Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Allah, dž.š., obavezao se da će čuvati ovu vjeru, pa je stoga rad islamskih pozivalaca na polju širenja islama besmislen i bespotreban?
Njima je lahko odgovoriti, jer ovakvi ljudi imaju osobine onih koji negiraju povode. Nema sumnje da je to jedan od oblika neznanja o vjeri i vrsta neuračunljivosti prema razumskim mjerilima. Allah, dž.š., obavezao se da ce sačuvati ovu vjeru, ali putem povoda u koje se ubraja i zalaganje i trud onihviše
Njima je lahko odgovoriti, jer ovakvi ljudi imaju osobine
onih koji negiraju povode. Nema sumnje da je to jedan od oblika
neznanja o vjeri i vrsta neuračunljivosti prema razumskim mjerilima.
Allah, dž.š., obavezao se da ce sačuvati ovu vjeru, ali putem povoda
u koje se ubraja i zalaganje i trud onih koji pozivaju u Allahovu vjeru,
šire je i pojašnjavaju ljudima. Takvi ljudi nalik su onima koji govore:
“Nemoj se ženiti, jer ako ti je suđeno, dobit ćes dijete”, ili: “Nemoj ići
za nafakom, ako ti bude suđena, dobit ćeš je.”
Dobro znamo da je Allah, dž.š., rekao: “Mi smo uistinu objavili
Opomenu i Mi cemo je uistinu čuvati” (El-Hidžr, 9), znajući da stvari
opstoje isključivo sa njihovim povodima. Dakle, On je odredio i povode
preko kojih će ova vjera i biti sačuvana.
Svjedoci smo kako je putem učenjaka iz reda ispravnih prethodnika
sačuvana vjera od doktrinarnih i praktičnih novotarija, jer oni su svojim
usmenim i pismenim zalaganjem pojašnjavali vjeru ljudima. Zato je
naša obaveza da izvršimo ono čime nas je Allah obavezao u smislu
odbrane vjere, njene zaštite i širenja među ljudima, čime se i realizira
njeno očuvanje.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Pozivanje u Allahovu vjeru bez znanja?
Moj komentar glasi: Prvo čime se treba opskrbiti pozivalac u Allahovu vjeru jeste ispravno znanje. Njegovo nepridavanje pažnje znanju i učenju dovest će i do njegove nemarnosti prema onima koje poziva, te će ih ostaviti u neznanju i na kraju neće ni znati sta je ispravno u onome u što poziva druge.više
Moj komentar glasi: Prvo čime se treba opskrbiti
pozivalac u Allahovu vjeru jeste ispravno znanje. Njegovo nepridavanje
pažnje znanju i učenju dovest će i do njegove nemarnosti prema onima
koje poziva, te će ih ostaviti u neznanju i na kraju neće ni znati sta je
ispravno u onome u što poziva druge.
Ukoliko se poziv u Allahovu vjeru temelji na neznanju, onda će
svaki čovjek suditi onako kako mu njegov razum nalaze, shodno onome
što smatra ispravnim. Smatram da je ovakvo rezonovanje pogrešno i da
ga je potrebno odbaciti. Čovjek treba pozivati druge samo kada zna u što
poziva. Imam Buhari, Allah mu se smilovao, u ovom smislu naslovio
je poglavlje u svome Sahihu rijecima: “Znanje prije govora i djela”,
a zatim je argumentirao rijecima Uzvišenog: “Znaj da nema drugog
boga osim Allaha i traži oprosta za svoje grijehe, a i za vjernike
i vjernice” (Muhammed, 19).
Neophodno je da čovjek prvo nauči, a zatim da poziva, jer pozivanje
bez znanja nikada neće biti ispravno i neće se održati. Sta mislite da
krenemo iz Džidde u Rijad i za vodica uzmemo jednog čovjeka, kojeg
poznajemo po dobru i lijepim namjerama, i kažemo mu: “Želimo da
nas odvedeš do Rijada”, međutim, on ne poznaje put, pa nas počne
vodati po brdima i dolinama. Tako bismo zamorili i njega i sebe,
a do Rijada ne bismo stigli. Zašto? Zato sto on ne poznaje put.
Pa kako onda vodić u Šerijatu može biti onaj koji ne poznaje Šerijat?
Ovo nikako nije moguće.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Držanje govora na kaburima prilikom dženaze?
