Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
DA LI JE NISAB ZA ZEKAT U NOVCU 300 eura?!
a novac nisab za srebro 595 g, tj. danas oko 300 eura 3- da je nisab za novac nisab ono sto je korisnije za siromahe, tj. što je manje vrijednosti, a to je danas srebro. Pa je šejh Muneddzid izabrao treći stav. A najblize ispravnom, a Allah zna najbolje, je da je nisab za novac nisab zlata, tj. 85 gviše
a novac nisab za srebro 595 g, tj. danas oko 300 eura
3- da je nisab za novac nisab ono sto je korisnije za siromahe, tj. što je manje vrijednosti, a to je danas srebro.
Pa je šejh Muneddzid izabrao treći stav.
A najblize ispravnom, a Allah zna najbolje, je da je nisab za novac nisab zlata, tj. 85 g, odnosno 3000 eura.
Nema dokaza – hadisa po ovom pitanju.
Ako bi neko rekao: zar da uzimamo tvoj odabir ispravnom mišljenja a na drugoj strani su Vijeće velike uleme u Saudiji i šejh el-Munedžid? Odgovor je:
U islamu nije dokaz sam po sebi stav šejha Munedždžida ni stav Viskorangirane uleme, nego se za njihov stav traži dokaz. A dokaza nema, jer da ga ima naveli bi ga. Pojava papirnog novca i mes'ele vezane za njeg su savremena pitanja.
Vrijednost srebra je od vremena Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, mnogo opala skoro da nije vrijedan spomena, za razliku od zlata. Sa druge strane, nisab za deve je 5 deva, nisab za ovce 40 ovaca, nelogično je da u šerijatu osoba koja ima 4 deve ne treba dati zekat jer nema nisab, kao i osoba koja ima 39 ovaca ne treba dati zekat jer nema nasab, a te se obe smatraju siromašnim po hanefijama, a onda osoba koja ima 300 eura treba dati zekat i da se tretira bogatom. Znači, da onaj ko ima 4 deve ili 39 ovaca ne treba dati zekat, a osoba koja ima 300 treba dati.
Zadnji stav je najbliži ispravnom zato što ako bi uzeli srebro za nisab onda bi i siromašni davali zekat, a to je kontradiktorno samom davanju zekata jer ga siromašni primaju.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI SE BRAKOVI SKLOPLJENI BEZ VELIJA TRETIRAJU KAO BLUD?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Da li je pristanak velija (oca, brata, amidže, ...) da se žena uda za određenu osobu šart valjanosti braka prilikom njegovog sklapanja učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. (Prviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Da li je pristanak velija (oca, brata, amidže, …) da se žena uda za određenu osobu šart valjanosti braka prilikom njegovog sklapanja učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.
(Prvo mišljenje) – da brak sklopljen bez pristanka velija nije ispravan.
Ovo je stav džumhura (većine) učenjaka, od kojih su i tri mezheba malikijski, šafijski i hanbelijski.
(Drugo mišljenje) – da punoljetna žena može samu sebe da uda bez dozvole velija, tj. da pristanak velija nije šart valjanosti braka.
Na ovome je manja skupina učenjaka, od kojih su i hanefije u zvaničnom stavu mezheba, a unutar nahefijskog mezheba su tri mišljenja po ovom pitanju.
I jedni i drugi imaju dokaze sa kojima podupiru svoje mišljenje, a ispravan stav je, a Allah zna najbolje, ono na čemu je džumhur učenjaka, tj. da je pristanak velija šart valjanosti braka.
Jer kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema braka bez velija”. Hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ahmed i ostali, a većina muhaddisa ga ocjenjuje prihvatljivim i vjerodostojnim.
Međutim, u državama, mjestima i sredinama gdje se slijedi hanefijski mezheb, kada se šerijatsko vjenčanje izvrši po šartovima hanefijskog mezheba, pri čemu nije uslov validnosti braka da se traži dozvola velija, tako sklopljen brak je šerijatski ispravan i validan. Nema potrebe da se obnavlja vjenčanje niti se smatra da supružnici u žive u bludu, jer je to način sklapanja bračnog ugovora u jednom od priznatih fikhskih mezheba.
