Nema dvojbe u pogledu toga da je učenje Kur’ana u globalu bolje od zikra, budući da je Allahov govor najbolji govor. Međutim, ako se radi o zikru koji je propisan u određenoj situaciji, tada je zikr bolji od učenja Kur’ana, što možemo ilustrirati primjerom hadžije koji je stupio u hadžske obrede i kojem je bolje da izgovara telbiju nego da uči Kur’an, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, hodočasnika podstakao na učenje telbije riječima: “Nijedan vjernik neće izgovoriti telbiju a da je, zajedno s njim, s njegove desne i lijeve strane, neće izgovarati drveće, kamenje i litice sve do kraja Zemlje, odavde i odavde.” Ebu Hurejra prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Muhrim neće izgovoriti telbiju a da neće biti obradovan, niti će izgovoriti tekbir a da neće biti obradovan!” Ashabi upitaše: “Je li Džennetom, Allahov Poslaniče?” “Da”, odgovori on. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon ulaska u hadžske obrede, izgovarao je telbiju, a nije učio Kur’an.

Imam En-Nevevi u komentaru hadisa: “Najdraže riječi Allahu su: subhanallahi ve bi hamdihi”, rekao je: “Ovim se hadisom aludira na riječi koje su ljudskog porijekla, u protivnom učenje Kur’ana je bolje, isto kao što je bolje od općeg zikra. Što se tiče zikra koji je vezan za određeno vrijeme ili mjesto, on je bolji (od učenja Kur’ana).”

Isti je slučaj sa zikrom poslije namaza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslije klanjanja propisanog namaza, okrenuo bi se prema ashabima i zikrio, a nije učio Kur’an. Imam El-Evzai upitan je da li je poslije namaza bolje zikriti ili učiti Kur’an, pa je odgovorio: “Ništa nije ravno Kur’anu, ali je praksa odabranih generacija bila da zikre poslije namaza.”

Šejhul-islam Ibn Tejmijja kaže: “Učenje Kur’ana bolje je od zikra, ali je na rukūu i sedždi propisan zikr, a nije propisano učenje Kur’ana.” Na drugom mjestu šejhul-islam kaže: “Ponavljanje ezana za mujezinom bolje je od učenja Kur’ana, čak je lijepo prekinuti učenje i ponavljati za njim. Ponavljanje za mujezinom ima određeno vrijeme i nakon isteka tog vremena prolazi mogućnost za ponavljanjem, za razliku od učenja Kur’ana, što je ibadet koji nije vremenski ograničen.” Šejh Ibn Baz kaže: “Jutarnji i večernji zikr bolji je od učenja Kur’ana, jer se radi o ibadetu koji je vremenski ograničen i nakon isteka tog vremena prestaje mogućnost činjenja tog ibadeta, dok vrijeme učenja Kur’ana nije ograničeno.”

Šejhul-islam Ibn Tejmijja u vezi s ovim pitanjem spominje sljedeće bitno pravilo: “Ako je određena stvar bolja od druge u globalu, to ne znači da će biti bolja u svakoj situaciji. Ponekad će djelo koje je propisano u određenom vremenu ili mjestu biti bolje od djela koje je, općenito, vrednije činiti.” A Allah najbolje zna!

Odgovorio Dr. Safet Kuduzović

Preuzeto sa njegovog zvaničnog viber kanala:

https://invite.viber.com/?g2=AQA0anq%2B0GacE1BBO9c%2B0%2Bb2J3sffKD%2FYDx24bQTNhGKxclyVCqrnurscVuswXL7&lang=en