Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Ulaganje novca u kupovinu kuće ili u odlazak na hadž
Preče je da kupi kuću i ne izlaže porodicu poniženjima, a ako može da spoji obje stvari, to mu je obaveza. Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila https://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/983986991960616
Preče je da kupi kuću i ne izlaže porodicu poniženjima, a ako može da spoji obje stvari, to mu je obaveza.
Odgovorio mr. hfz. Amir Smajić
Preuzeto sa njegovog zvaničnog Facebook profila
Vidi manjehttps://www.facebook.com/am.ibr.sm/posts/983986991960616
Da li je zabranjen nedžeš?
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je nedžeš, prividno nuđenje više cijene da bi se namamio neko drugi da skuplje plati određenu robu." Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: " Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je daviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je nedžeš, prividno nuđenje više cijene da bi se namamio neko drugi da skuplje plati određenu robu.”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: ” Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da mještanin prodaje za beduina, nedžeš, prividno nuđenje više cijene u trgovini da bi se namamio neko drugi da kupi određenu robu, trgovanje na trgovinu drugog muslimana, prošnja na prošnju drugog muslimana, i zabranio je da žena nastoji prouzrokovati razvod braka druge muslimanke da bi je otjerala s njenog posjeda.”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, nedžeš je zabranjen u trgovini: “Učenjaci su prezirali da čovjek prividno ponudi višu cijenu da bi namamio drugog čovjeka da kupi određenu robu”, ističe imam Et-Tirmizi. A ove njegove riječi Ibn Hadžer komentira ovako: “Izraz prezirali su ovdje znači: zabranjivali su. ”
Drugo, nedžeš izgleda ovako: “Čovjek u prisustvu kupca dođe kod prodavca i, da bi obmanuo pravog kupca, ponudi više novaca za robu, ali zapravo ne želeći kupiti robu, već želeći prevariti i obmanuti pravog kupca, i to je vrsta prevarc.” A imam El-Begavi to je objašnjavao na sljedeći način: “Nedžeš je da čovjek vidi izloženu robu i podigne njenu cijenu ne želeći je kupiti, već želeći podstaknuti ljude da je kupe. Neki se trgovci dogovore da međusobno podižu cijenu na taj način, i to se naziva tenadžuš. Čovjek je grešan zbog toga, bez obzira znao da je ta stvar zabranjena ili ne znao, jer je to prevara, a varanje nije osobina muslimana.” Rekao sam: takav je čovjek grešan makar i ne znao da je nedžeš zabranjen zato što svako zna da je prevara zabranjena.
Treće, onaj ko se bavi nedžešom grešan je. Ibn Bettal tvrdi da su učenjaci jednoglasni u mišljenju o tom pitanju. Na to nas jasno upućuje sljedeće predanje Abdullaha b. Ebu Evfaa, radijallahu anhu, koji je pripovijedao: “Neki je čovjek donio robu na pijacu i zakleo se Allahom da je za nju dobijao iznos koji mu još niko nije ponudio na pijaci, a sve kako bi nekog muslimana namamio da kupi tu robu. Tim je povodom objavljen ajet: ‘Oni koji obavezu svoju prema Allahu i zakletve svoje zamjenjuju nečim što malo vrijedi .. .’ (Alu Imran, 77).” Abdullah b. Ebu Evfa, radijallahu anhu, govorio je: “Onaj ko se bavi nedžešom podmuklo uzima kamatu.” Ako prodavac ima dogovor s drugim čovjekom da mu ovaj podiže cijenu robe, i za to mu daje određenu nadoknadu, tada se i prodavac smatra grešnim, prevarantom i varalicom, a ljudi koji tako rade završit će u Vatri.
Četvrto, ako se cijena na ovaj način podiže uz saglasnost prodavca, odnosno uz dogovor s drugim čovjekom koji radi za prodavca, takva je trgovina zabranjena. S tim u vezi, El-Begavi je zapisao sljedeće: “Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je trgovina ispravna ako čovjek prizna da je podigao cijenu, i kupac nema pravo na povratak robe ako je nedžeš poduzet bez naređenja vlasnika robe, ali ako je nedžeš poduzet naredbom vlasnika robe, neki učenjaci smatraju da u tom slučaju kupac polaže pravo na vraćanje robe.”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno trgovanje na trgovinu drugog muslimana?
Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Neka čovjek ne prodaje na prodaju svog brata muslimana i neka ne kupuje na njegovu kupovinu. '' U drugoj verziji stoji dodatak: "...osim ako mu on to dopusti. ' Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorioviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neka čovjek ne prodaje na prodaju svog brata muslimana i neka ne kupuje na njegovu kupovinu. ”
U drugoj verziji stoji dodatak: “…osim ako mu on to dopusti. ‘
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da mještani prodaju za beduine, prividnu licitaciju, trgovanje na trgovinu drugog muslimana, prošnju na prošnju drugog muslimana, i zabranio je da žena traži razvod druge muslimanke da bi je otjerala s njenog posjeda.” Ukba b. Amir, radijallahu anhu, prenio je sljedeće Resulullahove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi upozorenja: ”Muslimani su braća, i čovjeku nije dopuštena trgovina na trgovinu brata muslimana, niti je dopuštena prošnja a na prošnju brata muslimana, sve dok ovaj ne odustane. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je trgovanje na trgovinu drugog muslimana, a to izgleda ovako: “Čovjek kupuje od prodavca robu i, dok trguju (imaju pravo na slobodan izbor), dođe treći čovjek i kupcu ponudi istu ili bolju robu od one koju on kupuje od prvog prodavca, za istu cijenu, ili čak jeftinije, a sve u cilju da bi se kupac pokajao i zatražio ono što je kupio nudeći veći iznos za koji je prodao određenu stvar, a sve to, opet, da bi se ovaj pokajao i raskinuo ugovor, i ovdje prodaja ima značenje kupovine.” Eš-Ševkani kaže: “Kada je riječ o kupovini na kupovinu i prodaji na prodaju, to izgleda ovako: čovjek kaže kupcu (dok kupac ima pravo na vraćanje robe) određene stvari: ‘Raskini ugovor, ja ću ti stvar prodati jeftinije!’, odnosno kaže prodavcu: ‘Raskini ugovor, ja ću stvar kupiti po višoj cijeni!”‘
Drugo, međutim, ako kupac to dopusti, onda to nije zabranjeno, također ni u situaciji da trgovina ne uspije a kupac i prodavac nisu se razišli (i još imaju pravo na slobodan izbor), na osnovu Ibn Omerovog, radijallahu anhu, predanja u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ”Neka čovjek ne kupuje na kupovinu drugog muslimana, sve dok ovaj ne kupi ili ne ostavi robu. ‘
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno to da mještanin prodaje za beduina?
Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka mještanin ne prodaje za beduina, pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih. " Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Neka mještaninviše
Džabir, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka mještanin ne prodaje za beduina, pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih. ”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijedao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka mještanin ne prodaje za beduina. ”
Enes, radijallahu anhu, govorio je: “Zabranjeno nam je da mještanin prodaje za beduina, makar mu bio brat ili otac.”
Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da mještanin prodaje za beduina.”
Ibn Abbas, radijallahu anhu, nekom je prilikom rekao: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je dočekivanje trgovaca izvan grada i zabranio je da mještanin prodaje za beduina.” Tavus je upitao šta znače riječi: ” .. .i da mještanin prodaje za beduina”, a lbn Abbas, radijallahu anhu, odgovori: “Zabranio je da mu bude mešetar.”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je da mještanin prodaje za beduina, i to izgleda ovako: “Beduini su donosili u gradove svoju robu i prodavali je po cijeni toga dana. Većinom su se vraćali nazad u pustinju jer ih je boravak u gradu koštao, iako su ih mještani lijepo primali i lijepo postupali prema njima. A bilo je i onih mještana koji su govorili beduinima: ‘Vratite se u pustinju, a svoju robu ostavite kod mene, pratit ću cijene na tržištu, pa ću robu prodati skuplje!’ Tako su neki izbjegavali ugošćavanje beduina, i zato je to islam zabranio. ”
Drugo, gornja konstatacija odnosi se samo na onog mještanina koji za beduina prodaje uz nadoknadu, jer onaj ko tako radi uglavnom nema interesa da vlasnik robe zaradi, već nastoji ostvariti svoj interes i određenu zaradu. Na to nas jasno upućuje Ibn Abbasovo, radijallahu anhu, objašnjenje hadisa: “Zabranio je da mu bude mešetar.” Dopušteno je da mještanin prodaje za beduina ako iskreno radi za njegov interes, jer je vjera iskren odnos prema muslimanima, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.