U protivnom, ako bi takve brakove tretirali nevalidnim, onda bi većina muslimana onih krajeva u kojima se slijedi hanefijski mezheb (poput balkanskih država) bili kopilad jer su brakovi njihovih roditelja bili batil, a život supruđnika takvih brakova bi bio čin bluda i zinaluka. A ovo je pogrešno razumijevanje razilaženja učenjaka po ovom i sličnim pitanjima.
Oni koji znaju i ubijeđeni su na osnovu argumenata da je jedan od šartova valjanosti sklapanja braka pristanak velija, pa pored toga ožene se (ili udaju) bez velija slijedeći strasti ili zloupotrebljavajući stav henefisjkog mezheba radi lične koristu, oni su griješni jer slijede strasti i trebaju se pokajati. Zatim, ako nakon toga bračni spor podignu do učenog ko ne slijedi henafijski mezheb u ovom pitanju, on ima pravo da zahtijeva da obnove vjenčanje uz pristanak velija.
Prema tome, (odgovor na prvo pitanje) nije potrebno da obnovite šerijatsko vjenčanje niti vi živite u bludu.
(Odgovor na drugo pitanje) A to što se prenosi od dotičnog daije, ako je tako rekao, to nije tačno niti ispravno ako se misli na sklapanje braka po hanefijskom mezhebu. Moguće je da ti nisi dobro razumio, ili da je on govorio u kontekstu nekog drugog pitanja, ili da mu se desila omaška prilikom pojašnjavanja. A svako je sklon greški pa i učeni.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeSVJEDOČENJE ŽENA PRI ŠERIJATSKOM VJENČANJU
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Svjedočenje prilikom šerijatskog vjenčanja je od šartova valjanosti braka po ispravnom stavu učenjaka. Po većini učenjaka da bi svjedočenje bilo validno moraju ga izvršiti: dvaviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Svjedočenje prilikom šerijatskog vjenčanja je od šartova valjanosti braka po ispravnom stavu učenjaka. Po većini učenjaka da bi svjedočenje bilo validno moraju ga izvršiti: dva muslimana, muškaraca, koji su pravedni (ne ustrajavaju u činjenju velikih grijeha), punoljetni i pametni.
Oko svjedočenja žena u nečemu što nije vezano za imetak niti se vraća na imetak učenjaci imaju podijeljeno mišljenje:
Prvi stav: da se ne prima svjedočenje žena pri sklapanju braka, u talaku, vraćanju supruge, utvrđivanju porijekla, ilau'(zaklinjanju muža da neće prići supruzi više od 4 mjeseca), ziharu (riječima muža supruzi: „ti si mi poput leđa moje majke“), primanju islama, otpadništvu, utvrđivanju smrti, punomoći, vesijjetu i slično.
Ovo je stav većine učenjaka.
Od argumenata sa kojima dokazuju svoj stav je sljedeće:
Riječi Uzvišenog: „O vjernici, kada vam se približi smrt, prilikom davanja oporuke neka vam posvjedoče dvojica pravednih rođaka vaših“. (El-Maide, 106)
Vjerodostojan hadis kojeg bilježi Bejheki: „Nema braka bez velija i dva pravedna svjedoka“.
Prenosi Malik od Zuhrija: „Do sada je bio sunnet da nije dozvoljeno svjedočenje žena u šerijatskim kaznama, pri sklapanju braka i davanju talaka“.
Drugi stav: da se prima svjedočenje žena u svemu mimo šerijatskih kazni i odmazde. Pri čemu je uslov da dvije žene mijenjaju jednog muškarca.
Dokazuju to sa opštim značenjem onoga što je došlo u ajetud-dejn (ajeta o dugu): „I navedite dva svjedoka, dva muškarca vaša, a ako nema dvojice muškaraca, onda jednog muškarca i dvije žene, koje prihvaćate kao svjedoke; ako jedna od njih dvije zaboravi, neka je druga podsjeti.“ (El-Bekara, 282)
Odabrano mišljenje je stav džumhura (većine) učenjaka, osim kada to nužda zahtijeva.
