Što se tiče rodbine i potomstva hafiza Kur’ana, u dokazima se spominju njegovi roditelji kojima će biti obučeni ogrtači vredniji od dunjaluka i onoga što je na njemu, iz razloga što su oni pazili i odgajali svoje dijete. Pa čak ako bi oni i bili neznalice, njih će Allah počastiti zbog njihovog djeteta, osim ako su bili od onih koji su svom djetetu zabranjivali da uči Kur’an, tada će i njima biti uskraćena počast.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Na Sudnjem danu, Kur’an će doći u liku iscrpljenog čovjeka, pa će kazati svome učaču: ‘Je li me poznaješ? Ja sam onaj koji ti je noću uskraćivao san i zbog mene si danju bio žedan. Doista svaki trgovac od svoje trgovine želi zaradu, a ti ćeš danas biti nagrađen mnogo više od bilo kojeg trgovca.” Pa će dobiti vlast u desnu ruku, a vječnost u lijevu, a na glavu će mu biti stavljena kruna časti, a njegovim roditeljima bit će ogrnuti ogrtači koji su vredniji od dunjaluka i onoga što je na njemu. Oni će kazati: ‘Gospodar naš, zbog čega smo to dobili?’, pa će im biti kazano: ‘Zato što ste svoje dijete podučili Kur’anu.” (Taberani, El-Evsat, 6/51)

Burejda, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko bude učio Kur’an, podučio se njegovim propisima i postupao u skladu s njima, njegovim roditeljima bit će stavljena kruna od svjetlosti čija je svjetlost kao svjetlost sunca, i njegovim roditeljima bit će odjeveni ogrtači koji su vredniji od dunjaluka. Oni će kazati: ‘Zbog čega smo odjenuti ovim ogrtačima?’ Pa će im se kazati: ‘Zbog toga što je vaše dijete učilo Kur’an.’” (Hakim, 1/756) Ova dva hadisa pojačavaju jedan drugi. Vidjeti: Es-Silsiletus-sahiha, 2829)

A Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: dr. Šejih Muhammed Salih El-Munedždžid
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org

Više puta ljudi su od mene tražili da odgovorim na pitanje da li treba klanjati dženaza-namaz osobi koja je počinila samoubistvo, navodeći kako su čuli da se takvoj osobi ne klanja dženaza.

U vezi s tim, rezimirano ćemo navesti sljedeće:

1- Samoubistvo je jedan od najvećih velikih grijeha. Ali, njegov počinilac i dalje je musliman i, prema vjerovanju ehli-sunneta, on tim postupkom nije izašao iz vjere.

2- Hadisi u kojima se navodi da će počinilac samoubistva vječno ostati u Vatri ispravno se razumijevaju na sljedeći način: time se želi zastrašiti počinilac tog djela i navodi se da će toliko dugo ostati da će to njemu trajati kao vječ Ta vječnost nije vječnost kojom se prijeti nevjernicima i licemjerima.

3- Velika većina učenjaka smatrala je dopuštenim da se onome ko je počinio samoubistvo klanja dženaza-namaz, odnosno da mu je klanjaju autoriteti i ugledne osobe i oni koji to nisu.

4- Bilo je učenjaka koji su smatrali da vrhovni imam, učenjaci, kadije i ugledni ljudi jednog društva ne treba da klanjaju džanazu onome ko počini samoubistvo, bojkotujući njegov postupak i kako bi na taj način druge odvratili od toga, ali su smatrali da ostali muslimani treba da mu klanjaju dženaza-namaz.

5- Hadisi u kojima se navodi da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije klanjao dženaza-namaz nekome od počinilaca tog velikog grijeha razumijevaju se na sljedeći način: tim postupkom želio je da druge muslimane odvrati od tog velikog grijeha. A činjenica da je naređivao i dopuštao da počiniocima samoubistva drugi muslimani klanjaju dženazu ukazuje na to da ih je smatrao muslimanima.

Napomena: Ciljano sam izostavio da navedem argumente, imena učenjaka, stavove mezheba, njihove dokaze i odgovore na dokaze onih koji su zauzeli drugačiji stav, kako ovaj odgovor ne bi prerastao u studiju, jer da bi se sva ova pitanja pojasnila u prizmi komparativnog fikha, doista bi trebalo mnogo prostora, a možda bi to bilo nerazumljivo mnogima.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org

Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

1- Da li ste znali da su islamski učenjaci po pitanju propisa bajram-namaza zauzeli različite stavove? Minimalno što je kazano po tom pitanju jeste da je klanjanje bajram-namaza pritvrđeni sunnet i to je bio stav većine islamskih pravnika, a tog stava bili su: malikijska, šafijska, zahirijska pravna škola, učenjaci hanefijske pravne škole Ebu Jusuf i Es-Serhasi, i drugi selefijski učenjaci.

2- Da li ste znali da su neki učenjaci spomenuli jednoglasan stav učenjaka da je pohvalno kupanje povodom bajrama, iako su svi hadisi koji govore o tome slabi? Na to ukazuje ispravna analogija – analogno kupanju petkom povodom odlaska na džumu – i praksa prvih generacija.

3- Da li ste znali da je sunnet da se lijepo obuče čovjek koji ide na bajram-namaz, odnosno da bi čovjek na bajram trebao da obuče najljepšu odjeću koju posjeduje? Na to nam indirektno ukazuje hadis Omera, r.a., u kojem se navodi da je Omer, r.a., bio na pijaci i vidio da se prodaje svileni ogrtač pa ga je uzeo i donio Poslaniku, alejhis-selam, i kazao: ‘’Kupi sebi ovaj ogrtač, kako bi ga mogao oblačiti kada ideš na bajram i kada ti dolaze delegacije“, pa mu je rekao Poslanik: ‘’To oblače samo oni koji nemaju nikakvog udjela na onom svijetu.“ (Buharija i Muslim)

4- Da li ste znali da je sunnet, po konsenzusu učenjaka, osobi koja je krenula na ramazanski bajram-namaz, da nešto pojede prije nego što izađe iz kuće? To je bila praksa Allahovog Poslanika. Enes, r.a., kaže: “Allahov Poslanik ne bi izlazio na ramazanski bajram-namaz prije nego što bi pojeo nekoliko datula.“ U jednoj predaji se dodaje: “Prekidao bi na neparnom broju“.

5- Da li ste znali da je sunnet da čovjek ode na bajram-namaz pješice, ne koristeći prijevozno sredstvo? Na ovaj propis ukazuje hadis Alije, r.a., u kojem kaže: “Od sunneta je da se ide pješice na bajram-namaz.“ (Tirmizi, br. 530, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

6- Da li ste znali da je sunnet da bajram-namazu prisustvuju žene, bez razlike bile starije ili mlađe, pod uvjetom da u njihovom izlasku nema nikakvih šerijatskih prekršaja, kao što je nepropisno oblačenje, šminkanje, mirisanje i dr.? Na to ukazuje hadis Ummu Atijje, r.a., da je kazala: “Naredio nam je Poslanik, alejhis-selam, da na bajramsku musallu iz svojih odaja izađu mlade djevojke, pa čak da i žene u hajzu prisustvuju bajram-namazu, ali da se odmaknu od bajramske musalle.“ (Buharija)

7- Da li ste znali da je dozvoljeno da bajram-namazu prisustvuju djeca? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a., da mu je kazano: “Jesi li prisustvovao bajramu sa Allahovim Poslanikom?“, pa je rekao: ‘’Da.“ (Buharija)

8- Da li ste znali da je sunnet da se donose tekbiri u periodu izlaska iz kuće pa sve dok ne počne bajramska hutba, po mišljenju većine islamskih učenjaka? Na osnovu riječi Uzvišenog: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate – da određeni broj dana ispunite, i da Allaha veličate zato što vam je ukazao na pravi put, i da zahvalni budete.“

9- Da li ste znali da je mnogo hadisa koji ukazuju da je Allahov Poslanik redovno prakticirao klanjati bajram-namaz na ‘’musalli“ – otvorenom prostoru? Ebu Seid el-Hudri, r.a., kazao je: “Poslanik bi izlazio na dan Kurbanskog i na dan Ramazanskog bajrama na musallu, a prvo što bi činio bilo je klanjanje namaza…“

10- Da li ste znali da je spomenuto da je Allahov Poslanik samo jednom klanjao bajram-namaz u džamiji i to zbog kiše koja je padala u danima Bajrama, ali je predaja o tome slaba – daif, kao što su pojasnili hadiski eksperti?

11- Da li ste znali da je bajram-namaz ispravan ako se klanja u džamiji – zatvorenom prostoru, ali se time propušta sunnet Allahovog Poslanika?

12- Da li ste znali da Allahov Poslanik nije prakticirao klanjati nafilu ni prije ni poslije bajram-namaza? Na to ukazuju riječi Ibn Abbasa: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.’’ (Buharija i Muslim)

13- Da li ste znali da je mnogo učenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da se bajram-namaz klanja dva rekata? Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: “Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao bi dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao – nafilu – ni prije ni poslije namaza.“ (Buharija i Muslim)

14- Da li ste znali da, po jednoglasnom stavu učenjaka, nije propisano učenje ezana niti ikameta za bajram-namaz? Na to nam ukazuje hadis Džabira, r.a.: “Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je počeo sa namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta.“ (Muslim)

15- Da li ste znali da je većina pravnika – od kojih su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska – smatrala da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet? Među njima postoji određenih razilaženja, kao da li se u to ubraja početni tekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekat ili ne. Hanefijska pravna škola smatrala je da se na prvom rekatu donose tri tekbira prije kiraeta – učenja Kur’ana, a na drugom se donose tri tekbira poslije učenja Kur’ana.

16- Da li ste znali da je donošenje dodatnih tekbira, koji se donose nakon početnog tekbira, pohvalno – sunnet, po konsenzusu islamskih učenjaka? Što znači, ako bi ih čovjek izostavio, namjerno ili nenamjerno, njegov namaz je ispravan.

17- Da li ste znali da ako bi se desilo da klanjač – muktedija – koji klanja za imamom koji preferira suprotno mišljenje od njegovog, po mišljenju tri pravne škole: hanefijske, šafijske, hanbelijske – on će slijediti imama bez obzira što ne preferira to mišljenje. Shodno riječima Allahovog Poslanika: “Imam je postavljen – učinjen – da biste ga slijedili i nemojte se razlikovati od njega….“ (Buharija i Muslim)

18- Da li ste znali da je većina islamskih pravnika smatrala pohvalnim dizanje ruku u bajram-namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira? Tog stava bile su hanefijska, šafijska i hanbelijska pravna škola. Iako za to ne postoji jasan – vjerodostojan hadis koji to potvrđuje, ali takav postupak prenesen je u vjerodostojnim predajama od nekih učenjaka prvih generacija.

19- Da li ste znali da je sunnet da imam na kijamu, prilikom klanjanja bajram-namaza, treba učiti naglas Kur’an, po konsenzusu učenjaka?

20- Da li ste znali da je pohvalno da ljudi nakon klanjanja bajram-namaza pažljivo saslušaju bajramsku hutbu, koja je po većini islamskih učenjaka sunnet – a neki su kazali da je to po jednoglasnom stavu učenjaka? Što znači, ako bi čovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja bajram-namaza, bez slušanja hutbe, njegov namaz bio bi ispravan i neće biti grješan.

21- Da li ste znali da ako žene dolaze na bajram-namaz – ili ako se bajramska hutba direktno prenosi putem radija ili televizije – pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe ženskoj populaciji? To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kao što je zabilježeno u hadisu Džabira kod Buharije i Muslima.

22- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka smatrala da će osoba koja zakasni na bajram naklanjati bajram-namaz na isti način kako se klanja u džematu, jer ne postoje argumenti koji ukazuju da se način naklanjavanja razlikuje od načina na koji se klanja u džematu?

23- Da li ste znali da je većina islamskih učenjaka, među kojima su učenjaci hanefijske, malikijske, šafijske pravne škole, smatrala da, ako se desi da je bajram petkom, dolaskom na bajram nije spala obaveza dolaska na džumu? Jer, osnova je da su to dva zasebna ibadeta i ne može jedan od ovih ibadeta zamijeniti drugi. Međutim, bilo je i onih učenjaka koji su smatrali da ako se desi da je bajram petkom, osobe koje dođu na bajram nisu obavezne dolaziti na džuma-namaz, osim imama koji je obavezan da prisustvuje i bajramu i džuma-namazu. Ovo mišljenje zastupao je imam Ahmed i njega je odabrao šejhul-islam Ibn Tejmijje. To su argumentovali riječima Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kada se obraćao ashabima u danu u kojem su se spojili Bajram i džuma: “Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi, ovaj dolazak mu je dovoljan i za džumu, a mi ćemo i džumu klanjati.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud –br. 1073, i dr. od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani.) Također u prilog ovom mišljenju ide vjerodostojna fetva od Osmana, r.a., po ovom pitanju, u kojoj je dozvolio onima koji su klanjali bajram da nisu obavezni dolaziti na džumu. A Allah najbolje zna.

24- Da li ste znali da je sunnet da se čovjek ne vraća istim putem kojim je došao na bajram-namaz, već da se vrati kući drugim putem. Neki učenjaci spomenuli su konsenzus učenjaka po tom pitanju, na osnovu riječi Abdullaha ibn Omer, r.a.: “Allahov Poslanik odlazio je na bajram-namaz jednim putem, a vraćao se drugim.“ (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br. 1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

25- Da li ste znali da je dozvoljeno čestitati Bajram na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka? O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje i mnogih učenjaka današnjice.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org

Pošto je mnogo braće i sestara pitalo ovo pitanje, na njega ćemo odgovoriti javno.

– Prvi dan mjeseca zul-hidždže je u subotu, 3 septembra, i od tada je sunet da se počene sa ibadetom posta, i općenito povećati ibadete i dobra djela.

– Oni koji imaju namjeru da kolju kurban, od akšam namaza u petak, 2 septembra, trabali bi da se sustegnu od kraćenje nokata, kose i odstranjivanja kože sa tijela.

– Dan Arefata je 9 dan zul-hidždžeta i pada na nedjelju 11 septembra, kada je posebno pohvalno postiti. Nagrada za post toga dana je oprost malih grijeha počinjenih u protekloj i budućoj godini.

– Bajram je 10 dana zul-hidždžeta, što odgovara ponedjeljku 12 septembra, dan radosti, dan u kojem se nakon bajram namaza kolju kurbani. Dan u kojem je zabranjeno postiti po jednoglasnom stavu učenjaka.

– 13, 14, 15 septembra su dani u kojima hadžije borave na Mini/Ejjamut-tešrik, odnosno dani u kojima je dozvoljeno klati kurban. Shodno tome, zalaskom sunca u četvrtak, 15 septembra, prestaje vrijema u kojem se može klati kurban.

Na pitanje odgovorio: mr. Elvedin Pezić
Preuzeto sa stranice: s-d-o.org