Treće, to je zabranjeno generalno, tj. bez obzira na to bio pustinjak rođak mještaninu ili ne bio. Dokaz za to jeste Enesova, radijallahu anhu, izjava: ” … makar mu bio brat ili otac.”
Četvrto, kako je zabranjeno da mještanin prodaje za beduina, isto tako zabranjeno je da kupuje za njega. U tome se smislu prenosi da je Enes, radijallahu anhu, rekao: “Govorilo se: ‘Mještanin se ne bavi trgovinom u korist beduina’, a izraz trgovina sveobuhvatna je i odnosi se ne predavanje i kupovanje.” Govoreći o tome da isti status ima predavanje i kupovanje u korist beduina, imam Eš-Ševkani zapisao je sljedeće: ” … tome u prilog ide i razlog koji je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, spomenuo rekavši: “…pustite neka Allah opskrbljuje jedne ljude preko drugih”, a to se ostvaruje prodajom određene robe, ali i time da čovjek koji ne poznaje cijene na tržištu, kupuje robu. Čak kada bismo i pretpostavili da ne postoji šerijatski tekst po kojem kupovanje ima status predavanja, pravilo u usuli-fikhu glasi: ‘Izraz prodaja odnosi se na kupovinu, a izraz kupovina na prodaju’, jer je ta riječ homonim i odnosi se na obje stvari. A u usuli-fikhu poznato je razilaženje islamskih učenjaka o tome je li dopušteno upotrebljavati homonime, višeznačne riječi. Ispravno je mišljenje onih učenjaka koji kažu da je to dopušteno ako značenja te riječi nisu međusobno oprečna.”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno presretanje trgovaca izvan grada?
Ibn Mesud, radijallahu anhu, govorio je: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se roba preuzima izvan grada." Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se trgovačka roba preuzima prije nego što stigne na tržište. Ovaj isti ashabviše
Ibn Mesud, radijallahu anhu, govorio je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je da se roba preuzima izvan grada.”
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da se trgovačka roba preuzima prije nego što stigne na tržište.
Ovaj isti ashab govorio je: “Odlazili smo u susret trgovcima i od njih kupovali hranu izvan grada, pa nam je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio da je prodajemo dok trgovci ne stignu na pijacu živežnih namirnica.” U drugoj verziji stoji: “Ljudi su kupovali namirnice prije nego što bi trgovci stigli na pijacu i prodavali je, pa je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio, sve dok trgovci ne stignu.” Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: “Zaista je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: Nemojte dočekivati trgovce izvan grada, da biste od njih kupili, a ko ipak to učini i kupi robu, njen vlasnik ima pravo da je vrati kada stigne na pijacu. “‘ Ovaj isti ashab prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Trgovci se ne dočekuju izvan grada da bi se od njih kupila roba. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, po imamu El-Begaviju, dočekivanje trgovaca izvan grada izgleda ovako: “U određen grad stigne vijest o dolasku karavana s robom, pa ih neko od građana dočeka prije njihovog ulaska u grad i kupi robu od njih prije nego što je oni ponude na pijaci, i tada trgovci saznaju da je cijena na pijaci veća od one po kojoj je robu kupio onaj što ih je sačekao izvan grada.”
Drugo, dočekivanje trgovaca izvan grada zabranjeno je, to se smatra prevarom u trgovini a prevara je zabranjena. Zabrana dočekivanja izvan grada traje sve dok roba ne stigne na pijacu, odnosno tržište.
Treće, kada je riječ o tome je li takva trgovina ispravna, islamski autoriteti imaju različite stavove. Ispravno je da zabrana ovdje ne iziskuje neispravnost trgovine jer Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, vlasniku robe generalno je dao pravo na vraćanje robe.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno prodavanje velaa i njegovo poklanjanje?