Prema tome, ne prima se svjedočenje žena prilikom šerijatskog vjenčanja.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjePROPIS ŽENIDBE OCA I SINA SA MAJKOM I KĆERKOM
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Nema smetnje u tome, jer među njima nema rodbinske veze ni po porijeklu niti po mlijeku (dojenju). Zabranjeno je sinu da oženi ženu svoga oca (ako se razvedu) po 22. kur'anskomviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Nema smetnje u tome, jer među njima nema rodbinske veze ni po porijeklu niti po mlijeku (dojenju). Zabranjeno je sinu da oženi ženu svoga oca (ako se razvedu) po 22. kur'anskom ajetu u suri En-Nisa. A u 23. ajetu sure En-Nisa je došla zabrana ocu da oženi pastorku (kćerku supruge od drugog muža, u slučaju da se razvede sa njenom majkom) kao i zabrana ocu da oženi suprugu njegovog sina (ako bi se sin razveo od nje). Zatim u 24. ajetu sure En-Nisa, nakon što je Uzvišeni Allah nabrojao pojedinačno ko je sve zabranjen za ženidbu u prethodna dva ajeta, kaže: „A dozvoljene su vam (žene) mimo toga“.
Kaže Uzvišeni:
„I ne ženite se ženama kojima su se ženili očevi vaši – a što je bilo, biće oprošteno; to bi, uistinu, bio razvrat, gnusoba i ružan put. (En-Nisa, 22)
Zabranjuju vam se: matere vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše, i sestre očeva vaših, i sestre matera vaših, i bratične vaše, i sestrične vaše, i pomajke vaše koje su vas dojile, i sestre vaše po mlijeku, i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod vašim okriljem od žena vaših s kojima ste imali bračne odnose – ali ako vi s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh – i žene vaših rođenih sinova, i da sastavite dvije sestre – što je bilo, bilo je, Allah zaista prašta i samilostan je. (En-Nisa, 23)
I udate žene, osim onih koje zarobite; to su vam Allahovi propisi – a ostale su vam dozvoljene“. (En-Nisa, 24)
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDUŽNOSTI SUPRUGE PREMA MUŽEVOJ DJECI IZ PRETHODNOG BRAKA
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda, a zatim: Po ovom pitanju nema konkretnih šerijatskih tekstova iz Kur'ana i sunneta. Nego se ono vraća na opće dužnosti i obaveze supružnika jednog prema drugom. A te dužnostiviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika Muhammeda, a zatim:
Po ovom pitanju nema konkretnih šerijatskih tekstova iz Kur'ana i sunneta. Nego se ono vraća na opće dužnosti i obaveze supružnika jednog prema drugom. A te dužnosti su duga i opširna tema.
Konkretan odgovor na ovo pitanje je:
Prvo – supruga u osnovi nije dužna da živi u istoj kući (stanu), da prihvati, odgaja, hizmeti i čuva muževu djecu iz prethodnog braka. Ako na to nije pristala prije sklapanja braka ili pri vjenčanju, muž nema pravo da to od nje traži poslije.
Nema dokaza koji obavezuje suprugu da odgaja, hizmeti i živi sa muževom djecom iz prethodnog braka.
Supruga nema pravo sprečavati muža da s vremena na vrijeme, shodno kako je dogovoreno sa bivšom suprugom ili na sudu, dovede djecu i da budu kod njega, ali ne u svojstvu stalnog boravka. Na njoj je da se prema njima ophodi na najljepši način, a što ulazi u lijepo ophođenje prema mužu.
Ako muž ne može da obezbijedi posebnu kuću (ili stan) za djecu iz prethodnog braka i kuću (ili stan) za suprugu, nema smetnje (rješenje je) da žive u istoj kući (ili stanu), naravno ako je dovoljno prostrana. To jest, da se podijeli na dva dijela, da supruga ima svoju sobu, kuhinju i kupatilo, a djeca svoju sobu, kuhinju i kupatilo, da im bude zajednički samo ulaz. A ako nije moguće da kuhinja i kupatilo budu odvojene i posebne, onda da ih koriste zajednički, ako supruga pristaje na to.
Drugo – ako je supruga prije braka ili pri vjenčanju pristala da će živjeti sa muževom djecom, da će ih hizmetiti, odgajati i paziti, onda je ona dužna da to ispoštuje, jer je sama pristala i sebe obavezala.
Dokaz da je obavezna su opće značenje ajeta i hadisa koji ukazuju da je vadžib izvršiti šartove, dogovore i obećanja na koje osoba sama pristane.
