Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
DILEME I NEJASNOĆE OKO KUFRA OSTAVLJAČA NAMAZA
Alejkumusselam. Osoba koja izostavi jedan ili dva namaza u toku jednog dana, na primjer zato što na radnom mjestu mu gazda ne dozvoljava da obavlja namaz, ili kao što je slučaj sa studentima i đacima koji u školama nemaju prostoriju za obavljanje namaza i slično, takve odsobe ne potpadaju pod mes'elviše
Alejkumusselam.
Osoba koja izostavi jedan ili dva namaza u toku jednog dana, na primjer zato što na radnom mjestu mu gazda ne dozvoljava da obavlja namaz, ili kao što je slučaj sa studentima i đacima koji u školama nemaju prostoriju za obavljanje namaza i slično, takve odsobe ne potpadaju pod mes'elu ostavljača namaza oko koje se učenjaci razilaze da li je kufr ili nije. A ne potpadaju pod ovu mes'elu zato što oni ove namaze ne ostavljaju namjerno niti zbog lijenosti ili nemara, a što su osobine onih o kojima govori spomenuta mes'ela. Na ovim osobama, radnicima, učenicima i slično, je da ulože maksimalnog truda kako bi promijenili i popravili svoje stanje, tj. ne smiju ustrajavati u tome niti biti zadovoljni s time.
A što se tiče stavova učenjaka oko ostavljača namaza, ti stavovi su na veoma lijep, detaljan i precizan način objašnjeni u spomenutoj knjizi, takođe navedeno je i koji učenjaci su na kojem stavu, tako da ja nemam šta dodati što bi bitno uticalo i promijenilo spomenuto. A moj lični stav po ovom pitanju neće ništa uticati na spomenuto razilaženje, ono će ostati do Sudnjeg dana.
A što se tiče onoga do čega je mene odvelo istraživanje po ovom pitanju to je sljedeće:
– ispravan stav, po meni, je da je ostavljač namaza kjafir,
– s tim da ovde prvenstveno mislim na onoga ko je klanjao a zatim u potpunosti ostavio namaz ili nikad nije klanjao ni jedan namaz,
– a da oni koji nekad klanjaju a nekad ne klanjaju a misle i vjeruju da neredovno klanjanje ne izvodi muslimana iz vjere jer su tako poučeni, smatram da takve osobe nije ispravno automatski tekfiriti, pogotovo u mjestima gdje je raširen stav da neredovno klanjanje ne izvodi muslimana iz vjere,
– međutim, u svemu ovome je vrlo bitno razdvojiti opći propis i stav da je ostavljanje namaza kufr (na čemu sam i ja) od spuštanja propisa kufra na pojedinog čovjeka koji za sebe smatra da je musliman a koji radi određene ruknove Islama, poput povremenog klanjanja, posta ili davanja zekata, a istovremeno ne radi nešto što ga automatski izvodi iz Islama, poput psovanja Allaha ili Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, Kur'ana, Kabe, džamije, namaza, ili činjenja širka (upućivanja dove umrlim i slično), ili negiranja proživljenja i Sudnjeg dana, i tako dalje, spuštanja tekfira nad ovakvim osobama zbog ostavljanja namaza je proces koji mogu i smiju raditi samo osposobljene kadije ili učeni ljudi. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeKRAĆENJE BRADE RADI ODLASKA U INOSTRANSTVO
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Da bi znao odgovor na postavljeno pitanje, prvo trebaš znati propis islama o kraćenju brade, tj. šta su učenjaci ovog Ummeta rekli o toj temi. A o tome pročitaj na ovom linku:više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Da bi znao odgovor na postavljeno pitanje, prvo trebaš znati propis islama o kraćenju brade, tj. šta su učenjaci ovog Ummeta rekli o toj temi. A o tome pročitaj na ovom linku:
http://www.zijad-ljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=258:stavovi-uenjaka-o-kraenju-brade&catid=62:fikh-propisi-vjere&Itemid=44
A da li je ispravno da kratiš bradu radi prelaska granice, pročitaj odgovor na slično pitanje o kraćenju brade radi posla na ovom linku:
http://www.zijad-ljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=648:brijanje-ili-kraenje-brade-radi-posla&catid=62:fikh-propisi-vjere&Itemid=44
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeIZDRŽAVANJE ŽENE KOJA NEMA NI RODITELJE NI DJECU NI MUŽA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Nema razilaženja među učenjacima oko dvoga: - da su roditelji dužni izdržavati svoju djecu sve dok ne budu u mogućnosti da sami sebe izdržavaju - da su djeca (sinovi i kćeri poviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Nema razilaženja među učenjacima oko dvoga:
– da su roditelji dužni izdržavati svoju djecu sve dok ne budu u mogućnosti da sami sebe izdržavaju
– da su djeca (sinovi i kćeri podjednako) obavezna izdržavati roditelje ako oni nemaju od čega da žive
Shodno tvom stanju kako si ga opisala, tebe su obavezne izdržavati tvoje udate kćerke ako imaju svog imetka. A ako nemaju svog ličnog imetka, sa njih spada ta obaveza. Tvoji zetovi nisu šerijatski obavezni da te izdržavaju, s tim da su zbog tazbinskog srodstva napreči da imovinski pomažu svoju punicu.