Smatram da je držanje govora pored kabura neutemeljeno i da to ne treba uzeti za stalnu praksu. Međutim, ako za tim postoji povod i potreba, onda se to ponekad i moze smatrati dozvoljenim, kao npr. da vaiz vidi ljude koji su došli u mezarje na ukop, kako se smiju, poigravaju, šale, te iskoristi prilviše
Smatram da je držanje govora pored kabura neutemeljeno
i da to ne treba uzeti za stalnu praksu. Međutim, ako za tim postoji povod i potreba, onda se to ponekad i moze smatrati dozvoljenim, kao npr.
da vaiz vidi ljude koji su došli u mezarje na ukop, kako se smiju,
poigravaju, šale, te iskoristi priliku da ih na taj način upozori na
lijepo ponašanje. Ali, obraćanje ljudima prilikom ukopavanja
mrtvog bez ikakvog povoda, smatra se činom koji nema utemeljenja
u Vjerovjesnikovom, sallallahu alejhi ve sellem, sunnetu i to nije
potrebno činiti.
Tačno je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, došao na
dženazu jednog čovjeka ensarije, pa kada je ukopan, Vjerovjesnik je
sjeo, a oko njega su sjeli i njegovi ashabi. Izgledali su kao da na njihovim
glavama sjede ptice, što je ukazivalo na njihovo strahopoštovanje.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tada je u ruci držao štap
i zabadao ga u zemlju, pa im je govorio o stanju čovjeka prilikom
njegove smrti i poslije nje. 2 Iz ovog se jasno uočava da on nije držao
hutbu i vaz, već je sjedio, a oko njega su bili ashabi koji su čekali da se
mejit ukopa, a on im je za to vrijeme pričao. Kao naprimjer kada bi jedan
od vas sa svojim drugovima čekao da se ukopa umrli, i u međuvremenu,
dok čekate da se ukopavanje završi, ti počneš svojim prijateljima pričati
nešto vezano za dešavanja poslije smrti. Postoji razlika između privatnog
razgovora između onih koji sjede i između obraćanja u smislu hutbe.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon sto bi mejit bio ukopan,
stao bi iznad njegovog kabura i rekao: “Tražite oprosta za svoga brata
i molite Allaha da ga učvrsti, jer se on sada ispituje. ” 3 Znači, ovo je bilo
privatno obraćanje, a ne javni govor.
2 Ebu Davud, br. 3212, Nesai, br. 2000, Ibn Madže, br. 1548, Ahmed u Musnedu,
4/287, 288, 297, od El-Beraa b. Aziba, r.a.
3 Ebu Davud, br. 3221, Knjiga o dženazama, Poglavlje 73. Uvaženi učenjak
El-Arnaut u valorizaciji djela Serhus-sunneh od imama El-Begavija, 5/418,
za lanac prenosilaca ovog hadisa kaže da je dobar.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Da li je dozvoljeno nazvati selam grješnicima?
Prije nego što odgovorim, želim postaviti jedno pitanje: Da li su počinioci velikih grijeha nevjernici ili vjernici? Odgovor glasi: Počinioci grijeha su vjernici u onom omjeru koliko imana imaju pri sebi, a grješni su u onom omjeru koliko velikih grijeha upražnjavaju. Kao takvi, ne izlaze iz granicaviše
Prije nego što odgovorim, želim postaviti jedno pitanje:
Vidi manjeDa li su počinioci velikih grijeha nevjernici ili vjernici?
Odgovor glasi: Počinioci grijeha su vjernici u onom omjeru koliko
imana imaju pri sebi, a grješni su u onom omjeru koliko velikih grijeha
upražnjavaju. Kao takvi, ne izlaze iz granica imana, tj. primarnog
islamskog vjerovanja. Kada je tako, onda nam nije dozvoljeno
izbjegavati ih, niti se od njih distancirati, jer je Vjerovjesnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: “Nije dozvoljeno vjerniku da izbjegava svoga
brata više od tri dana. Sretnu se, pa se okreću jedan od drugog, a od njih
dvojice bolji je onaj koji prvi nazove selam.” 2
Ako prođes pored čovjeka koji cini neki grijeh, ali grijeh koji ga
ne izvodi iz vjerovanja, ti mu nazovi selam i pozovi ga ka Allahu,
savjetujući mu da ostavi činjenje dotičnog grijeha, obrati mu se na lijep
način, pa možda on pouku primi ili se poboji i strah osjeti.