Treće – bračni par koji nije znao za gore spomenute principe i propise, nakon što sazna treba da sjednu, dogovore se i nađu zajedničko rješenje. Ako ne mogu sami da riješe i nađu zajedničku, neka odu oboje pred učenu osobu da im ona riješi i da smjernice kako ne bi ovo pitanje bilo razlog raspada braka i razvoda.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDO KOJEG KOLJENA SE RODBINA MOŽE ŽENITI?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: U šerijatskim tekstovima, u kojima se govori o ženama koje je dozvoljeno ženiti, se navede žene koje je zabranjeno ženiti, jer je njihov broj manji od onih koje je dozvoljeno.više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
U šerijatskim tekstovima, u kojima se govori o ženama koje je dozvoljeno ženiti, se navede žene koje je zabranjeno ženiti, jer je njihov broj manji od onih koje je dozvoljeno. Postoje povodi i razlozi zbog kojih su određene žene zabranjene za ženidbu stalnom zabranom za sva vremena i privremenom zabranom koja kada nestane žena postaje dozvoljena za ženidbu.
Detaljnije o tome pročitaj na ovom linku:
http://zijad-ljakic.com/index.php?option=com_content&view=article&id=707:ene-koje-je-nije-dozvoljeno-eniti&catid=68:propisi-vezani-za-eneenska-pravaabortus&Itemid=94
A što se tiče koljena rodbinske veze do koje je dozvoljeno ženiti nekoga od rodbine, u islamu to nije regulisano koljenima ili stepenima (kako je u zakonima nekih država).
Najbliža rodbina koju je dozvoljeno ženiti po šerijatskim tekstovima su kćerka amidže, dajdže i tetke.
Na ovo ukazuju sljedeći kur'anski ajeti iz sure En-Nisa’:
Kaže Uzvišeni: “Zabranjuju vam se: matere vaše, i kćeri vaše, i sestre vaše i sestre očeva vaših, i sestre matera vaših i bratične vaše, i sestrične vaše, i pomajke vaše koje su vas dojile, i sestre vaše po mlijeku, i majke žena vaših, i pastorke vaše koje se nalaze pod okriljem od žena vaših s kojima ste imali bračne odnose, – ali ako vi s njima niste imali bračne odnose, onda vam nije grijeh -, i žene vaših rođenih sinova, i da sastavite dvije sestre, – što je bilo, bilo je, Allah zaista prašta i samilostan je, -,
I udate žene, osim onih koje zarobite; to su vam Allahovi propisi, – a ostale su vam dozvoljene …”. (En-Nisa’ 23-24)
U prvom ajetu i na početku drugog Uzvišeni Allah nabraja koje žene je muslimanu zabranjeno oženiti, a onda kaže: “To su vam Allahovi propisi, – a ostale su vam dozvoljene”.
Kažu mufessiri, poput Ibn Kesira, El-Džessasa, Ibnul-‘Arebija, Ibn Dževzija, S'adija, Rešida Ride i mnogih drugih, da se pod ovim riječima “a ostale su vam dozvoljene” misli na sve žene koje nisu spomenute u prethodnom tekstu ajeta.
Neki od njih, kao Rešid Rida u svom tefsiru “El-Menar” (5/7) i S'adi u svom tefsiru “Tejsiru el-kerimi er-rahman” (1/173), da bi stvar bila jasnija kažu “riječi Uzvišenog “a ostale su vam dozvoljene”, tj. poput kćerke amidže, kćerke dajdže, kćerke tetke od oca i kćerke tetke od majke”. Negirati ovo što je došlo u ova dva ajeta znači utjerivati Uzvišenog Allaha u laž, a to je djelo kufra. Zato nema razilaženja među učenjacima ovog Ummeta da je dozvoljeno oženiti kćerku amidže, didže i tetki sa obe strane. Ovo je bila i ostala praksa islama i muslimana kroz historiju od ashaba pa do dan danas.
Prema tome, u tvom konkretnom slučaju, nema sumnje da je dozvoljeno da stupite u bračne veze bez obzira koje koljeno bilo.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeVALIDNOST BRAKA DŽAHILA (muslimana) KADA SE VRATE VJERI
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Brakovi koje kjafiri (nemuslimani) sklope i tretiraju ih valjanim kod njih samih, te brakove islam priznaje i presuđuje da su ispravni, ako po islamu nema zapreke u rodbinskojviše
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Brakovi koje kjafiri (nemuslimani) sklope i tretiraju ih valjanim kod njih samih, te brakove islam priznaje i presuđuje da su ispravni, ako po islamu nema zapreke u rodbinskoj vezi ili srodstvu po mlijeku da u osnovi stupe u brak. Također, priznaje se posljedica tih brakova, poput porijekla djece rođene u tim brakovima, međusobnog nasljeđivanja i drugih propisa valjanog braka.
