Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Samoliječenje od sihra
AlejkumusSelam! Slava i zahvala pripadaju samo Allahu, swt. Ako znate da imate problem sa džinnima/sihrom (iz maila se ne vidi kako znate), savjetujem vam da se ne liječite na načine kako se inače liječi rukjom kada je uključena osoba koja poznaje liječenje. Takvi pristupi mogu izazvati samo dodatneviše
AlejkumusSelam! Slava i zahvala pripadaju samo Allahu, swt. Ako znate da imate problem sa džinnima/sihrom (iz maila se ne vidi kako znate), savjetujem vam da se ne liječite na načine kako se inače liječi rukjom kada je uključena osoba koja poznaje liječenje. Takvi pristupi mogu izazvati samo dodatne probleme, a teško da mogu riješiti postojeće.
Ljudi nerijetko koriste rukje snimljene na cd-ove ili druge medije, kao i napisane, samo formalne opise liječenje bolesti nastalih džinskim djelovanjem. Ovo ja jako pogrešno. Navest ću samo nekoliko razloga u prilog ovoj tvrdnji:
– Osoba koja počinje liječenje na ovakav način malo ili nimalo (ne)poznaje principe liječenja, moguće reakcije, izazvane aktivnosti džinna, ponašanje organizma pod pritiskom djelovanja džinna…
– U pravilu, osoba koja vrši samoliječenje očekuje određene reakcije. Ovo očekivanje se najčešće zasniva na onome što je općepoznato, ali nikako ne mora značiti i ispravno. Na primjer, poznato je da prilikom slušanja diskova sa snimljenom rukjom organizam reaguje povišenom temperaturom, trnjenjem ekstremiteta, plačom, povraćanjem, …, do gubitka svijesti. Da, ovo jesu neki od pokazatelja boravka džinna u tijelu (ili sihra). Ali, to nije dovoljno za nastavak liječenja ili samog dijagnosticiranja vrste bolesti. Kad osoba koja ne poznaje liječenje počne isto – prema sebi ili čak liječenje drugoga – džinni izazivaju reakcije koje osoba očekuje kako bi je vodili ondje gdje njima najviše odgovara. Tako, dešava se da prilikom liječenja osoba ustvrdi da je u pitanju jedna vrsta džinskog djelovanja, ali već sljedećim reakcijama ustvrdi drugačije. Nestabilnost osobe problem u tijelu čini jako stabilnim.
– Džinni mogu izazvati reakcije koje će uplašiti bolesnika (onog koji liječi sam sebe), a isti će nakon toga prekinuti liječenje. To džinnima daje vremena da se pripreme za sljedeće djelovanje i da čak i više upoznaju osobu kako bi joj za sljedeći put pripremili novo iznenađenje. Ovo se dešava i prije sljedećeg pokušaja (u snu ili na javi). Osoba time biva obeshrabrena, a problem postaje veći.
– Slušajući snimljene rukje mogu se izazvati reakcije, ali ne mogu smiriti ili usmjeriti. CD je `mrtva` rukja!
– Rukje koje se najčešće nalaze su one standardne. Ovakve se rukje u pravilu koriste za testiranje, ali ne i za otklanjanje sihra ili drugog džinskog djelovanja. Svaka osoba i svaki problem za sebe zahtjeva zasebne tretmane.
– Sihr ili drugo džinsko djelovanje je `pametni` problem. Nemoguće je tretirate formom nego tražiti suštinu. Kad se pronađe suština (korijen problema) tad se određuje forma (formalna rukja). Forma prikazana ovako se može mijenjati shodno stanju bolesnika i nivoa do kog se u liječenju došlo.
Sve navedeno ne treba obeshrabriti čovjeka koji želi da se liječi. Ovo su samo upozorenja koja mnogi previđaju, a koja su itekako važna. Ne postoji stroga forma, kalup u kur`anskom liječenju. Postoji sistem i izgradnja sistema prema svakom čovjeku, bolesniku ponaosob.
Vaše liječenje počnite jačanjem svoje vjere. Puno činite istigfar, iskreno kajanje. Zatim, zahvaljujte Allahu na dobru koje vam daje. Praktikujte obavezne ibadete (namaz u njegovo pravo vrijeme, učenje Kur`ana, razmišljanje o Allahovim swt blagodatima, …), u svoj život unesite bogatstvo dobrovoljnih ibadeta (posebno namaz u zadnjoj trećini noći, dove za muslimane u nevolji,…), dan počinjite jutarnjim i završavajte večernjim zikrom, obilazite rodbinu koliko god možete, saburite kad je to teško, … Sve ovo vam se moži činiti `nevažnim`, ali vjerujte mi da će ovo donijeti puno više koristi nego sve rukje koje ste našli, a koje ste možda slušali samo zato što ste čuli da će to otkloniti problem (značaj rukje ja svakako veliki i ovime ga ne umanjujem). Ovako uređen život će znatno suziti mogućnost džinskog djelovanja u vašem životu, i ustrajavanjem možete u potpunosti riješti problem ili ga minimizirati.