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodaju velaa i njegovo poklanjanje." Ovaj isti ashab pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: "Vela je mjerodavan činilac poput krvne veze, ne prodaje se, niti se poklanviše
Ibn Omer, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodaju velaa i njegovo poklanjanje.”
Ovaj isti ashab pripovijedao je da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: “Vela je mjerodavan činilac poput krvne veze, ne prodaje se, niti se poklanja.’
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, prodavanje i poklanjanje velaa zabranjeno je jer vela ima status krvne veze. El-Begavi kaže: “Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da se vela ne prodaje, ne poklanja niti se nasljeđuje. To je mjerodavan činilac u nasljeđivanju i ostavljanju u naslijeđe. Arapi su u paganskom dobu prodavali velau, pa je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to zabranio.” A Ibn Hadžer navodi sljedeće: “Ibn Bettal veli: ‘Učenjaci su jednoglasni u mišljenju da je zabranjeno prenošenje krvne veze na nekoga, i, ako vela ima status krvne veze, onda se ni vela ne prenosi na nekoga. Arapi su prenosili velau prodajom i na neke druge načine, i to je islam zabranio.” O tome je pitanju Ibn Abdulberr ostavio sljedeći zapis: ” … prema ovom hadisu radila je većina učenjaka iz generacije ashaba, tabiina i kasnijih pokoljenja.”
Drugo, preneseno je da su neki ljudi iz prvih generacija: Mejmuna, Osman, Ata i Urva smatrali da je prodavanje i poklanjanje velaa dopušteno. Čini se da nisu znali za navedene hadise, i preče je slijediti sunnet nego njihovo mišljenje.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjen garer?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je kupovinu na osnovu bacanja kamenčića i zabranio je garer." Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je garer. " Propisi u vezi s poglavljem Prvo, garer jeviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je kupovinu na osnovu bacanja kamenčića i zabranio je garer.”
Ibn Omer, radijallahu anhu, izjavio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je garer. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, garer je trgovina nepoznatom robom, ona u kojoj postoji određen rizik i šteta. ” … jer čovjeku je to uglavnom privlačna, ali se iza toga krije ono što mu donosi neprilike. Dakle, svaka trgovina u kojoj ima nešto nepoznato, ili se ne može ostvariti, garer je. Na primjer, u ovu vrstu trgovine spada prodavanje slobodnih ptica, riba u vodi, odbjeglog roba, odbjegle deve, mladunčeta u utrobi životinje i sl. Ovakva vrsta trgovine nije ispravna jer sadrži nešto nepoznato kada je riječ o robi, odnosno nemogućnost njenog preuzimanja. Između ostalog, u garer spada prodavanje zemlje koja u sebi sadrži rudu ili zlato, jer ovdje se prodaje ruda, odnosno zlato, a njihova je količina u ovom slučaju nepoznata”, ističe imam El-Begavi.
Drugo, kada je riječ o gareru, šafijski autoritet En-Nevevi zapisao je sljedeće: “Hadisi u kojima Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranjuje garer velika su osnova kada se radi o trgovini, i zato je imam Muslim te hadise stavio na početak dijela Trgovina. U ovu vrstu trgovine spada prodaja mnogih stvari: odbjeglog roba, stvari koja ne postoji, nepoznate stvari, stvari koja se ne može predati, onoga što kupac ne može preuzeti, ribe u velikoj vodi, mlijeka u vimenu, mladunčeta u utrobi životinje, neodređene količine voća ili povrća, neodređene odjeće, neodređene životinje… Takva trgovina nije ispravna, jer se radi o nepotrebnom gareru. Treba znati da o sljedećim vrstama trgovine: mulamesi (kupoprodaja koja je obavezna ako kupac, odnosno prodavac dodirne odjeću drugog), munabeif (kupoprodaja koja je obavezna kada dva čovjeka dobace jedan drugom platno i time sklope trgovinu bez razgledanja robe), bacanju konopaca na robu, bacanju kamenčića na robu, uzimanju nadoknade za rasplod i sl. – postoje posebni hadisi koji to zabranjuju, ali, i pored toga, takve stvari potpadaju pod garer, a spomenute su posebno jer potpadaju pod poznati način sklapanja trgovine u paganskom dobu, a Allah, dželle šanuhu, najbolje zna.”