Žena koja nema izvora zarade niti imetka od kojeg može živjeti, a istovremeno nema nikoga ko je šerijatski obavezan da je izdržava, ni roditelje ni djecu ni muža, u islamskoj državi ona ima pravo na redovna primanje iz Bejtul-mala. Njeno zbrinjavanje je fard kifaje, odnosno kolektivna dužnost svih muslimana, ako to uradi jedna skupina spada grijeh sa ostalih muslimana. Drugim riječima, muslimanska zajednica, društvo i država su dužni da je materijalno zbrinu. Takođe, ona je od osoba koja ima pravo da prima zekat jer spada u kategoriju miskina ili fekira kojima se udjeljuje zekat.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI JE DOZVOLJENO DRŽATI PSE LJUBIMCE U KUĆI?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Nije dozvoljeno držanje pasa van kuće osim radi lova, čuvanja stada i usjeva. (Fethul-bari, Ibn Hadžer 5/7) Kuće u kojima ima pas ili slika (ili kip) živog bića u nju ne ulazeviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Nije dozvoljeno držanje pasa van kuće osim radi lova, čuvanja stada i usjeva. (Fethul-bari, Ibn Hadžer 5/7) Kuće u kojima ima pas ili slika (ili kip) živog bića u nju ne ulaze meleci.
Dokaz za spomenuto su sljedeći hadisi:
Hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima u rivajetu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko drži psa, mimo psa za čuvanje stoke, psa za lov i čuvanja usjeva, umanjuje mu se nagrada svakog dana za jedan kirat”. A u rivajetu od Ibn Omera, radijallahu anhuma, u Buharijinom Sahihu: “Umanjuje mu se nagrada svakog dana za dva kirata“.
Takođe bilježe Buharija i Muslim od Ebu Talhe, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Meleci ne ulaze u kuću u kojoj ima pas i slika”. U rivajetu kod Buharije: „Slika kipa“. U rivajetu kod Muslima: „I kipovi“. (tj. slika živog bića u trodimezionalnom obliku)
Prenosi El-‘Ajni u svom komentaru Buharijinog Sahiha (‘Umdetul-kari 17/378) da se pod melecima koji ne ulaze u kuću se misli na meleke mimo meleka čuvara koji prate čovjeka.
Kaže imam Nevevi da se misli na meleke koji obilaze kuće sa rahmetom i istigfarom.
Učenjak Hattabi smatra da su psi i slike zbog koji meleci ne ulaze u kuću oni psi i one slike (i kipovi) koje je zabranjeno imati uopće, dok držanje pasa i posjedovanje slika u obliku u kojem ih je dozovljeno imati ne spračavaju ulazak meleka u kuću.
Prema tome, hadisi ukazuju da je zabranjeno držati pse ljubimce, tj. pse koji se ne drže radi lova, čuvanja stada i usjeva, a po mnogim učenjacima i pse čuvare kuće, van kuće, a u njihovom držanje unutar kuće je još veća zabrana. Držanje pasa na zabranjeni način predstavlja veliki munker, tj. veoma loše djelo po islamu.
A to kako ćeš prenijeti osobi koja već ima tog “ljubimca” u kući, a da ne bude u tome kontraefekat, to zavisi od stanja same te osobe.
Ako ta osoba praktikuje vjeru priđi joj sa strane vjere, tj. da to muslimanu vjera ne dozovljava i da je to u stvari samo oponašanje kjafira, itd.
A ako ta osoba ne praktikuje vjeru, opet zavisi na kom je stepenu dalaleta: pa ako ne vjeruje uopće u Allah ili vjeruje ali ne klanja niti išta drugo praktikuje i tome slično, onda je preče sa šerijatske strane da tu osobu pozivaš, naravno na lijep način, u tevhid i vjerovanje u postojanje Stvoritelja.
A ako vjeruje ali ne klanja to je veći grijeh od toga što drži psa ljubimca, pa je pozivaj na obavljanje namaza, pa kada se odazove tome i drugim ruknovima islama onda ima smisla da nabaciš i spornost držanja psa.