Nakon ovoga, ako znate učiti Kur`an naučite na vodu koju ćete piti i kojom ćete se kupati, na med koji će te uzimati nekoliko puta svakog dana, maslinovo ulje kojim ćete masirati cijelo tijelo ili dijelove tijela (čelo, prsa, tjeme, stomak, kičmu,…). Slušajte Kur`an i/ili učite ga redovno, svaki dan, koliko možete, ali nemojte učiti radi džinna ili radi sihra nego radi Allahovog zadovoljstva.
Ako znate da je u pitanju sihr naučite na vodu, med i ulje: Al-Bekara 102 ajet, Al-A`raf 117-122, Junus 81-82, Ta Ha 69 – sve po 7x.
Kad počnete praktikovati terapiju zapisujte stanja (napravite dnevnik). Ova stanja mogu koristi nekome ko bi vas dalje mogao savjetovati, ako se ukaže potreba.
Na pitanje odgovorio: Almin Omerasevic
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Namaz u širokim hlačama
Široke hlače pokrivaju tijelo i prema tome namaz u njima je ispravan (pogledati: Ibn Kudame, El-Mugni, 1/651), međutim, takav način odijevanja i izlazak pred muškarce, koji nisu mahremi, u sličnoj odjeći nije poznat u tradicionalnoj praksi muslimanki. Rekao je Uzvišeni Allah: “O Vjerovjesniče, reciviše
Široke hlače pokrivaju tijelo i prema tome namaz u njima je ispravan (pogledati: Ibn Kudame, El-Mugni, 1/651), međutim, takav način odijevanja i izlazak pred muškarce, koji nisu mahremi, u sličnoj odjeći nije poznat u tradicionalnoj praksi muslimanki. Rekao je Uzvišeni Allah: “O Vjerovjesniče, reci ženama svojim, i kćerima svojim, i ženama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako će se najlakše prepoznati pa neće napastvovane biti. A Allah prašta i samilostan je.” (Prijevod značenja El-Ahzab, 59.)
Na pitanje odgovorio: mr. Hakija Kanurić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
S kim će žena biti u Džennetu?
Alejkumus-selam! Žene koje uđu u Džennet bit će sa svojim muževima ukoliko su i oni uvedeni u Džennet. Uzvišeni Allah kaže: “…njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov…” (Er-Ra‘d, 22–23) Oni će zajedno sa svojim suprugama uživiše
Alejkumus-selam! Žene koje uđu u Džennet bit će sa svojim muževima ukoliko su i oni uvedeni u Džennet. Uzvišeni Allah kaže: “…njih čeka najljepše prebivalište, edenski vrtovi u koje će ući oni i roditelji njihovi i žene njihove i porod njihov…” (Er-Ra‘d, 22–23) Oni će zajedno sa svojim suprugama uživati u Džennetu: “Stanovnici Dženneta uživat će toga dana u blagodatima veseli i radosni, oni i žene njihove bit će u hladovini na ukrašenim divanima naslonjeni.” (Jā Sīn, 55–56)
Ukoliko se žena više puta udavala, bit će sa svojim zadnjim mužem. Prenosi se da je Muavija b. Ebu Sufjan zaprosio ženu koja se zvala Ummu Derda’, pa ga je ona odbila rekavši da je čula kako Ebu Derda’, njen muž koji je umro, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Svaka žena čiji muž umre pa se ona, nakon njega, uda – bit će sa svojim zadnjim mužem (u Dženentu)”, dodajući na to: “A ja ne bih da te mijenjam sa Ebu Derda’om”, na šta joj je Muavija, r.a., odgovorio: “Onda posti, on (post) čuva!” (Taberani, Sahihul-Mu‘udžem el-Evsat, br. 3130, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121. Albani, El-Džamiis-sagir ve zijadetuhu, br. 4469)
Isto tako, od Huzejfe, r.a., prenosi se da je rekao svojoj supruzi: “Ako želiš da budeš moja supruga u Džennetu, nemoj se poslije mene udavati, jer, uistinu, žena će u Džennetu biti sa svojim zadnjim mužem sa dunjaluka. Zbog toga je Allah, dž.š., zabranio Poslanikovim, sallallahu alejhi ve sellem, suprugama da se udaju poslije njega jer će one biti njegove supruge u Džennetu.” (Bejheki, Sahih Es-Sunenul-kubra, br. 13803, Šerhu Muškilil-Asar, br. 654, 2/121)
Postoji i mišljenje da će na ahiretu žena pripasti čovjeku koji se najljepše ophodio prema njoj na dunjaluku, shodno predaji koju prenosi majka pravovjernih Ummu Habiba, Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, supruga, koja je pitala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Žena koja je imala dva muža na dunjaluku, pa su joj oba umrla, i na kraju se svi nađu u Džennetu – kojem će pripasti, prvom ili drugom?” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj. Ummu Habiba, zaista lijepo ponašanje kupi dunjalučke i ahiretske nagrade!” (Bezzar, Musned, br. 6631)