Treće, u ovu vrstu trgovine, koja nosi štetu i neizvjesnost, spadaju tzv. “osiguranja”, ma kako izgledala i ma kako se zvala. Savremeni pravnici jednoglasni su u mišljenju da je to zabranjeno. Ne znam da iko, osim dr. Mustafe ez-Zerke, ima suprotno mišljenje. Njegovoj fetvi raduju se društva za osiguranje, pozivaju na plaćanje osiguranja štampajući njegovu fetvu i dijeleći je, a daleko je to mišljenje od istine.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno prodavanje viška vode?
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Čovjek nema pravo uskratiti upotrebu vode koja mu nije potrebna, da time spriječi rast trave". Džabir, radijallahu anhu, govorio je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je predavanje vode kojaviše
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjek nema pravo uskratiti upotrebu vode koja mu nije potrebna, da time spriječi rast trave”. Džabir, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je predavanje vode koja čovjeku nije potrebna.”Ijas b. Abdulmuzeni rekao je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje vode.” Aiša, radijallahu anha, prenijela je sljedeći Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: “Čovjek nema pravo uskratiti narodu višak vode, niti ima pravo zabraniti upotrebu viška vode koja istječe iz bunara. ” Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Tri kategorije ljudi Allah neće osloviti na sudnjem danu, niti će ih pogledati: čotjeka koji se lažno zaklinje da je za robu dobijao više nego što mu neko ponudi, čovjeka koji se lažno zakune poslije ikindija-namaza da bespravno uzme pravo muslimana i čovjeka koji uskrati svijetu upotrebu viška vode, Allah će takvom reći: Danas ću te lišiti Svoje dobrote jer si ljude lišavao onoga što nisi svojim rukama stekao. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, višak vode koji nije potreban čovjeku zabranjeno je prodavati. Kada je riječ o tom pitanju, imam Et-Tirmizi ostavio je sljedeći zapis: “Učenjaci su zabranjivali prodavanje vode. To je stav sljedećih autoriteta: Ibnul-Mubareka, Šafija, Ahmeda i Ishaka b. Rahavejha. ” El-Begavi veli: ” .. .i ovo se odnosi na čovjeka koji iskopa bunar na pustoj, neplodnoj zemlji, te bunar postane njegov kao i zemlja u njegovoj blizini. Ako se u blizini bunara nalazi trava, i takav čovjek da višak vode za napajanje trave, ljudi će imati od toga koristi, ali ako im uskrati korištenje vode, time im uskraćuje i travu. Učenjaci: Malik, ElEvzai, El-Lejs b. Sa'd i Šafi tvrde da je to zabranjeno.” O tome Ibn Hibban kaže: ” … to se odnosi i na vodu koja ne pripada nikome i koja je svakome dostupna, kao što su to, naprimjer, tekuće vode na koje svi ljudi polažu pravo. A možda se hadis odnosi na bunar koji čovjek iskopa u pustinji, koji koristi ljudima, pa čovjek zabrani svijetu da koristi njegovu vodu. Zabranjeno je da čovjek, nakon što podmiri svoje potrebe, svijetu zabrani upotrebu viška te vode; ako im to zabrani, lišio ih je i hrane za životinje.” Umjesno je navesti i sljedeću Eš-Ševkanijevu izjavu: ” … navedena dva hadisa ukazuju na to da je zabranjeno lišiti ljude viška vode, a višak je sve što prelazi čovjekove potrebe. Na osnovu vanjskog značenja hadisa, u vezi s tim nema razlike, bez obzira na to nalazila se voda na zemlji koja je čovjekovo vlasništvo ili je usvojena; bila ta voda za piće ili za druge potrebe; upotrebljavala se za napajanje stoke ili usjeva; bio to bunar u pustinji ili ne … I sljedeći hadis ukazuje da je zabranjeno prodavanje vode: Ljudi imaju udijela u tri stvari: vodi, travi i vatri: ‘”
Drugo, ljudi trebaju znati da je jedna od najboljih milostinja napajanje vodom i kopanje bunara, to je ujedno i trajna sadaka.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno prodavanje usjeva u zemlji?