Znači, treba voditi računa o prioritetima vjere, tevhid (upućivanje ibadeta samo Allahu) je najbitniji zatim namaz i tako redom.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeOLAKŠICE MUSAFIRA – vadžib ili sunnet?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Oko propisa kraćenja namaza musafiru učenjaci imaju četiri mišljenja (Bidajetul-mudžteh, str. 136-137): Prvo mišljenje – da je musafiru farz ajn (strogi vadžib) da krati namazviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Oko propisa kraćenja namaza musafiru učenjaci imaju četiri mišljenja (Bidajetul-mudžteh, str. 136-137):
Prvo mišljenje – da je musafiru farz ajn (strogi vadžib) da krati namaz
Ovo je stav Ebu Hanife i njegovih učenika, kao i učenjaka Kufe.
Dokazuju hadisom Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže: „Na početku su dva rekata bili farz, pa je potvrđen namaz putovanja (na dva rekata), a upotpunjen namaz onoga ko nije na putovanju“. Hadis je mutefekun alejhi.
Također, kažu da nije prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ikada upotpunjavao namaze na putovanju.
Drugo mišljenje – da je oboje i kraćenje i upotpunjavanje vadžib ali po izboru, poput fidje za zakletvu
Ovo je stav nekih učenjaka šafijskog mezheba.
Njihovi dokazi su isti kao i argumenti za prvo i drugo mišljenje.
Treće mišljenje – da je kraćenje sunnet
Ovo je stva Malika u većini rivajeta od njega.
Dokazuju hadisom Ja'la ibn Umejje, radijallahu anhu, u kojem je on pita Omera, radijallahu anhu: „Kaže Uzvišeni: ‘Nije vam grijeh da molitvu na putovanju skratite kada se bojite da će vam nevjernici neko zlo nanijeti“? Kaže Omer: „Čudio sam se tome čemu se ti čudiš, pa sam pitao Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, to što si ti mene pitao. Pa je rekao: ‘(To je) Sadaka, Allah je udijelio vama, pa primite Njegovu sadaku'“. Hadis bilježi Muslim.
Četvrto mišljenje – da je kraćenje olakšica, a da je upotpunjavanje bolje
Ovo je najpoznatiji stav Šafije i većine njegovih učenika.
Dokazuju to postupkom Osmana i Aiše, radijallahu anhuma, da su oboje upotpunjavali namaze na putovanju, a što je prenešeno u dva Sahiha.
Također, bilježi Darekutni od ‘Ata'a da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratio i upotpunjavao na putovanju. Imam Ahmed ga ocjenjuje jako slabim.
Bilježe Bejheki i Ibn ‘Adijj od Enesa i Ebu Nedžiha, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kratio i upotpunjavao na putovanju. Hadis je slab, Ibn ‘Adijj da ocjenjuje slabim.
Odabrano mišljenje je treće mišljenje, tj. da je kraćenje sunnet (a ne vadžib) i da je bolje kratiti, a nema smetnje da se upotpunjava našto ukazuju predaje od Osmana i Aiše, radijjalhu anhuma.
Da je sunnet i da je bolje kratiti na to ukazuje hadis J'ala ibn Ummejje, radijallahu anhu, gore spomenut, kao i to ga Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije nikada upotpunjavao. Također, hadis kojeg bilježi Ahmed u svom Musnedu od Ibn Omera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Zaista Alah voli da se koriste Njegove olakšice kao što mrzi da se prema Njemu griješi“. Hadis bilježe također Ibn Huzejme, Ibn Hibban, Ibn ebi Šejbe od skupine ashaba. Vjerodostojnim su ga ocijenili Ibn Huzejme, Ibn Hibban, šejh Albani i Šu'ajb Arnaut ga ocjenjuju vjerodostojnim.
Ve billahi tevfik
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeSJEDENJE U RESTORANIMA U KOJIMA SE SLUŽI ALKOHOL
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Skraćen odgovor je da nije dozvoljeno. Detaljnije o tome sa argumentima i fetvama uleme poslušaj na ovom video-klipu: https://www.youtube.com/watch?v=_sXVr-1d0pQ&index=7više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Skraćen odgovor je da nije dozvoljeno.
Detaljnije o tome sa argumentima i fetvama uleme poslušaj na ovom video-klipu:
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePROSLIJEDI OVU DOVU 12 PUTA
Alejkumusselam. U osnovi je dozvoljeno da se dova upućuje Uzvišenom Allahu svojim riječima, tj. ne mora dova biti zasnovana na kur'anskom ili hadiskom tekstu. Ovo je dozvoljeno pod uvjetom da ta dova u sebi ne sadrži riječi ili značenje širka (širk je pripisivanje Allahu sudruga u svojstvima i ibadeviše
Alejkumusselam.
U osnovi je dozvoljeno da se dova upućuje Uzvišenom Allahu svojim riječima, tj. ne mora dova biti zasnovana na kur'anskom ili hadiskom tekstu. Ovo je dozvoljeno pod uvjetom da ta dova u sebi ne sadrži riječi ili značenje širka (širk je pripisivanje Allahu sudruga u svojstvima i ibadetu), grijeh, kidanje rodbinskih veza ili nešto drugo što je šerijatski sporno.