Pazi, brate, i nemoj pomisliti kako ti je obavezno izbjegavati
čovjeka koji je nepokoran Allahu i koji je grješnik. Tvoja je obaveza
je da izbjegavaš i da se distanciraš od grijeha i nepokornosti koje čine
ovakvi ljudi, a što se tiče samih grješnika, njih ćeš izbjegavati samo u
slučaju da taj potez donosi određene koristi, tj. ukoliko postoji realna
šansa da se prođe griješenja. Tada se njihovo izbjegavanje može uzeti
kao oblik njihovog preodgoja i liječenja.
Zaključit cemo da nije dozvoljeno izbjegavati vjernika, makar bio
i veliki grješnik, osim ako u torn izbjegavanju postoji korist, tj. ukoliko
će to biti uzrok da ostavi grijehe koje čini.
Neko će se možda prisjetiti događaja i reći kako je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, izbjegavao Ka'ba b. Malika i njegova dva
prijatelja. 1
S tim u vezi treba reći da ih je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
ve sellem, izbjegavao jer je iz toga proistekla velika korist. Oni su
doživjeli ono sto je Uzvišeni Allah rekao: “Kada im je zemlja, pored
svoje širine, postala tijesna i kada im je u dušama bila velika
tjeskoba, i kada su pomislili da nema drugoga utočista od Allaha
nego samo kod Njega” (Et-Tevbe, 118), pa su se itekako okoristili
stavom koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zauzeo spram njih,
tj. distancirajući se od njih.
Grješnika na kojeg ignoriranje i izbjegavanje neće djelovati u
odgojno-popravnom smislu, već će mu takvo ponašanje drugih samo
jos više povećati nepravdu te ga udaljiti od dobrih ljudi, nije dozvoljeno
izbjegavati. Ovo je rezime odgovora na postavljeno pitanje.
1 Događaj o pokajanju Ka'ba b. Malika i njegova dva prijatelja bilježi Buhari
u potpunoj verziji, br. 4418, Fethul-Bari, 7/17, Knjiga o vojnim pohodima,
Poglavlje 79. Bilježi ga i Muslim, br. 2769, Knjiga o pokajanu, Poglavlje 9.
2 Buhari, br. 6077, od Ebu Ejjuba el-Ensarija, Fethul-Bari, 10/507, Knjiga
o učtivosti, Poglavlje 62. Bilježi ga i Muslim od istog prenosioca, br. 2560, Knjiga
o dobročinstvu, održavanju odnosa i lijepom ponašanju, Poglavlje 8.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Autor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Boravak na mjestima u kojima se čine razni grijesi?
Ukoliko čovjek nema mogućnost da opisanu skupinu ljudi posjeti na nekom drugom mjestu, onda nema smetnje da ih posjeti na mjestima na kojima čine razne grijehe i da ih tu poziva u Allahovu vjeru. Ako mu se odazovu i napuste loša djela i grijehe koje čine, postigao je željeni cilj. Međutim, ukoliko mviše
Ukoliko čovjek nema mogućnost da opisanu skupinu
ljudi posjeti na nekom drugom mjestu, onda nema smetnje da ih posjeti
na mjestima na kojima čine razne grijehe i da ih tu poziva u Allahovu
vjeru. Ako mu se odazovu i napuste loša djela i grijehe koje čine,
postigao je željeni cilj. Međutim, ukoliko mu se ne odazovu i nastave
po starom, obaveza mu je udaljiti se s tog mjesta i napustiti ih.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Da li je islamskom pozivaocu dozvoljeno da se obraća ljudima i poziva ih u vjeru dok oni čine grijehe?
Pozivanje u Allahovu vjeru treba činiti na mudar i pronicljiv nacin, kao sto to Allah, dž.š., i naređuje. Ukoliko čovjek vidi da je njegov poziv na određenom mjestu ili u određenom vremenu odgovarajući i da je plodonosan, neka to i učini, pa makar to zahtijevalo i da posjeti grješnike u kućama ili pviše
Pozivanje u Allahovu vjeru treba činiti na mudar
i pronicljiv nacin, kao sto to Allah, dž.š., i naređuje. Ukoliko čovjek
vidi da je njegov poziv na određenom mjestu ili u određenom vremenu
odgovarajući i da je plodonosan, neka to i učini, pa makar to zahtijevalo
i da posjeti grješnike u kućama ili prostorijama u kojima borave.