Imam Kilabazi, rhm., islamski učenjak i pobožnjak, kaže: “Moguće je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kod svoje supruge primijetio njenu želju da bude sa njim u Džennetu, kao što je sa njim bila na dunjaluku, jer hadis govori o Ummu Habibi i ona je ta koja postavlja pitanje i koja je imala već jednog muža prije Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa joj je on odgovorio: ‘Pripast će onome koji se najljepše ophodio prema njoj’ – a ko je ljepšeg ahlaka od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!” (Vidjeti: Kilabazi, Me‘anijel-ahbar, 1/341)
Imam Munavi, rhm., kaže: “Nakon uzimanja u obzir svih hadisa, može se zaključiti to da će žena pripasti zadnjem mužu s kojim je bila u braku – ako svi budu isti po ahlaku i ponašanju, u suprotnom, izabrat će čovjeka koji je bio boljeg ahlaka i ponašanja, a Allah, dž.š., najbolje zna!” (Vidjeti: Fejdul-Kadir, 3/195)
U svakom slučaju, najvažnije je zaslužiti Allahovu, dž.š., milost i ući u Džennet, a Allah, dž.š., sigurno, nikome neće nepravdu učiniti. Treba znati da će čovjek drugačije razmišljati na ahiretu u odnosu na svoje razmišljanje na dunjaluku. Mnoge stvari koje su bitne na dunjaluku, na ahiretu će biti potpuno prevaziđene, jer od onoga što ima na ahiretu, na dunjaluku imaju samo imena i ništa više.
Na pitanje odgovorio: prof. fikha Sead ef. Jasavić,
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Ispravnost učenja sure El-Kehf petkom?
Sura El-Kehf je jedna od sura čija je posebna odlika spomenuta u vjerodostojnom sunnetu. Imam Buharija naslovio je jedno poglavlje svoje hadiske zbirke riječima: “Poglavlje o vrijednosti sure El-Kehf“. U tom poglavlju naveo je predaju u kojoj se navodi da je El-Bera, radijallahu anhu, rekao: “Dok jeviše
Sura El-Kehf je jedna od sura čija je posebna odlika spomenuta u vjerodostojnom sunnetu. Imam Buharija naslovio je jedno poglavlje svoje hadiske zbirke riječima: “Poglavlje o vrijednosti sure El-Kehf“. U tom poglavlju naveo je predaju u kojoj se navodi da je El-Bera, radijallahu anhu, rekao: “Dok je jedan čovjek učio suru El-Kehf, a pored njega stajao je konj vezan s dva duga užeta, nad učačem se nadvi oblak koji se sve više i više približavao, što je uznemirilo konja i navelo ga na bijeg. Kada je svanulo, čovjek je otišao Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, i obavijestio ga o tome, na što je Poslanik rekao: ‘To je smiraj koji se spustio s Kur’anom.'” (Buharija, br. 5011)
U vjerodostojnom sunnetu potvrđeno je da učenje sure El-Kehf, Allahovom dozvolom, štiti od Dedždžala. Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nauči deset ajeta s početka sure El-Kehf, bit će zaštićen od Dedždžala.” U drugom rivajetu spomenuto je: “…s kraja sure El-Kehf“. (Muslim, br. 809)
Također, postoje vjerodostojne predaje koje potvrđuju fadilet učenja cijele sure El-Kehf, međutim, u nekim od tih predaja spomenuto je da to učenje treba biti petkom ili uoči petka, a u drugima učenje nije vezano za određeni dan. Oko vjerodostojnosti predaja koje spominju petak hadiski eksperti imaju različita mišljenja, a najvjerodostojnije su sljedeće dvije predaje: Prenosi se od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, da je rekao: “Ko prouči suru El-Kehf noć uoči petka, bit će mu svjetlo između njega i Drevnog hrama (Kabe).” (Bilježi Ed-Darimi, br. 3407, Husejn Selim Esed ocijenio je ovu predaju vjerodostojnom iz riječi Ebu Seida)
U drugoj predaji spominje se da je Ebu Seid rekao da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Ko petkom prouči suru El-Kehf bit će mu svjetlost u vremenu između dva petka.” Bilježi El-Bejheki u El-Kubra, br. 5792, i Hakim, br. 3392, a Hakim je rekao: ”Ovaj hadis je vjerodostojnog seneda”, a Zehebi u svojim opaskama na Hakima istakao je slabost Nuajma ibn Hamada, jednog od prenosilaca ovog hadisa. Ibn Hadžer je hadis ocijenio dobrim i kazao: ”Ovo je najjača predaja o učenju sure El-Kehf petkom.” (Fejdul-Kadir, 6/257 ) Šejh Albani je hadis ocijeno vjerodostojnim u Sahihul-Džami, br. 6470, i El-Džamius-sagir, br. 11416.
El-Munziri potvrđuje vjerodostojnost predaja od Ebu Seida, radijallahu anhu, u kojima se fadilet učenja sure El-Kehf vezuje za petak i nakon što je naveo njene rivajete od kojih su neke merfu (iz riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem), a druge mevkuf (iz riječi Ebu Seida, radijallahu anhu), kaže: “U svim lancima prenosilaca ovih predaja, osim predaje kod Hakima, nalazi se ravija Ebu Hišam Jahja ibn Dinar er-Rumani, a on je kod većine hadiskih stručnjaka pouzdan.” (Et-Tergib vet-terhib, 1/297)
Mnogi hadiski eksperti, poput Nesaija preferiraju mevkuf predaju nad merfu, tj. da je ova predaja iz riječi Ebu Seida, a ne iz riječi Poslanika. (Telhisul-habir, 2/175) Iako je ova predaja iz riječi Ebu Seida, ona ostaje validna kao argument, jer ovakvo nešto ashab ne govori prema svom mišljenju, nego je to morao čuti od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Nakon što je naveo neke od predaja koje ukazuju na fadilet učenja sure El-Kehf petkom, Ebul-Hasan ibnul-Irak el-Kinani rekao je: “Zabilježen je vjerodostojan hadis o zaštiti od Dedždžala učenjem dijela sure El-Kehf, bez ograničenja na dan džume, a bilježi ga Muslim od Ebu Derdaa. Sve što je spomenuto u hadisima mimo toga je neprihvatljivo, a Allah najbolje zna.” (Tenzihuš-šeri’a, 1/302) Ebu Ishak el-Huvejni, savremeni učenjak, također je preferirao slabost predaja u kojima se spominje petak.
Ipak, mnogi učenjaci potvrđuju pohvalu učenja sure El-Kehf petkom, od kojih su pored već spomenutih: El-Munziri i Ibn Hadžer, imam Šafija i Ibnul-Kajjim. Rekao je El-Munavi: “Pohvalno je učiti suru El-Kehf petkom ili uoči petka, kao što je to kazao imam Šafija.” (Fejdul-Kadir, 6/198)
Govoreći o posebnostima petka, Ibnul-Kajjim kaže: “Deseta posebnost: učenje sure El-Kehf u toku tog dana.” (Zadul-mead, 1/36) Uzvišeni Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: mr. Hakija Kanurić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
DA LI DODIR ŽENE KVARI ABDEST
Alejkumusselam. Oko kvarenja abdesta dodirom žene učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Skupina učenjaka je na stavu da se dodirom žene uopće ne kvari abdest, ovo je stav imama Ebu Hanife, Sevrija i mnogih drugih. Druga skupina učenjaka, na čemu je imam i Šafija, smatra da dodir žene uopćeno kvari aviše
Alejkumusselam.
Oko kvarenja abdesta dodirom žene učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Skupina učenjaka je na stavu da se dodirom žene uopće ne kvari abdest, ovo je stav imama Ebu Hanife, Sevrija i mnogih drugih. Druga skupina učenjaka, na čemu je imam i Šafija, smatra da dodir žene uopćeno kvari abdest. Dok treća skupina ima stav da ako se žena dodirne sa strašću onda to kvari abdest a bez strasti ne kvari, na čemu je imam Ahmed.
Ispravano je prvo mišljenje, tj. da uopćeno dodir žene ne kvari abdest svejedno bilo to sa strašći ili ne i svejedno bila žena strankinja ili ona kojoj je mahrem, osim ako dodir uzrokuje izlazak mezja ili sjemena iz polnog organa. Dokaz da dodir žene ne kvari abdest je hadis koji se prenosi od Aiše, radijallahu anha, u kojem ona kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poljubio neku svoju ženu i izašao da klanja a nije abdestio, pa reče ravija koji od nje prenosi: “Ko je to ako nisi ti?”, pa se ona nasmijala. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže, Ahmed i ostali, a prenešen u deset rivajeta. Jafja ibn El-Kattan i Buharija ocjenjuju ovaj hadis slabim, a Ebu Davud i Nesai’ da je mursel, znači slab. Dok ga mnogi drugi muhaddisi ocjenjuju prihvatljivim i vjerodostojnim, poput Albanija i Šujaba Arnauta.
Međutim, dokaz koji presuđuje u ovoj temi je hadis kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu u kojem se prenosi od Aiše, radijallahu anha, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao noćni namaz a ona je bila ležala ispruženih nogu ispred njega, pa kada bi htio na sedždu dodirnuo bi je i ona bi se pomjerila. Takođe, dokaz da ne kvari abdest je i to što je osnova da ništa ne kvari abdest osim ako dokaz ukaže, a mi u ovom slučaju nemamo prihvatljivog dokaza koji na to ukazuje. Naročito ako znamo da je Posanik, sallallahi laejhi ve sellem, često boravio u kući sa svojim ženama te je bio izložen time da ih dodirne a nije nam prenešeno ni u jednom vjerodosojnom dokazu od njega da dodir žene kvari abdest.
Oni koji smatraju da dodir žene kvari abdest dokazuju to sa šestim ajetom u suri El-Maide i 43. ajetu u suri En-Nisa’ u kojem je došla riječ: “Ev lamestumunnisa‘”, što jezički znači “ili ste dodirnuli žene“. A ispravno je da se ovdje misli na polni odnos jer je u ajetu riječ uzimanju tejemuma, a ovo je tumačenje Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, i grupe mufessira, dok je Ibn Mes’ud, radijallahu anhu, imao stav da se misli i na dodir žene. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
NOŠENJE SURME, ŠMINKE I SLIČNO OD STRANE ŽENE PRED MUŠKARCIMA KOJI JOJ NISU MAHREM
Alejkumusselam. Nije dozvoljeno stavljanje surme na oči ženi koja izlazi van kuće pri čemu će je vidjeti ljudi koji joj nisu mahremi, svejedno bilo to žena koja ne pokriva lice ili koja pokriva lice ali ne pokriva oči. A dozvoljeno je ženi pod nikabom koja pokriva oči da stavlja surmu kada izlazi izviše
Alejkumusselam.
Nije dozvoljeno stavljanje surme na oči ženi koja izlazi van kuće pri čemu će je vidjeti ljudi koji joj nisu mahremi, svejedno bilo to žena koja ne pokriva lice ili koja pokriva lice ali ne pokriva oči. A dozvoljeno je ženi pod nikabom koja pokriva oči da stavlja surmu kada izlazi iz kuće.
Dokaz za ovo je ajet u suri En-Nur koji obavezuje svaku mu’minku da sakriva svoje ukrase od muškaraca stranaca, tj onih koji joj nisu mahremi. Kaže Uzvišeni: “I reci vjernicama da obore poglede svoje i čuvaju furudže svoje, i neka ne pokazuju ukrase svoje, izuzev šta je vanjsko od njega; i neka pokrivače svoje stave na grudi svoje, i neka ne pokazuju ukras svoj, izuzev muževima svojim ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih ili ženama svojim, ili onom šta posjeduju desnice njihove, ili slugama svojim od ljudi koji nemaju sposobnost, ili djeci koja ne spoznaju awrete žena. I neka ne udaraju nogama svojim da bi se saznalo šta kriju od ukrasa svog. I pokajte se svi Allahu, o vjernici, da biste vi uspjeli” (En-Nur, 31).
Dokaz iz ajeta su riječi Uzvišenog: “i neka ne pokazuju ukrase svoje“, a pod ukrase spada surma, šminka, nakit i slično koje je dozvoljeno ženi pokazati muškarcima spomenutim u nastavku ajeta. A što se tiče riječi Uzvišenog u istom ajetu: “izuzev šta je vanjsko od njega”, kaže Ibn Kesir u svom tefsiru: “To jest, neka muškarcima strancima (koji im nisu mahremi) ne otkrivaju ništa od ukrasa osim onoga što se ne može sakriti, kaže Ibn Mes’ud: poput ogrtača i odjeće”.
Prema tome, upotreba surme je uopćeno propisana, međutim nije dozvoljeno ženi da muškarcima pokazuje svoje ukrase, u što ulazi i surma, osim mužu i mahremima. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
UČENJE FATIHE POSLIJE EZANA
Alejkumusselam. Onome ko čuje muezina kada uči ezan propisano je da ponavlja za njim ono što on uči, a kada završi ezan treba donijeti slavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim proučiti poznatu dovu poslije ezana. Sve ovo je prenešeno u vjerodostojnim hadisima. Bilježi Muslim u svomviše
Alejkumusselam.
Onome ko čuje muezina kada uči ezan propisano je da ponavlja za njim ono što on uči, a kada završi ezan treba donijeti slavat na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a zatim proučiti poznatu dovu poslije ezana. Sve ovo je prenešeno u vjerodostojnim hadisima.
Bilježi Muslim u svom Sahihu od Abdullah ibn Amr ibn El-‘As, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada čujete muezina recite ono što on govori, zatim donesite salavat na mene, jer ko donese jedan salavat na mene Allah donese na njega deset salavata. Zatim tražite od Allaha za mene vesile, ono je menzile (posebno mjesto) u Džennetu koje ne priliči osim nekom robu od Allahovih robova, nadam se da ću to ja biti. Ko zatraži meni vesilet biće mu dozovljen šefa’at”.
Bilježi Buharija u svom Sahihu od Džabir ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže kada čuje ezan: ALLAHUMME RABBI HAZIHIDDAVETITTAMME VESSALATIL-KAIME ATI MUHAMMEDEN EL-VESILE VEL-FADILE, VEB’ASHU MEKAMEN MAHMUDEN ELLZI VE’ADTEHU, biće mu dozvoljen moj šefa’at na Sudnjem danu”.
Bilježi Muslim u svom Sahihu od Sa’d ibn ebi Vekkasa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko kaže kada čuje muezina: EŠHEDU EN LA ILAHE ILLELLAH VAHDEHU LA ŠERIKE LEH, VE ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU, REDITU BILLAHI RABBEN VE BI MUHAMMEDIN RESULA, VE BIL ISLAMI DINA, biće mu oprošten grijeh”. O tome kada se ovo kaže postoja dvije mogućnosti: da ovo izgovori kada čuje muezina da je rekao “EŠHEDU EN LA ILAHE ILLELLAH” ili na kraju kada muezin završi sa ezanom, i jedno i drugo ima osnova s tim da je zadnje priličnije jer ako bi ovo proučio na početku ezana to bi ga odvelo da mu prođe dio ezana koji treba ponavljati za muezinom.
A što se tiče učenja Fatihe nakon ezana, to nema osnova u Šerijatu, a kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharijaq i Muslim u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha: “Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje”. Takođe, u hadisu kojeg bilježi Tirmizi od ‘Irbad ibn Sarije, radijallahu anhu: “Čuvajte se novina, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija je dalalet, a svaki dalalet vodi u Vatru”. Ve billahi tevfik.
Vidi manjeNa pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com
KAKO SE UČI JASIN ZA DUŠE UMRLIH
Alejkumusselam. Kod nas je uvriježeno i smatra se da je sura Jasin jedna od najboljih i najvrednijih sura u Kur’anu te da je veoma pohvalno i poželjno njeno učenje u raznoraznim prilikama, kao na samrti, prilikom dženaze, za dušu umrlog, u “mubarek” noćima, radi bereketa i uopćeno da ako treba učitiviše
Alejkumusselam.
Kod nas je uvriježeno i smatra se da je sura Jasin jedna od najboljih i najvrednijih sura u Kur’anu te da je veoma pohvalno i poželjno njeno učenje u raznoraznim prilikama, kao na samrti, prilikom dženaze, za dušu umrlog, u “mubarek” noćima, radi bereketa i uopćeno da ako treba učiti neku suru najbolja je sura Jasin i mnoge druge stvari zavisno od mjesta do mjesta i od sredine do sredine.
Sve ovo navedeno nema uporišta u vjerodostojnom Sunnetu, niti u praksi ashaba i tabi’ina niti selefa ovog Ummeta izuzev učenja sure Jasin na samrti (a ne umrlom) oko čega učenjaci imaju podijeljeno mišljenje iako je došlo u slabom hadisu. Kako se ovo kod nas proširilo, ko je prvi uvodio neke od pomenutih praksa zahtijeva analizu i istraživanje. S tim da to ne utiče na šerijatski status svega spomenutog a vezanom za suru Jasin.
Nema ni jednog validnog hadisa koji ukazuje na vrijednost učenja sure Jasin uopćeno niti u određenim prilikama. A s obzirom da je učenje Kur’ana ibadet, a da bi se činio neki ibadet on mora biti propisan šerijatskim tekstom, svejedno bio on opći ili poseban.
Pa tako za suru Jasin najviše što se može reći na osnovu šerijatskih tekstova koji podstiču na učenje Kur’ana uopćeno je da je suru Jasin mustehab učiti kao bilo koju drugu suru iz Kur’ana pri čemu ona nije ništa vrednija od bilo koje druge sure. Sve ostalo što je pripisano o vrijednosti sure Jasin, da je ona srce Kur’ana, da se uči mrtvima i u nekim drugim posebnim prilikima nema uporišta u vjerodostojnom Sunnetu.
A ono što je prenešeno o njenoj vrijednosti u nekim hadisima kreće se između slabih, jako slabih i izmišljenih predaja. Prema tome, nema osnova u šerijatskim tekstovima da se Jasin uči pri dušu umrlima. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
POTKRAĆIVANJE BIJELIH DLAKA NA OBRVAMA
Alejkumusselam. Otklanjanje dlaka sa obrva, svejedno bilo to čupanjem, brijanjem ili slično, je haram po tekstu hadisa kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je rekao: “Čuo sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da je proklviše
Alejkumusselam.
Otklanjanje dlaka sa obrva, svejedno bilo to čupanjem, brijanjem ili slično, je haram po tekstu hadisa kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je rekao: “Čuo sam Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da je prokleo žene mutenemmise (koje traže da im se otklone ili obriju obrve) i mutefellidže (koje traže brušenje zdravih zubi) radi uljepšavanja, koje mijenjaju Allahova stvorenja”. Nije poznato da je neko od učenjaka dozvolio čupanje obrva, a i da ima neko njegovo mišljenje se odbacuje jer je oprečno tekstu hadisa. Iako se u hadisu zabrana odnosi na žene ona ima opće značenje pa obuhvata i muškarce jer je mudrost zabrane čupanja obrva zabrana mijenjanja Allahovog stvaranja a to obuhvata i žene i muškarce.
Međutim, ako su dlake sa obrva izrasle u ružnom, deformisanom i nenormalnom obliku nema smetnje da se potkrate one dlake koje strše. Dokaz za njihovu dozvolu je hadis kojeg bilježe Ebu Davud, Tirmizi i Nesa’i u njihovim Sunenima, a kojeg je šejh Albani ocijenio dobrim u knjizi Irvaul-galil (824). Naime, u tom hadisu se prenosi da je ‘Arfedžete ibn Es’ad, radijallahu anhu, izgubio nos u bici El-Kulab koja je bila u džahilijetu, pa je ugradio srebrni nos. Srebrni nos je imao neprijatan miris pa mu je naredio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da ugradi nos od zlata.
Dok uzimanje i pokraćivanje obrva kada su one u uobičajnom stanju nije dozvoljeno, pa makar obrve bile velike ili se u njima pojavile sijede. Jer to ulazi u značenje hadisa u kojem je došla zabrana čupanja obrva, a pod čupanjem se podrazumijeva i odsijecanje i brijanje.
A što se tiče sijedih dlaka, njih je dozvoljeno ofarbati. S tim da učenjaci imaju različito mišljenje oko farbanja u crno. Sa druge strane, došla je u nekoliko hadisa pokuđenost, a po nekima i zabrana, čupanja sijedih dlaka na glavi, a što se odnosi na kosu, bradu i obrve. Bilježe Ebu Davud, Ahmed, Bejheki i Ibn Hibban u različitim rivajetima od Amra ibn Šuajba od njegovog oca a on od njegovog djeda (u rivajetu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu) da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ne čupajte sijede, nema muslimana koji će osjedjeti jednu sijedu u Islamu a da mu ona neće biti svjetlo na Sudnjem danu”, a u rivajetu: “A da mu zbog nje neće Allah upisati dobro djelo i izbrisati grijeh”. Šejh Albani i Šuajb Arnaut ga ocjenjuju dobrim.
Takođe, bilježe Tirmizi, Nesa’i i Ahmed od K’ab ibn Murreta, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko osijedi jednu sijedu u Islamu ona će mu biti svjetlo na Sudnjem danu”. Hadis su Tirmizi, Albani i Šuajb Arnaut ocijenili vjerodostojnim.
Prema tome, muškarcu nije dozvoljeno da odstranjuje sijede dlake sa obrva, svejedno bilo to odsijecanjem ili čupanjem, jer to potpada pod zabranjeno čupanje obrva koje je došlo u tekstu hadisa i jer je pokuđeno (a po nekima zabranjeno) čupanje (odsijacanje) sijedih dlaka. S tim da mu je dozovoljeno potkratiti i poravnati (urediti) obrve, bile one sijede ili ne, u slučaju ako one imaju ružan, neprirodan i deformisan izgled. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com
Postoji li “bid’at hasen” (lijepa novotarija)?
Alejkumusselam. Naravno da postoji bid’at hasen. On postoji kod novotara koji pokušavaju da dokažu svoje slijeđenje strasti i zabludjelo tumačenje vjere sa nečim što se zove lijepa novotarija i postoji “bid’at hasen” koji je spomenut u tekstu hadisa. Novotari žele da dokažu kako eto ima ružna i lijeviše
Alejkumusselam. Naravno da postoji bid’at hasen. On postoji kod novotara koji pokušavaju da dokažu svoje slijeđenje strasti i zabludjelo tumačenje vjere sa nečim što se zove lijepa novotarija i postoji “bid’at hasen” koji je spomenut u tekstu hadisa. Novotari žele da dokažu kako eto ima ružna i lijepa novotarija, a novotarije mevluda, sedmina, četresnica, Ajavatovice, učenja Fatihe u svim prigodama, Jasina i hatmi za novac i slično, to su kod njih lijepe novotarije. Nije mi poznato šta onda ubrajaju u ružne novotarije. Naravno, suvišno je pojašnjavati i dokazivati ništavnost i pogrešnost ovakog nakaradnog tumačenja. A “bid’at hasen” koji je spomenut u hadisu njegovo razumijevanje i tumačenje se može rezimirati u sljedećem:
Bilježi Muslim u svom Sahihu od Džerir ibn Abdullaha, radijallahu anhu, da su neki ljudi od beduinskih plemena došli kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nosili su vunenu odjeću. Nakon što je vidio njihovo loše stanje i siromaštvo koje ih je zadesilo, podstakao je ljude na sadaku, a oni su se sporo odazivali tome tako da se to vidjelo na njegovom licu. Zatim je neki Ensarija došao i dao kesu sa srebrom, nakon njega je došao drugi pa su dolazili jedan za drugim tako da se radost (zbog toga) prepoznala na njegovom licu. Pa je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko uvede u Islamu lijep sunet pa se po njemu radi poslije njega, imaće nagradu poput nagrade onog ko po njemu radi a da to neće umanjti od njihove nagrade ništa. Ko uvede u Islamu loš (ružan) sunet pa se po njemu radi poslije njega, imaće grijeh poput grijeha onog ko po njemu radi a da to neće umanjti od njihovih grijeha ništa”.
Značenje ovog hadisa je, kako to pojašnjava imam Nevevi, da se pod “lijepim sunetom” (sunnetun hasenetun) u hadisu misli na djelo Ensarije, znači djelo koje je inače propisano (poput sadake u ovom događaju) ali je trenutno zapostavljeno, koji je prvi došao sa kesom i dao je kao sadaku čime je podstakao ostale prisutne muslimane na davanje sadake, a ne na dozvolu ili podsticanje na uvođenje novotarija (ibadeta za koje ne postoji dokaz u Šerijatu). Ako se ne bi ovako protumačilo onda nema smisla da to kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ovim povodom, jer u čitavom događaju nema ništa što ukazuje na uvođenje novotarija (nekog novog ibadeta) u vjeri.
Takođe, ako se ne bi ovako protumačilo onda bi ovaj hadis bio oprečan mnogim drugim hadisima u kojima je došla zabrana uvođenja novotarija i nazivanja svake novotarije zabludom i dalaletom. U hadisu mutefekun alejhi (Buharija i Muslim) je došlo: “Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbacuje”, a bilježi Tirmizi: “Čuvajte se novina, jer je svaka novina novotarija, a svaka novotarija je dalalet, a svaki dalalet vodi u Vatru”. Jer kako će svaka novotarija vodit u Vatru ako bi bila dozvoljena takozvana “lijepa novotarija”. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio: dr. Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice http://www.n-um.com