Međutim, gore spomenuta dova i način njenog širenja su sporni zbog sljedećih stvari:
Prvo – što ova dova u sebi sadrži sporno akidetsko značenje sa strane mjesta gdje se nalazi Uzvišeni Allah sa svojim bićem. U dovi je došlo “Allahu dragi, uđi u moju kuću i u kuću mojih prijatelja”, a ovako nešto mogu reči samo oni koji su na akidi da je Uzvišeni Allah svojim bićem na svakom mjestu, što je besumnjivo zabludjela akida. Ispravno je da je Uzvišeni Allah je svojim bićem iznad Arša odvojen od Svojih stvorenja, a Svojim znanjem je na svakom mjestu, On sve vidi i sve čuje. Ovo je ono našto ukazuju jesni i nedvosmisleni šerijatski tekstovi a što je akida Ehli sunneta vel džemata. A ako bi se pokušale opravdati ove riječi time da se misli u prenesenom značenju, kontekst same dove to obija zbog riječi “bdij i liječi nad nama …”.
Drugo – dovljenje Allahu da liječi u Allahovo ime, tj, da liječi u Svoje ime, što je došlo u dovi “Allahu dragi, uđi u …, bdij i liječi … u Allahovo ime”. Ovo je greška u ophođenju prema Allahu, jer je ispravno da Njegova stvorenja čine dobra djela u Njegovo ime a ne da Allah bdije i liječi u Svoje vlastito ime.
Treće – tvrdnja da je ova dova “toliko moćna” je izmišljanje nečega što nema argumenta u šerijatskim tekstovima. Jer da bi neka dova bila moćna i djelotvorna o tome nam treba doći obavještenje u šerijatskim tekstovima kao što je došlo za mnoge zikrove i dove u vjerodostojnom sunnetu.
Četvrto – tražiti da se dotična dova proslijedi 12 puta, te tvrditi da je prosljeđivanje ove dove test da li je Allah na prvom mjestu u nečijem životu, sve ovo je govor o Allahovj vjeri bez znanja i argumenata. Jer da je prosljeđivanje 12 puta (više ili manje što ne igra ulogu) neke dove poput ove test čovjekovog imana, tj. na kom mjestu je kod njega Allah, za ovakav način tumačenja vjere (jer je dova ibadet, tj. srž vjere) nema apsolutno nikakvog dokaza u Šerijatu. Čak nema sličnih primjera u slabim ili krvotvorenim hadisima.
Sve ovo spomenuto nam ukazuje da je ova dova sa načinom kako se širi čista novotarija u vjeri. Jer je dova ibadet, pa ako se ona izmisli (izgovara svojim riječima što je u osnovi dozvoljeno), sa šerijatsko spornim tekstom, a onda se za nju tvrdi da ima djelotvornu moć, te da je treba proslijediti 12 puta drugima i da to predstavlja mjerilo da li je Allah na prvom mjestu ili ne, a da za sve ovo nema dokaza u Šerijatu, onda je to bez sumnje novotarija u vjeri. A kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Aiše, radijallahu anha: “Ko uvede u ovu našu stvar (vjeru) ono što nije od nje to se odbija (tj. to je batil i ništavno)”. Takođe, u hadisu kojeg bilježi Tirmizi, a kojeg muhaddisi ocjenjuju vjerodostojnim, je došlo: “Čuvajte se novina (u vjeri), jer je svaka novina novotarija a svaka novotarija dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru”.
Prema tome, ovu dovu nije dozovljeno koristiti pri dovljenju zbog njenog spornog sadržaja. Takođe, traženje da se ova dova proslijedi u spomenutom broju, te tvrdnja da je moćna i da je odazivanje svemu ovome mjerilo na kom mjestu je kod nekoga Allah, sve ovo je čista novotarija u vjeri, a svaka novotarija je dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeOKUPLJANJE U NOĆI NOVE GODINE RADI UČENJA KUR'ANA, ZIKRENJA ILI DOVLJENJA (ILI POJEDINAČNOG IBADETA)
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Osnova je da musliman slijedi ono sa čime je došao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, od vjere a ne da inovira i dolazi sa novinama u vjeri. Kaže Uzvišeni: „Reci: "Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!" –više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Osnova je da musliman slijedi ono sa čime je došao Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, od vjere a ne da inovira i dolazi sa novinama u vjeri.
Kaže Uzvišeni: „Reci: “Ako Allaha volite, mene slijedite, i vas će Allah voljeti i grijehe vam oprostiti!” – A Allah prašta i samilostan“ (Ali Imran, 31).
Kaže Ibn Kesir (2/32) u tefsiru ovog ajeta: „Ovaj plemeniti ajet presuđuje svakome ko tvrdi da voli Allaha a nije na Muhammedovom, sallallahu alejhi ve sellem, putu, jer on lažljivac u svojoj tvrdnji sve dok ne bude slijedio Muhammedov, sallallahu alejhi ve sellem, Šerijat i vjeru Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, u svim njegovim hadisima (riječima) i stanjima.
Kao što je potvrđeno u Sahihu od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Ko radi neko djelo na kojem nije naša vjera to se odbacuje” “.
A što se tiče onoga što je došlo u pitanju, ono se vraća na pitanje OSNIVANJE IBADETA SA CILJEM RAZLIKOVANJA OD KJAFIRA U NJIHOVIM PRAZNICIMA.
Propis osnivanja ibadeta u vrijeme kada kjafiri imaju svoj praznik sa šerijatske strane predstavlja jednu od odvratnih novotarija u vjeri. Zato nije dozvoljeno posebno izdvajati neki dan ili noć u vrijeme kada kjafiri obilježavaju neki svoj praznik, svejedno bilo to nova godina, uskrs,božić ili slično. „Lijepa i plemenita namjera“ u ovom djelu, tj. da neko bude Allahu u pokornosti u vrijeme kada mu većina ljudi griješi, ne opravdava to djelo niti ga čini ispravnim i dozvoljenim.
Jer za ispravnost i valjanost nekog dobrog djela sa kojim se želi nagrada i Allahovo zadovoljestvo treba ispuniti dva šarta:
– da se to djelo radi iskreno samo u ime Allaha,
– da bude u skladu sa Sunnetom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Okupljanje u noći nove godine radi učenja Kur'ana, zikrenja, dovljenja i slično je novotarija u vjeri i to sa strane izdvajanja i inteziviranja posebnih ibadeta u vrijeme kjafirskog praznika. A to znači da je to dalalet po tekstu hadisa.
Od argumenata koji ukazuju na ovo je sljedeće:
Prvo – ovo nije prenešeno od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je radio niti da je podstakao na isto da se radi. A on kaže u hadisu mutefekun alejhi: “Ko radi neko djelo na kojem nije naša vjera to se odbacuje”
Drugim riječima, od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa sve do današnjeg doba bilo je toliko kjafirskih, džahilskih i mušričkih praznika i povoda u kojima oni griješeći prema Allahu proslavljaju svoje praznike proslave, a da mi nemamo nijedan hadis od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojem nas podstiče na činjenje dobrih djela u vrijeme kada nemuslimani griješe prema Allahu, niti je prenešeno od nekog poznatog učenjaka i imama da je to mustehab raditi. A ono što nije bila vjera muslimana u tome tokom stoljeća od ashaba, selafa pa nadalje, a imali su povoda za to kao i mi danas, to takođe nije niti smije da bude vjera kod nas.
Drugo – ovo (okupljanje za novu godinu radi činjenja ibadeta) predstavlja liječenje griješenja (od strane onih koji slave novu godinu) sa novotarijom, kao što je liječena novotarija iskazivanja tuge, šamaranja i udaranja na dan Ašure od strane Rafidija (šija) sa novotarijom povećanja opskrbe i većom kupovinom uz iskazivanje veselja i radosti na isti dan (a što takođe nije potvrđeno u Sunnetu).
Treće – dovoljno je razlikovanja muslimana od kjafira u tome što mi ne učestvujemo sa njima u njihovim praznicima ninakoji način, takođe što mrzimo i preziremo njihova djela i zabludjelu akidu jer su oprečni Šerijatu.
Četvrto – ako bi se to radilo, tj. okupljalo za novu godinu radi činjenja ibadeta, (ako zamislimo da to nije sporno) bojazan je da bi ljudi postepeno stekli uvjerenje da je to sunet, čime bi se potpomogla i potvrdila novotarija u vjeri.
Peto – samo okupljanje za novu godinu (kao kjafirski praznik) radi činjenja ibadeta je jedan vid učestvovanja sa njima (kjafirima) u veličanju tog praznika, bila nam to namjera ili ne.
O sličnoj temi, tj. pokuđenosti posta na dan rafidijskog praznika Nejruza, pisali su i hanefijski učenjaci Ibn Nudžejm (autor „El-Bahru er-raik“), Kasani (autor „Beda'iu essana'ia“) i Ibnul-Hummam, kao i hanbelijski učenjaci Ibn Muflih (El-Furu’) i Ibn Kudame (El-Mugni) i drugi.
Kaže Ibn Kudame (El-Mugni, 6/180): „Pokuđeno je izdvajati dan Nejruza (a koji je jedan od praznika zabludjeli Rafidija) i Mehredžana sa postom, jer su to dva dana u koje veličaju kjafiri, pa je zato pokuđeno (postiti ih) kao i dan subotu. Analogno ovome se priključuju svi kjafirski praznici ili dani koje oni veličaju“.
Kaže hanefijski učenjak Kasani („Beda'iu essana'ia“, 4/155): „I tako je pokuđen post na dan Nejruza i Mehredžana jer to predstavlja opnašanje medžusija“.
A što se tiče spomenutog hadisa kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu od M'akel ibn Jesara, radijallahu anhu: „Ibadet u vrijeme HERDŽA (ubistava, fitni i poremćaja kod ljudi) je poput hidžre prema meni“, sa njim nije isprano dokazivati opravdanost spomenutog djela.
Kaže Nevevi u komentaru hadisa (Šerhu Muslim, 18/88): „Pod HERDŽOM se ovdje misli na fitnu i poremećaj stanja ljudi, a razlog vrijednosti mnoštva ibadeta u to vrijeme je što su ljudi tada u gafletu (nemarnosti), zapostavljaju ga (ibadet) i ne čine ga osim pojedinci“.
Spomenuti ibadet u vremenu fitne je opći bilo koji ibadet, on nije određen samo postom niti namazom ili dovom, nego svim vrstama ibadeta.
Takođe, taj ibadet nije određen niti ograničen nekim poznatim vremenom kao što su post ponedjeljkom, četvrtkom, u bijelim danima, na dan Ašure, Arefata i slično određeni i propisani da se poste baš u to vrijeme našto nam ukazuju vjerodostojni hadisi.
A dokazivati sa šerijatskim dokazima koji imaju opće značenje, poput ovog hadisa, posebne i specifične ibadete koji su određeni vrstom ibadeta i vremenom obavljanja je stara praksa novotara o kojoj je imam Šatibi govorio u svojoj knjizi „El-Muvafekat“ navodeći karakteristiku po kojoj se prepoznaju novotari.
Prema tome, okupljanje (ili pojedinačno činjenje istog) u noći nove godine radi činjenja ibadeta (namaza, zikra, dove i slično) predstavlja ružnu novotariju zbog gore spomenutog, a svaka novotarija je dalalet a svaki dalalet vodi u Vatru po tekstu vjerodostojnog hadisa.
Pod ovaj propis ne ulazi osoba koja ima ustaljenu praksu da i u danima prije praznika a i poslije njih posti, klanja noćni namaz i čini slične ibadete, jer se ona ne izdvaja u tome činći to u noći nove godine.
Takođe, iz ovoga proizilazi da nije dozvoljeno širiti ili pomagati i učestvovati u širenju spomenute poruke preko interneta jer to predstavlja zabranjeno potpomaganje u griješenju.
Kaže Uzvišeni: „A nemojte se potpomagati u griješenju i neprijateljstvu“ (El-Maide, 2).
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeZBUNJUJUĆA RAZLIKA IZMEĐU 6 USMANOVIH MUSHAFA
Alejkumusselam. Ako je bilo moguće da kontaktiraš tu stranicu, trebao si tražiti sa te iste stranice pojašnjenje toga što ti nije jasno ili da pitaš nekog od naših daija koji su se specijalizirali u kiraetima. Inače, tema Mushafa koji su napisani po takozvanom resmu (rukopisu) Usmanovom, radijallahuviše
Alejkumusselam.
Ako je bilo moguće da kontaktiraš tu stranicu, trebao si tražiti sa te iste stranice pojašnjenje toga što ti nije jasno ili da pitaš nekog od naših daija koji su se specijalizirali u kiraetima.
Inače, tema Mushafa koji su napisani po takozvanom resmu (rukopisu) Usmanovom, radijallahu anhu, a to su ovi koji danas postoje među muslimanima, je veoma opširna i duga jer je izgrađena na poznanju i razumijevanju sedam harfova, kiraeta i onome što se desilo sa historijske strane prilikom pisanja i sakupljanja Kur'ana u jednu knjigu a zatim u jedan Mushaf na jednom harfu u vrijeme Ebu Bekra a zatim Usmana, radijallahu anhuma.
Uglavnom, ono što je došlo u pitanju to između ostalih lijepo pojasnio Muhammed Mahluf El-‘Adevi, poznati savremeni egipatski šejh i zamjenik direktora Univerziteta El-Azhar (preselio 1351 po Hidžri), u svojoj knjizi „El-Bejan fi ulumil-tibjan“ na veoma studiozan način. Rezime toga se sadrži u sljedećem:
Takozvani Usmanovi, radijallahu anhu, Mushafi (njih 6) su napisani njegovom naredbom u vrijeme njegovog hilafeta kada se pojavilo veliko razilaženje među muslimanima oko harfova (a Kur'an je objavljen na 7 harfova kao što je došlo u hadisu mutefekun alejhi) na kojima je Kur'an objavljen. Ti Usmanovi Mushafi su zapisani na jednom HARFU a to je harf Kurejš. Usman, radijallahu anhu, je naredio da se spale svi ostali Mushafi koji su do tada bili napisani, a koji su bili napisani na svih sedam harfova. A sam taj harf Kurejš unutar sebe ima više KIRAETA, pa je u svakom Mushafu pisano rukopisom da obuhvata po jedan kiraet. Naravno, svi ti kiraeti su prenešeni odPoslanika, sallallahu alejhi ve sellem, oko čega nema spora niti razilaženja. U tim rivajetima (ili kiraetima) ima razlike u nekim harfovima i riječima, tj. u nekim su neke riječi potvrđene a u nekim nisu ili ima razlike unutar samih riječi u nekim harfovima. Zbog toga je su Usmanovim Mushafima pisano takvim rukopisima da oni u sebi obuhvataju te kiraete.
Treba naglasiti da te razlike unutar rivajeta i kiraeta ne utiču na značenje ajeta, recimo neke riječi se u arapskom izgovaraju i pišu na više načina pa su ti načini došli u različitim kiraetima, a isto imaju značenje.
Na primjer: riječ SIRATAL-MUSTEKIM unutar Fatihe je u tim kiraetima došla da se piše: siratal-mustekim (gdje je harf s sad), siratal-mustekim (gdje je harf s sin) i ziratal-mustekim (harf z je zal). Rukopis Usmanovog, radijallahu anhu,Mushafa je takav da se mogu čitati svatri spomenuta kiraeta ove riječi unutar Fatihe.
Sve navedeno je urađeno tako da bi se sačuvao svaki kiraet i rivajet koji je prenešen od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i to unutar jednog harfa a to je harf Kurejš.
Nadam se da nakon spomenutog ne bi trebalo ostati nejasnoće.
A poznati akidetski princip da ko zanegira makar jedan harf iz Kur'ana da time postaje nevjernik je ispravan.
Međutim, on se odnosi na negiranje harfa iz Kur'ana koji je prenešen i zapisan u mutevatir kiraetima, ušto naravno ulaze svi kiraeti (sa svojim međusobnim razlikama) koji su prenešeni u resmu (rukopisu) Usmanovih, radijallahu anhu, Mushafa. Znači, te sitne razlike u nekim riječima ili slovima unutar riječi ne ulaze u ono sa čijim se negiranjem izlaazi iz vjere. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeOBILJEŽAVANJE DATUMA ROĐENJA POSLANIKA s.a.v.s. PREDAVANJEM, PRIREDBOM, SIJELOM ILI SLIČNO
Alejkumusselam. Proslavljanje mevluda Pisati, govoriti, argumentirati i raspravljati se oko toga da li je proslavljanje mevluda kako je uobičajeno kod nas i islamskom svijetu novotarija ili ne, mislim da je to suvišno i bespotrebno za ozbiljne praktičare Islama osim u slučaju poučavanja džahila, nezviše
Alejkumusselam.
Proslavljanje mevluda
Pisati, govoriti, argumentirati i raspravljati se oko toga da li je proslavljanje mevluda kako je uobičajeno kod nas i islamskom svijetu novotarija ili ne, mislim da je to suvišno i bespotrebno za ozbiljne praktičare Islama osim u slučaju poučavanja džahila, neznalica i onih koji imaju pogrešno poimanje Islama, a takođe to gubljenje dragocjenog vremena na tako očitim i jasnim pitanjima vjere.
Uvijek će biti muslimana a među njima često i daija koji neke stvari vjere ne mogu probaviti i svariti pa makar one bile jasne kao bjelina sunčanog dana. Ispravnost stava o nekom pitanju vjere se ne mjeri po mnoštvu ljudi ili autoriteta koji ga zastupaju nego po šerijatskim argumentima sa kojima se podupire.
Datum rođenja Allahovog miljenika
Što se tiče dana njegovog rođenja, nema razilaženja između biografičara i učenjaka hadisa da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rođen u ponedjeljak.
Takođe, početak poslanstva Poslanika, sallallahu alejhi vesellem, je bio u ponedjeljak, njegov dolazak u Medinu prilikom hidžre je bio u ponedjeljak i dan kada je preselio na bolji svijet je bio u ponedjeljak. Sve ovo je došlo u vjerodostojnim hadisima:
– Bilježi Muslim u svom Sahihu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o postu ponedjeljkom pa je rekao: “To je dan u kojem sam rođen i dan u kojem je počelo moje vjerovjesništvo – počela mi je objava”.
– Bilježi Buharija u svom Sahihu hadis u kojem se navodi kako su muslimani Medine čuli da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao iz Mekke (krenuo na Hidžru) … Pa su sreli Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u mjestu zvanom El-Harre, pa je sa njima otišao desno tako da je odsjeo kod Beni Amra ibn Avfa, a to je bilo u ponedjeljak.
– Bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Enesa, radijallahu anhu, da je dan preseljenja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bio ponedjeljak.
A što se tiče mjeseca rođenja, većina biografičara je na stavu da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rođen u mjesecu Rebi'u-evel, a što je i tačno. Dok Es-Suhejli u svojoj knjizi “Er-revdu el-enif” (1/282) pripisuje
Zubejru ibn Bekkaru stav sa kojim se on izdvojio od svih ostalih da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rođen u mjesecu Ramazanu.
Međutim, postoji veliko razilaženje kod historičara i autora sire oko tačnog datuma rođenja Allahovog miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što je potvrđeno da je rođen u ponedjeljak u mjesecu Rebi'ul-evvelu.
Naime, Ibn Kesir u njegovoj siri “El-Fusul” navodi četiri mišljenja:
– prvo: da je rođen drugog Rebi'u-evela,
– drugo: da je rođen osmog,
– treće: desetog
– četvrto: dvanaestog Rebi'ul-evela.
Nema nekog vjerodostojnog argumenta koji presuđuje po ovom pitanju.
Organizovanje predavanja, priredbi, svečanosti i slično povodom njegovog datuma rođenja
Organizovanje skupova, predavanja, priredbi, svečanosti i slično povodom datuma rođenja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i ponavljanje istih svake godine u isto vrijeme je takođe novotarija u vjeri kao i klasično proslavljanje mevluda. Svejedno kakve namjere i nijetove imali organizatori takvih aktivnosti ovakve manifestacije nisu propisane u Islamu niti se mogu opravdati, te ih nije dozvoljeno organizovati niti njima prisustvovati.
Argumenti zabrane ovakvih skupova i aktivnosti su sljedeće:
Prvo – što se ovakve svečanosti konstantno ponavljaju svake godine u isto vrijeme, a u Islamu ono što se ponavlja svake godine naziva se na arapskom ‘ID-om, na bosanskom „praznik“, tj. vraća se na arapsku riječ ‘ADE JE'UDU ‘ID što znaći ono što se stalno vraća i ponavlja. U osnovi u Islamu nema ID-a (praznika koji se ponavlja svake godine) osim dva ID-a bajrama: ramazanskog i kurbanskog. Svi praznici mimo dva bajrama su novotarija u vjeri.
Dokaz za to su je hadis od Enesa, radijallahu anhu, u kojem je došlo da kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu oni su imali dva dana (praznika) u kojima su igrali (praznovali), pa je rekao: “Zaista vam je Allah zamjenio (ta dva praznika) sa boljim od njih: kurbanski i hadžijski bajram”. Hadis bilježe Ebu Davud, Nesai, Ahmed i Hakim, a vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi, Ibn Hadžer, Albani i Šuajb Arnaut.
Drugo – povodom datuma rođenja, za koji se ne zna ni kada je tačno bio: 2., 8., 10. ili 12. Rebi'ul-evvela, nisu Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ni ashabi niti selef ovog Ummeta nisu pravili manifestacije, svečanosti ili na neki drug način ih obilježavali. A ono što nije bilo od vjere u njihovo vrijeme nije ni danas, jer da je u tome, tj. izdvajanju ovog dana sa tim manifestacijama, bilo hajra ne bi ih mi u tome pretekli s obzirom koliko su oni bili gorljivi u praktikovanju i slijeđenju sunneta.
Treće – organizovanje ovakvih susreta nije bilo poznato kod prvih muslimana nego je to posljedica oponašanja kjafira u njihovim običajima. Kjafiri veličaju i obilježavaju dane u kojima su njihovi velikani rođeni, a to nije bilo svojstveno muslimanima u prva četiri stoljeća Islama nego se postepeno raširilo tek kada je to zabludjela šitska sekta ‘Ubejdije uvela u praksu među muslimane Egipta.
A oponašanje kjafira u onome što je karakteristično za njih je zabranjeno na osnovu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko oponaša neke ljude (jedan narod) on je od njih”. Hadis bilježe Ebu Davud i Ahmed, a ocijenili su ga dobrim i vjerodostojnim Ibn Hibban, Ibn Hadžer, Albani i Sulejman ‘Ulvan.
Sa druge strane, musliman treba da se prisjeća velikih događaja iz istorije Islama iz sire Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, stalno i neprestano, da slijedi njegov sunnet, da ga uzme za uzor u njegovoj Uputi sa kojom je došao u svim sferama života, da nastoji izučavati sunnet i siru cijele godine. A ne da njegova vjera postane zbir vjerskih manifestacija i svečanosti zbog ovog ili onog dana ili noći u kojima se nešto u istoriji Islama desilo. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manje