Ve alejkumu selam!

Tačno je da je delegacija kršćana iz područja Nedžran (područje na jugu sadašnje Saudijske Arabije) došla Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu , gdje ih je Poslanik , salallahu alejhi ve sellem, pozvao da prihvate islam, a zatim i na mubahele (međusobno prizivanje Allahovog prokletstva na lažljivca). Oni su se uplašili mubahele i na kraju prihvatili davanje džizje. Predaja o obavljanju molitve kršćana Nedžrana unutar Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, mesdžida u njegovom prisustvu nije vjerodostojna.

Tako je Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, rekao u svom Tefsiru u komentaru 61. ajeta sure Ali Imran: Rekao je Ibn Ishak, rekao mi je Muhammed ibn Džafer ibn Ez-Zubejr , koji je rekao: ”Došli su (delegacija Nedžrana) Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem. Ušli su kod njega u njegov mesdžid kada je klanjao ikindija-namaz. Na njima su bili ogrtači čija je ljepota bila kao ljepota muškaraca Benu Haris ibn Ke’ab.’’ Rekao je: ”Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi koji su ih vidjeli, rekli su: ‘Poslije njih nismo vidjeli delegaciju sličnu njima.’ Kada je nastupilo vrijeme njihove molitve, ustali su (da obave molitvu) u Poslanikovom mesdžidu. Poslanik rekao je (ashabima): ‘Pustite ih’, a potom su klanjali u pravcu istoka.’’

Ibn Redžeb , Allah mu se smilovao, rekao je u svome komentaru Fethul-Bari na Sahihul-Buhari , nakon hadisa Ummu Seleme, Allah bio zadovoljan njome, u kojem je spomenula da je vidjela crkvu u Abesiniji, u kojoj su bili slike i kipovi i da je to spomenula Poslaniku , sallallahu alejhi ve sellem, pa je rekao: “Oni su, kada bi među njima bio neki dobar čovjek pa umro, na njegovom grobu gradili bogomolju, prikazujući te likove. Oni su kod Allaha na Sudnjem danju najgora stvorenja.”

Kao što se njima (mušricima) ne dozvoljava obavljanje njihovih ibadeta u mesdžidima, također muslimani ne trebaju da klanjaju svoje namaze u bogomoljama nevjernika koje su podignute radi njihovog nevjerstva. A ukoliko se kaže: ”Zabilježeno je ono što ukazuje na validnost obavljanja njihovih ibadeta u muslimanskim mesdžidima, što ujedno ukazuje, principom prioritetnijeg, da je muslimanima dozvoljeno da klanjaju u njihovim bogomoljama. Nakon ovih riječi, spomenuo je prethodni hadis, a potom je rekao: ”Lanac prenosilaca je prekinut i hadis je slab i nema potrebe za njemu sličnim. A čak i da je vjerodostojan, tumačit će se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u to vrijeme time želio da pridobije njihova srca i da ih ne udalji od islama i sada kada više za tim ne postoji potreba, nije dozvoljeno da se to dopušta. Zbog toga Omer, Allah bio zadovoljan njime, uvjetovao je nevjernicima prilikom sklapanja ugovora sa ehli-zimme da skrivaju svoju vjeru, kao i da ne podižu svoje glasove prilikom njihove molitve kao i da ne čitaju svoje molitve u prisustvu muslimana. Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Skraćivanje namaza i spajanje na putovanju dozvoljeno je na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ‘’Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite, i kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti. Nevjernici su vam, doista, otvoreni neprijatelji.” (En-Nisa, 101) Također, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi skraćivanja i spajanja namaza rekao je da je to ”sadaka koju vam je udijelio Allah, pa je prihvatite”. (Bilježi Muslim)