Džabir, radijallahu anhu, govorio je: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje pšenice u zemlji dvije, odnosno tri godine unaprijed." U drugom predanju stoji: "Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje pšenice u zemlji." Propisi u vezi s poglavljem Zabranjenviše
Džabir, radijallahu anhu, govorio je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje pšenice u zemlji dvije, odnosno tri godine unaprijed.”
U drugom predanju stoji: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje pšenice u zemlji.”
Propisi u vezi s poglavljem
Zabranjeno je predavanje obrađene zemlje prije nego što se vidi hoće li godina biti plodna ili neće.
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjena trgovina alkoholom?
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: "Trgovina alkoholom zabranjena je" Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: "Neki je čovjek htio Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, pokloniti vrč vina, pa ga je Poslanik, sallallahu alviše
Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom rekao: “Trgovina alkoholom zabranjena je”
Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Neki je čovjek htio Resulullahu, sallallahu alejhi ve sellem, pokloniti vrč vina, pa ga je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: ‘Znaš li da je Allah zabranio konzumiranje alkohola?’ ‘Nisam to znao’, odgovori čovjek i šapnu nešto nekom čovjeku. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upita: ‘Šta si mu šapnuo?’ Ovaj odgovori: ‘Naredio sam mu da proda to vino.’ Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, upozori ga: ‘Onaj Koji je zabranio konzumiranje alkohola zabranio je i trgovinu njime. ‘ Tada je čovjek”, nastavlja Ibn Abbas, “otvorio vrč i prosuo sve što je bilo u njemu.” Enes, radijallahu anhu, govorio je: “Allah je zabranio alkohol dok sam napajao jedanaest ljudi vinom, naredili su mi da ga prolijem, a i svi ostali ljudi prolili su sve vino što su imali; putevima se skoro nije moglo ići od njegovog smrada. Ljudi su”, nastavlja Enes, “toga dana pili miješano vino napravljeno od nezrelih i zrelih hurmi. Neki je čovjek došao kod Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: ‘Imao sam imetak nekog siročeta i za njega sam kupio vino, šta misliš, mogu li ga prodati da mu vratim njegov imetak?’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori mu: Ubio Allah Židove! Kada im je zabranjeno konzumiranje sala, oni su ga prodavali i živjeli od te zarade. ‘ Taj je čovjek kasnije govorio: ‘Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije mi dopustio da prodam to vino. ” Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao sljedeće: ”Zaista je Allah zabranio konzumiranje alkoholnih pića i njihovu prodaju, konzumiranje strvi i nenu prodaju i konzumiranje svinjskog mesa i njegovu prodaju. ‘ Ibn Abbas, radij allahu anhu, prenosi sljedeći hadis: “Sljedeće su stvari haram-imetak: zarada na alkoholu, nadoknada koju bludnica uzma za blud, zarada na psima, zarada od udaranja u bubanj. Ako ti neko želi prodati psa, natrpaj u njegove ruke zemlje. Vino i igre na sreću zabranjene su; sve što opija zabranjeno je. ” Ibn Omer, radijallahu anhu, pripovijedao je sljedeći Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, hadis: ”Allah je prokleo alkohol, i onoga ko ga konzumira, i onoga ko druge napoja njime, i onoga ko ga prodaje, i onoga ko ga kupuje, i onoga ko ga proizvodi, i onoga kome se proizvodi i onoga ko ga nosi, i onoga kome se nosi. ‘ Ibn Madža u svojoj verziji dodaje: “… i onoga ko živi zarađujući na njemu. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, predavanje, kupovina i zarađivanje na alkoholnim pićima zabranjeno je, to izaziva Allahovu, dželle šanuhu, srdžbu.
Drugo, čovjeku koji naslijedi vino nije dopušteno čuvati ga dok se ne pretvori u sirće, na osnovu Enesovog, radijallahu anhu, predanja u kojem stoji da je neko upitao Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, o tome može li se od vina praviti sirće, pa je odgovorio: “Ne može!”
____________
Vidi manjeIz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
https://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf