako što se na šestom preda selam a zatim klanja jedan rekat. Dok se klanjanje vitr namaza tri rekata klanja tako da se klanjaju sva tri rekata odjedanput sa jednim sjedenjem. A ako se na drugom rekatu preda selam, onda se vitr klanja jedan rekat.
Praksa poznata kod nas da se prilikom klanjanja vitr namaza sa tri rekata uči etehijatu na drugom rekatu kao kod akšam namaza, a na čemu je hanefijski mezheb, je oprečna vjerodostojnom hadisu kojeg bilježe Hakim i Bejheki od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte klanjati vitr namaz tri rekata tako da liči akšam namazu...”. Iraki, Hakim i Zehebi ocjenjuju ovaj hadis vjerodostojnim. Ostaje pitanje da li ovaj hadis upućuje na zabranu klanjanja vitreta poput akšama (misli se sa dva sjedenja), na čemu je većina učenjaka, ili je to samo pokuđeno a što kažu neki učenjaci.
Prema tome, vitr namaz koji se klanja tri rekata se klanja tako što se klanjaju dva rekata i preda selam, a ovo se broji u kijamu lejl, a zatim se klanja jedan rekat vitr namaza na kojem se uči kunut dova koja je mustehab a ne vadžib. Prenešano je u vjerodostojnim predajama da se kunut dova može učiti prije odlaska na ruku kao i nakon vraćanja sa rukua, i jedno i drugo je ispravno. Svi gore spomenuti propisi su zasnovani na vjerodostojnim hadisima ali zbog dužine teksta izostavili smo njihovo navođenje. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Vidi manjeAko prihvatim Islam da li se moram i pismeno odreći svoje “stare” vjere? Da li tu postoje neka pravila?
Hvala i zahvala pripadaju Uzvišenom Allahu. Da bi neko prihvatio islam, nije preduvjet da upozna cijelo učenje islama, pošto je islam more znanja. Čovjek treba da prihvati islam, kao prvi korak, a zatim da ga proučava i da u sebi upotpuni i razvije uvjerenost i zadovoljstvo u izvršavanju ostalih vjeviše
Hvala i zahvala pripadaju Uzvišenom Allahu. Da bi neko prihvatio islam, nije preduvjet da upozna cijelo učenje islama, pošto je islam more znanja. Čovjek treba da prihvati islam, kao prvi korak, a zatim da ga proučava i da u sebi upotpuni i razvije uvjerenost i zadovoljstvo u izvršavanju ostalih vjerskih dužnosti. Za početak je dovoljno da posjeduješ vjerovanje u šest imanskih uvjeta: vjerovanje u Allaha, Allahove meleke, Allahove knjige, Allahove Poslanike, u Sudnji dan i da se zbiva i dešava Allahovom voljom i određenjem.
Nakon toga slijedi prihvatanje pet islamskih uvjeta: svjedočenje da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed posljednji Božiji poslanik, klanjanje pet dnevnih namaza, post mjeseca ramazana, izdvajanje zekata, i obaviti hadž (ako budeš u mogućnosti). Znaj da znanje i čvrsto ubjeđenje dolaze postepeno i da se stepen vjerovanja povećava izvršavanjem propisanih naredbi i činjenjem što većeg broja dobrih djela. Potpuno sam uvjeren da, nakon što prihvatiš islam, iskreno u Allaha povjeruješ i počneš činiti dobra djela, da će ti Allah podariti snage, čvrstine, odvažnosti i nepokolebljivo uvjerenje. Uz pomoć tih osobina, bit ćeš u stanju suprotstaviti se svim izazovima i uspješno ih riješiti.
Nisi dužna oficijelno se odricati svoje stare vjere na papiru, ali u srcu i djelima obavezno trebaš. Treba istaći da je osobi koja prihvati islam i koja se plaši da joj zbog toga mogu biti naneseni teški udarci, dozvoljeno da prikrije svoj islam. Praktikovanje ibadeta u tom slučaju krila bi od pogleda ljudi u svom okruženju. Na taj način sigurno će naići na poteškoće na Allahovom putu koji vodi spasu od džehennemske vatre, ali iskreni vjernik mudrošću ih može prevazići.
Žarko želimo da uspiješ u svome naumu i spremni smo da ti pomognemo u budućnosti, na bilo koji način i u bilo kojem pitanju. Molim Uzvišenoga Allaha da te izvede na pravi put, i da ti olakša! Amin! A Allah najbolje zna!
Jasmin Đanan, prof.
Vidi manjeJe li post valjan ukoliko se prespava sehur?
Ve alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Post bez sehura je ispravan, s tim da je to sunnet Poslanika, sallahu alejhi ve sellem i u njemu je berićet, pa bi ga svaki Musliman trebao praktikovati. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi vviše
Ve alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Post bez sehura je ispravan, s tim da je to sunnet Poslanika, sallahu alejhi ve sellem i u njemu je berićet, pa bi ga svaki Musliman trebao praktikovati.
Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Sehur je obrok bereketa pa ga ne ostavljajte, makar neko od vas popio samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleki donose salavate na one koji sehure.‘” (Prenose ga Ibn Ebu Šejbe, 3/8, i Ahmed, 3/12 i 3/44, na tri načina od Seida el-Hudrija. A oni pojačavaju jedni druge.).
Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji sehur vjernika su datule.” (Ebu Davud, 2/303, Ibn Hibban, br. 223, El-Bejheki, 4/237) U slučaju da osoba nema ništa za jelo, ipak treba voditi računa o ustajanju na sehur, pa makar popila samo gutljaj vode, što možemo, pored ranije spomenutog, zaključiti iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Sehurite, pa makar gutljajem vode.”.
Od Amra ibn El-Asa, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono po čemu se naš post razlikuje od posta ehlul-kitabija jeste jelo na sehuru.” (Muslim, br. 1096) Allah najbolje zna.
Mr. Osman Smajlović
Vidi manjeJe li namaz za žensku osobu valjan ukoliko se obavlja bez čarapa?
Ve alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Stroga je obaveza slobodnoj i šerijatom obaveznoj ženi muslimanki da pokrije cijelo svoje tijelo u namazu osim lica i šaka, jer je ona cijela avret (područje čije je pokrivanje obavezno). Ukoliko klanja, a otkrilo je se nešto od njenog avreta kao štoviše
Ve alejkumu selam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Stroga je obaveza slobodnoj i šerijatom obaveznoj ženi muslimanki da pokrije cijelo svoje tijelo u namazu osim lica i šaka, jer je ona cijela avret (područje čije je pokrivanje obavezno). Ukoliko klanja, a otkrilo je se nešto od njenog avreta kao što je koljenica, stopalo ili glava ili određeni njihovi dijelovi, njen namaz neće biti ispravan kao što je rekao Poslanik, sallahu alejhi ve sellem: ”Allah neće primiti namaz punoljetne osobe bez himara (prekrivač za glavu.”) (Bilježi ga Ahmed i ostali autori knjiga pod nazivom Sunnen osim Nesaie sa vjerodostojnim prenosiocima hadisa).
Kao što je zabilježio imam Ebu Davud od Ummu Seleme od Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, da ga je pitala o ženi koja klanja u ogrtaču i himaru bez izara (odjeća koja prekriva dolji dio tijela) a Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: ” Žena je avret.”
Sunnet je otkriti lice u namazu osim u prisutnosti strani muški osoba, a stopala je stroga obaveza pokriti kod većine učenjaka, osim što pojedini učenjaci tolerišu otkrivanje stopala, s tim da većina učenjaka smatra to zabranjenim i da je stoga obaveza da se pokriju kao što prenosi Ebu Davud od Ummu Sememe da je upitala za ženu koja klanja u himaru i kamisu (košulji koja se oblači ispod odjeće) a Poslanika, sallahu alejhi ve sellem, je rekao: ”Može, s tim ako ogrtač prekriva stopala”, tako je u svakom slučaju pokrivanje stopala preče i sigurnije, dok je propis pokrivanja šaka lakši, tako da ih može pokriti ili ne, stim da je njihovo pokrivanje preče. (Šejh Ibn Baz)
Mr. Osman Smajlović
Vidi manjeDa li se daje zekat na pozajmljene pare?
Alejkumusselam. Islamski pravnici su se jako razišli po pitanju davanja zekata na dug. Da li se uopće izdvaja zekat na dug, a ako se izdvaja ko je dužan dati: onaj koji je dao pozajmicu, tj. kome je neka druga strana dužna ili onaj koji se zadužio, ili obojica? I na kraju kako da izdvoji zekat na duviše
Alejkumusselam. Islamski pravnici su se jako razišli po pitanju davanja zekata na dug. Da li se uopće izdvaja zekat na dug, a ako se izdvaja ko je dužan dati: onaj koji je dao pozajmicu, tj. kome je neka druga strana dužna ili onaj koji se zadužio, ili obojica? I na kraju kako da izdvoji zekat na dug? Izučavanje ovih pitanja dovodi istraživača u nedoumicu i konfuziju gdje je vrlo teško odrediti ispravno mišljenje.
Razlog razilaženja islamskih učenjaka po ovom pitanju je nepostojanje šerijatskog teksta iz Kur’ana i vjerodostojnog Sunneta koji liječi ovu problematiku. A to je učinilo da je svaki mudžtehid iznijeo stav shodno gdje ga je odveo njegov idžtihad tako da na kraju imamo velik broj stavova počev od ashaba pa do savremenih učenjaka.
Rezime onog što se može kazati po ovom pitanju je da nema šerijatskog teksta iz Kur’ana i vjerodostojnog Sunneta koji direktno govore o ovom pitanju. Predaje koje su prenesene od ashaba dio njih ukazuje na obavezu davanja zekata na dugove, kao što se prenosi u dva različita rivajeta od Omera, Osmana i Ibn Omera, i u jednom rivajetu od Ibn Abbasa, radijallahu anhum. A dio tih predaja ukazuje da nema zekata na dugove, kao što se prenosi u dva različita rivajeta od Alije, Aiše i Ibn Omera, radijallahu anhum.
Dugovi na koje se daje zekat su oni dugovi koji proizilaze iz trgovačkih poslovanja i koji su rezultat davanja pozajmice svejedno bilo to u novcu ili nekom drugom imetku. Sve druge vrste dugova, poput mehra, dug fidje hul’a (davanje talaka ženi na njen zahtjev), dug krvarine, dug kitabeta (ugovora o oslobađanja iz ropstva), dug zaostavštine koja je u procesu podjele nasljednicima i dug koji predstavlja protuvrijednost nekretnina (kuća, objekata i zemljišnih parcela) sa čijom prodajom nije namjeravana trgovina, na njih se ne daje zekat.
Davanje zekata na dug od strane onog kome su dužni (daina) ovisi od vrste duga. Što se tiče prve vrsta, tj. trenutnog dug (tj. bez odgode roka vraćanja), gdje je zaduženi bogat, u stanju je vrati i dao bi ga odmah na zahtjev druge strane, odabrano mišljenje je da je obavezan davati zekat.
A druga vrsta duga, trenutni dug gdje je zaduženi u oskudici te nije u stanju da ga vrati ili je u stanju ali svjesno odugovlači i ne vraća. Odabrano mišljenje je da čovjek koji zbog oskudice nije u stanju vratit dug, ili koji je u stanju ali izbjegava i odugovlači, takođe onaj koji poriče dug, ili ako je imetak ukraden ili zaboravljen, opljačkan ili na silu oduzet, sve ove vrste imetaka i dugova kada ih se njihov vlasnik domogne ili mu bude vraćen dužan je dati zekat samo za jednu godinu.
Zatim treća vrsta, tj. dug na odgodu, a to je dug kojeg treba vratiti nakon određenog dogovorenog vremenskog perioda. Odabrano mišljenje je da je vadžib davati zekat svake godine na dugove koji su rezultat trgovačkog poslovanja tako što bi se vrijadnost duga procjenjivala svake godine prilikom davanja zekata.
To jest, zekat se daje na glavnicu svake godine, a na zaradu shodno dijelu zarade koju dobija godišnje kada se zarada podijeli na broj godina u kojima treba vratit dug. Svejedno bili to dugovi čije vraćanje se očekuje ili ne očekuje. A na sve ostale dugove da se daje zekat samo za jednu godinu nakon vraćanja duga.
Odabrano mišljenje po pitanju davanje zekata na dug od strane zaduženog (medina) je da onaj koji je zadužen trenutnim dugom nije dužan dati zekat uz šart da taj dug odmah ili najkasnije prije isteka havla (jedne godine) vrati, drugim riječima da nije mumatil (tj. onaj koji se izvlači i odugovlači u vračanju duga). A onaj ko je zadužen dugom na odgodu dužan je davati na njega zekat, a vrijednost duga na koji se daje zekat se procjenjuje svake godine.
Procjena vrijednosti duga se vrši tako što se ukupna vrijednost duga podijeli na broj godina u kojima je rok da se vrati dug te se za svaku proteklu godinu odbije njena rata od ukupnog duga. Prema tome, kad god ti brat vrati dio duga dužan si na taj novac dati zekat samo sa godinu dana bez obzira koliko godina prošlo od vremena kada si mu posudio. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Vidi manjeDa li je žena muslimanka dužna da posluša svog muža u ovom slučaju?
Alejkumusselam. Ako tvoj svekar sebe smatra muslimanom onda to što ne posti (naravno i ne klanja) predstavlja jedan od najvećih grijeha u islamu. Za to što radi nije mu opravdan izgovor operacija štitne žlijezde. Sa druge strane, tebi nije dozovljeno da mu spremaš hranu u toku dana Ramazana sa kojomviše
Alejkumusselam. Ako tvoj svekar sebe smatra muslimanom onda to što ne posti (naravno i ne klanja) predstavlja jedan od najvećih grijeha u islamu. Za to što radi nije mu opravdan izgovor operacija štitne žlijezde. Sa druge strane, tebi nije dozovljeno da mu spremaš hranu u toku dana Ramazana sa kojom se mrsi i ne posti, jer to predstavlja potpomaganje u griješenju. A Uzvišeni Allah je to zabranio rekavši: “A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljastvu” (El-Maide, 2).
U ovome ti nije dozvoljeno da budeš pokorna mužu, jer nema pokornosti stvorenju u neposlušnosti Stvoritelju. Nema poslušnosti u griješenju, odnosno u neposlušnosti Gospodaru, nego poslušnost je samo u dobru. Ovo je opće šerijatsko pravilo oko kojeg nema razilaženja među učanjacima. Jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže u hadisu muttefekun alejhi: “Nema poslušnosti u grijašenju Allahu, poslušnost je samo u dobru“(Buharija (7257) i Muslim (4871)).
Takođe, u drugom hadisu kaže: “Nema poslušnosti stvorenju u griješenju Stvoritelju“. Hadis bilježe Ahmed (20672), Hakim (5870) i Taberani (367), a kaže Ahmed Šakir i Albani da mu je sened vjerodostojan. A ako tvoj svekar sebe ne smatra muslimanom, a što i odgovara njegovom stanju jer ne klanja niti posti, onda ti je dozvoljeno da mu spramaš hranu jer kjafir nije obavezan da posti prije nego što primi islam a i ako bi postio post mu se ne prima jer mu nedostaje šart valjanosti posta a to je islam.
Prema tome, prvo trebaš ustanoviti stanje svoga svekra, tj. pitati ga da li on sebe smatra muslimanom ili ne, pa onda postupiti kako je gore pojašnjeno. Ve billahi tevfik.
Dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice n-um.com
Vidi manjeKako je najbolje postupiti u vezi s postom šest dana mjeseca ševala?
Najbolje je da čovjek šest dana mjeseca ševala posti odmah poslije Ramazanskog bajrama, i to dan za danom. Tako kažu islamski učenjaci. U tome se upravo ogleda dosljedno slijeđenje riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kao da je postio cijelu godinu onaj ko isposti ramazan i zatimviše
Najbolje je da čovjek šest dana mjeseca ševala posti odmah poslije Ramazanskog bajrama, i to dan za danom. Tako kažu islamski učenjaci. U tome se upravo ogleda dosljedno slijeđenje riječi Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kao da je postio cijelu godinu onaj ko isposti ramazan i zatim posti šest dana mjeseca ševala” (Muslim, 1164). U tome je također natjecanje u činjenju ovog dobrog djela, za koje postoje poticaj i pohvala u hadisu, a to također ukazuje na odlučnost u iskorištavanju pružene prilike. Priliku ne treba propustiti zato što čovjek ne zna kakve ga okolnosti kasnije mogu snaći. Ovo u vezi s iskorišavanjem prilike koja se pruži treba imati u vidu kad se radi o svim drugim stvarima, pa čovjek treba požuriti da je iskoristi onda kad mu se objelodani da je u nekom postupku dobro za njega.
Šejh Muhammed b. Usejmin
Vidi manje