Neophodno je naglasiti da između islamskih učenjaka postoji razilaženje u vezi propisa skraćivanja i spajanja namaza kao i vremena u kojem se dozvoljava skraćivanje i spajanje namaza. Hanefije smatraju da nije dozvoljeno spajati namaze izuzev na dan Arafata između podne i ikindija-namaza u podnevskom vremenu i na Muzdelifi između akšama i jacija-namaza u jacijskom vremenu. Također smatraju da je farz – stroga obaveza skraćivanje namaza na putovanju i da je skraćivanje namaza dozvoljeno u vremenskom period od petnaest dana. Ostali islamski mezhebi smatraju da je skraćivanje i spajanje namaza sunnet, a ne vadžib, i da su četiri dana (hanbelije) vremenski period u kojem se dozvoljava skraćivanje namaza.

Na osnovu prethodnog može se reći da je osoba koja boravi u određenom mjestu i nijjeti da će u njemu boraviti više od četiri dana (ili petnaest dana) – dužna upotpuniti namaz i klanjati svaki namaz u njegovo vrijeme , tj. neće spajati namaze. Ukoliko boravi u nekom mjestu i ne zna kada će putovati, već čeka da završi određeni posao, pa će putovati, u tom slučaju dozvoljeno mu je skraćivati i spajati namaze sve dok ne htjedne putovati, čak i da se vremenski period boravka oduži, jer se prenosi da je Ibn Omer boravio u Azeberdžanu čitav mjesec i da je skraćivao namaz.

U slučaju spomenutom u pitanju, osoba će skraćivati i spajati namaze u toku svoga putovanja između svojih prebivališta, jer će prijeći put čija dužina spada u putovanje. Ukoliko osoba kao preferirajuće odabere mišljenje hanefijskog mezheba, u tom slučaju neće spajati namaze izuzev u situacijama u kojima to hanefije dozvoljavaju, što znači da neće spajati namaze u slučaju spomenutom u pitanju, ali će obavezno spajati namaze sve dok je putnik, tj. dok ne stigne do odredišta, i u situaciji kada nijjeti da ostane manje od petnaest dana u određenom mjestu. Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Molim Uzvišenog Allaha da izliječi vašu nanu i da joj podari svako zdravlje i veselje. Ukoliko je vaša nana u potpunosti senilna osoba ili u određenom vremenskom periodu, ona uopćeno nije dužna da klanja ili u vremenu u kojem je zadesi senilnost i nije dužna naklanjati propuštene namaze u vrijeme senilnosti, jer na senilnu osobu odnosi se isti propis kao i na maloumnu osobu od koje je pero podignuto, jer je razum uvjet obaveznosti izvršavanja šerijatskih propisa.

U slučaju da je vašu nanu zadesio zaborav koji nije senilnost i koji je posljedica starosti, ona je dužna da klanja shodno svom stanju i zdravlju. Vaša nana sjest će okrenuta prema Kibli (nakon što uzme abdest i očisti svoje tijelo, odijelo i mjesto gdje će klanjati) i klanjat će i učiti kao da klanja stojeći, s tim što će sjediti umjesto stajanja, i pregibat će se na ruku`u kao i uobičajeno ako može, a ako ne može, onda koliko može, a isto tako sedždu će, ako može, činiti licem, a ako ne može, onda će se pregibati koliko može, s tim da ruku’ bude viši od sedžde, tj. da napravi razliku između njih.

Donosit će tekbire na mjestima na kojim se inače donose, uči će Fatihu i kraće sure na prvom i drugom rekatu, a samo Fatihu na trećem i četvrtom rekatu. Također će izgovarati ‘’Semiallahu limen hamideh’’ prilikom dizanja za ruku`a, ‘’Subhane rabijel-azim’’ na ruku`u , a ‘’Subhane rabijel-e`ala’’ na sedždi, ‘’rabigfirli’’ izmedu dvije sedžde i ‘’etehijatu’’ na tešehhudu i mislim, ako Bog da, da se to može zapamtiti, a ako ne mogne to zapamtiti, javite se pa ćemo pojasniti šta treba učiti. Slike klanjanja u sjedećem stavu možete potražiti na internetu. I važno je napomenuti da musliman mora obavezno klanjati shodno svome stanju i da ne smije ostavljati namaz izuzev u slučaju kada šerijatski nije dužan klanjati. Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Vaši osjećaji grižnje savjesti i krivice i opiranje abortusu ukazuju na iman i zaslužuju svaku pohvalu. Allah je Taj koji daje opskrbu i svijest o tome ne ostavlja mjesta za strah od siromaštva. Isto tako, potomstvo je jedan od ciljeva braka. Vaš sada već bivši muž nije imao pravo na traženje abortusa i sigurno snosi krivicu. Shodno hadisima, duša se udahnjuje u plod u 120. danu i očigledno je da nije bila udahnuta u vaš plod (46 dana). Međutim, to nimalo ne umanjuje opasnost i grijeh abortusa.

Pored toga, vi se morate razvesti od svoga bivšeg muža, jer nije dovoljno da samo odete od njega bez talaka – davanja razvoda. Dakle, vaš muž mora vam dati razvod braka kako biste na islamski ispravan način izašli iz bračne zajednice. Također, iskreno se pokajte Allahu i činite dobra djela kako biste pobrisali loša djela. Molim Allaha da vam podari zdravlje i svako dobro na dunjaluku i ahiretu! Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com

Islamski učenjaci, Allah im se smilovao, spomenuli su dva slučaja po pitanju naklanjavanja propuštenih namaza:

Prvi: Kada osoba opravdano izostavi namaz, u situaciji kao što je san ili zaborav. U tom slučaju nije grješna i dužna je naklanjati namaz kada ga se sjeti ili probudi.

Drugi: Kada namjerno izostavi namaz. U ovom slučaju postoje dva mišljenja islamskih učenjaka: prvi smatraju da je takva osoba grješna i dužna da ih naklanja, a drugi su mišljenja da je grješna i da nije dužna da naklanja, jer to naklanjavanje nije ispravno, već će se iskreno pokajati Allahu, tražiti oprost i činiti dobra djela.

Laž je da postoji namaz sa kojim se naklanjavaju svi namjerno propušteni namazi. Uvaženi učenjak Ševkani, Allah mu se smilovao, rekao je: ”Hadis: ‘Ko klanja u zadnjem petku ramazana pet propisanih namaza u toku dana i noći, nadomjestit će namaze koje je propustio u jednoj godini” – nedvojbeno je izmišljen i lažno pripisan Poslaniku, sallalahu alejhi ve sellem. Nisam ga našao u knjigama izmišljenih hadisa koje su sakupili njihovi autori, s tim da je on poznat kod skupine onih koji se smatraju islamskim pravnicima u gradu Sana’ u našem vremenu. Tako da dosta ljudi postupa po njemu. Ne znam ko ga je njima izmislio. Allah neka unakazi lažljivce.” (Fevaidu medžmua fi ehadisi mevdua)

”Namaz je ibadet, osnova u njoj je tevkif, a traženje njenog naklanjavanja i njeno pojašnjenje je propis i u tome nije ispravno da se vraća osim Allahovoj Knjizi i sunnetu Resullaha, sallalahu alejhi ve sellem, i konsenzusu koji se oslanja na njih ili na jednog od njih. Ni od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ni od njegovih drugova, neka je Allah zadovoljan njima, ni od ispravnih imama, Allah im se smilovao, nije preneseno da su klanjali ovaj namaz ili podsticali da se klanja. Da je postojao taj namaz, ashabi bi znali za njega i prenijeli ga nama i uputili bi, poslije njih, na njega ispravne imame, međutim, kako to od njih nije potvrđeno ni riječima ni djelom, onda to ukazuje da je namaz ”naklanjavanja za čitav život” novotarija u islamu i ovaj namaz Allah nije propisao.” (Stalna komisija za fetve u Saudijskoj Arabiji) Allah najbolje zna!

Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com