Historičari navode da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
dolazio ljudima u sezoni hadždža dok su oni bili u svojim privremenim
boravištima, pa ih je pozivao u Allahovu, dž.š., vjeru. 1
Takoder, grješnicima ce upućivati poziv u vjeru i onda kada se oni
nalaze na javnim mjestima, ulicama, ili na svojim zabavama, naravno
kada u tome vidi korist. Međutim, ako pozivalac smatra da nema velike
koristi u tome da im svima zajedno uputi poziv u vjeru istine, pozivati
ih može i ponaosob. Posebnu pažnju treba posvetiti njihovim vođama
i velikanima, jer kada oni postanu dobri, postat ce i njihovi sljedbenici.
Važno je istaći da će čovjek, ukoliko se pridržava principa mudrosti na
koji ga Allah upućuje, dobiti veliko dobro:
“On daje mudrost kome želi, a kome je data mudrost, dato mu
je veliko dobro” (El-Bekare, 269).
1 Vidjeti: Zadul-me'ad, 1/43, i Siretun-nebevijje od Ibn Hisama, 2/3 1 .
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Kakav stav islamski pozivaoci trebaju zauzeti spram medija i djelovanja kroz njih?
Ako se od čovjeka zatrazi da poziva u vjeru na mjestu gdje ce korist biti veća, smatram da se ne treba suzdržavati, nego treba krenuti naprijed i smatrati to Allahovom blagodati prema sebi, jer ako se ova sredstva informiranja i različiti mediji ne ispune dobrom, ispunit će se zlom. Stoga smatram daviše
Ako se od čovjeka zatrazi da poziva u vjeru na mjestu
Vidi manjegdje ce korist biti veća, smatram da se ne treba suzdržavati, nego treba
krenuti naprijed i smatrati to Allahovom blagodati prema sebi, jer ako
se ova sredstva informiranja i različiti mediji ne ispune dobrom, ispunit
će se zlom. Stoga smatram da u lijepu saradnju i savjetovanje spada i to
da čovjek prihvati poziv, ako to od njega bude traženo, da djeluje kroz
ove institucije i poziva u Allahovu vjeru.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Autor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
U diskusiji i razmjeni misljenja nema nista lose ukoliko je cilj doci do Istine ?
Smatram da je verbalna razmjena mišljenja između različitih strana lijepa stvar i lijepo djelo, pod uvjetom da bude popraćeno lijepom namjerom, te da osnovni cilj te diskusije bude uzdizanje Allahove riječi tako da ona bude gornja. Međutim, ukoliko diskusija bude vodena s namjerom da se ojača i potpviše
Smatram da je verbalna razmjena mišljenja između
različitih strana lijepa stvar i lijepo djelo, pod uvjetom da bude
popraćeno lijepom namjerom, te da osnovni cilj te diskusije bude
uzdizanje Allahove riječi tako da ona bude gornja. Međutim, ukoliko
diskusija bude vodena s namjerom da se ojača i potpomogne nečiji stav
ili mišljenje, onda je takvu vrstu diskusije bolje zaobići nego je voditi.
Namjera da se dođe do istine postojala je u većoj mjeri kod ispravnih
prethodnika nego sto je to slučaj u nasem vremenu. Zato danas neki ljudi,
kada ti se suprotstave, nastoje pod svaku cijenu održati svoje mišljenje
i na torn putu ne prežu od toga da se koriste i vrlo slabim dokazima
koji nemaju nikakve vrijednosti po mjerilima istinske diskusije. Ovo
je činjenica koja je neke ljude učinila vrlo suzdržanim i rezerviranim
kada su u pitanju diskusije i rasprave, naročito ukoliko se one vode pred
masama, jer strahuju da ta polemika ne postane smutnja za ljude i da se
istina ne pomiješa sa neistinom zbog smjelosti, rječitosti i elokventnosti
sagovornika. Tada je šteta ogromna ne samo za onoga koji je stupio
u raspravu vec i za one koje predstavlja, pa čak i za samu istinu, i zato
se ljudi vole udaljiti od ovakvih diskusija.
Mislim da je moguće umanjiti opasnost diskusija tako sto ce učenjak
napisati određenu knjigu i u njoj navesti odabrano mišljenje i potkrijepiti
ga dokazima na kojima je zasnovao svoj stav, a nakon toga spomenut će
dokaze protivnika i pojasniti da se oni ne mogu suprotstaviti dokazima
na kojima je on zasnovao svoje mišljenje. Nema sumnje da je ovakva
metoda ispravna i dobra, te da se njome postiže željeni cilj do kojeg se
diskusijom i želi doci.
Nijedan autor nije primijenio ovu metodu onako kako su je
primijenili šejhul-islam Ibn Tejmijje i njegov učenik Ibnul-Kajjim
u svojim djelima. Vidjet ćes kako prilikom rasprave o određenom
pitanju iznose prvo dokaze onih koji zastupaju stav suprotan njihovom,
pa čak navode i one dokaze koji idu u prilog tom mišljenju, a koje
ne poznaju ni oni koji to mišljenje zastupaju. Nakon toga repliciraju
i kritički se osvrću na iznesene dokaze, a onda iznose dokaze za
mišljenja koja oni zastupaju. Ovo je manifest potpune pravde. Čovjek
mora znati da je odgovoran pred Allahom, dž.š., te da ne može odabrati
određeno mišljenje samo po svome nahođenju, jer će to inače biti na
štetu njegovih dobrih djela na Sudnjem danu.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Da li je edukacija u školama vid poziva u Allahovu vjeru?
Nema sumnje da je podučavanje šerijatu jedna od lijepih stvari i da spada u traganje za znanjem. Međutim, pitanje da li je to poziv ka Allahu, dž.š., vraća se na stanje samoga nastavnika ili profesora. Ukoliko nastavnik koristi priliku svoga prisustva među učenicima da ih uputi na dobro, te i sam prviše
Nema sumnje da je podučavanje šerijatu jedna od lijepih
stvari i da spada u traganje za znanjem. Međutim, pitanje da li je to poziv ka Allahu, dž.š., vraća se na stanje samoga nastavnika ili profesora. Ukoliko nastavnik koristi priliku svoga prisustva među učenicima da ih uputi na dobro, te i sam predstavlja uzor u svom radu, onda se to može svrstati u poziv ka Allahu. Međutim, ukoliko drži formalna i suzdržana predavanja čitajući ih i tumačeći kao suštu teoriju, onda to nije jedan od vidova poziva ka Allahu. Ako se nastavnik ili profesor može svrstati u prvu skupinu, onda on ima status daije i nema smetnje da od državnih institucija uzima naknadu za posao koji obavlja. Bitno je napomenuti da mnogi ljudi u vjeru pozivaju prvenstveno svojim ponašanjem, pa tek onda govorom. Zato se kod mnogih tragalaca za znanjem mogu zamijetiti tragovi znanja i ibadeta, pa se ljudi za njima povode i slijede ih, više nego što se povode za ljudima koji samo riječima pozivaju u vjeru.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf
Smatram da su audio-kasete islamskog sadržaja veoma važne?
Smatram da je veoma važno posvetiti pažnju audio-kasetama sa islamskim sadržajem, jer je u njima velika korist. Međutim, savjetujem braću koja rade u ovom domenu, da akcenat ne stave na kvantitet, već na kvalitet, jer na nekim kasetama ima svega i svačega. Na njima ćeš čuti predavača koji svojim previše
Smatram da je veoma važno posvetiti pažnju audio-kasetama sa islamskim sadržajem, jer je u njima velika korist. Međutim, savjetujem braću koja rade u ovom domenu, da akcenat ne stave na kvantitet, već na kvalitet, jer na nekim kasetama ima svega i svačega. Na njima ćeš čuti predavača koji svojim predavanjem omekšava srce, što je pohvalno, ali se u svom izlaganju vraća na slabe predaje, ili predaje koje su otvorena laž na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tako nastaje zlo koje je daleko veće od koristi raznježivanja srca u onih nekoliko minuta dok se kaseta sluša, jer neistina iznesena na Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, duboko uđe u razmišljanja slušaoca, nakon čega ju je teško odstraniti. Smatram da su oni koji izdaju kasete islamskog sadržaja obavezni pripaziti na ovaj momenat i moraju dobro znati da će za bilo koju neispravnost u pogledu vjerovanja i morala, koja zadesi muslimane posredstvom audio-sadržaja koji su slušali, biti odgovorni pred Allahom, dž.š. Dakle, o ovome je neophodno dobro voditi računa kako ljudi ne bi krenuli pogrešnim putem i zalutali, jer kada obični ljudi čuju kasetu koja utječe na njihove osjećaje, izaziva suze i omekšava njihova srca, oni joj se jednostavno predaju, a neispravne činjenice duboko se usade u njihovo sjećanje, što je veoma opasno.
Iz knjige “ISLAMSKO BUĐENJE”
Vidi manjeAutor: Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin
Preuzmi knjigu u pdf formatu:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/07/Islamsko-Budjenje-pravila-I-Smjernice-El-Usejmin.pdf