Treba naglasti da je osnovni uslov da ga oni sami tretiraju brakom, a ne slobodnom vezom ili vezom ljubavnika i slično.
U vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, islam je primio velik broj ljudi, on nije ispitivao o šartovima njihovih skolopljenih brakova, nego ih potvrdio, što ukazuje da su valjani.
Kaže hanbelijski učenjak Ibn Kudame (El-Mugni, 7/115): „Brakovi kjafira su valjani, priznaju se kada prime islam ili traže presudu kod nas (muslimana), ako je žena od onih sa kojom je dozvoljeno stupiti brak u osnovi“. Zatim je Ibn Kudame prenijeo riječi učenjaka Ibn Abdulberra: „Idžma (konsenzus) učenjaka je na tome da ako supružnici prime islam zajedno odjednom, oni ostaju u svom braku, osim ako je među njima prepreka zbog rodbinskih veza ili dojenja. Velika skupina muškaraca i žena je primila islam u vrijeme Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i priznati su im njihovi brakovi, nije ih pitao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o šartovima braka niti o načinu kako su sklopljeni. Ovo je nužno poznata stvar prenešena u mutevatir predajama, te je time na stepenu jekina (jasnog ubjeđenja)“.
A što se tiče osoba koje su po rođenju muslimani, tj. iz muslimanske porodice, propis njihovih brakova zavisi od vjerskog stanja tih osoba:
1- da te osobe u vremenu sklapanja braka ne praktikuju ništa od vjere, svejedno deklarisali se kao muslimani ili ateisti
Njihovi brakovi sklopljeni u opštini kada se vrate vjeri imaju status brakova kjafira, to jest, njihov brak se priznaje, djeca iz tog braka su njihova djeca. Oni nisu obavezni da se šerijatski vjenčaju.
2- da te osobe praktikuju neke temelje vjere što ih čini muslimanima, poput namaza, posta i slično
Propis brakova ovih osoba zavisi od stanja:
Prvo – Ako su sklopili šerijatski brak, svejedno pred hodžom po hanefijskom mezhebu bez dozvole velijja ili pred nekim učenim po druga tri mezheba uz dozvolu velijja, brak je valjan bez ikakve sumnje.
Drugo- Ako se šerijatski nisu vjenčali, nego samo opštinski, a znali su za propis obaveze sklapanja šerijatskog braka, njihov brak se vraća na pitanje šerijatske valjanosti braka sklopljenog samo u opštini. Ako ispunjava šartove islamskog braka valjan je, a ako ne nije.
Detaljnije o tom pitanju pročitaj na ovom linku:
https://www.ehlus-sunne.ba/index.php/brak-intima-ljubav/531-da-li-opstinsko-vjencanje-moze-zamijeniti-serijatsko
Treće – Ako nisu znali za obavezu sklapanja šerijatskog braka, zbog džehla o propisu istog, pa sklope brak samo opštinski i obznane da su u braku, njihov brak nakon vraćanja vjeri je valjan, s tim da je mustehab (preporučeno) da se šerijatski vjenčaju.
Muškarac i žena koji su porijeklom iz muslimanske porodice, svejedno praktikovali vjeru ili ne, ako žive zajedno ali ne u braku nego u slobodnoj vezi ili sličnim zajednicama, njihov zajednički život se tretira kao zinaluk, a djeca rođena kao kopilad. Vadžib je da se odmah razdvoje, a oko sklapanja braka među njima oko toga se ulema razilazi, ispravno je da nema smetnje ako se oboje pokaju od tog djela.
Prema tome, shodno u kojem gornjem stanju se nalazi taj bračni par, to je i odgovor na njegovo pitanje.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI SE INTIMNI ODNOS U ANALNI OTVOR TRETIRA BLUDOM?
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim: Propis intimnog odnosa u analni otvor Došlo je mnogo hadisa koji jasno i nedvosmisleno ukazuju na zabranu spolnog općenja u analni otvor, te da je to jedan od velikih grijeha.više
Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:
Propis intimnog odnosa u analni otvor
Došlo je mnogo hadisa koji jasno i nedvosmisleno ukazuju na zabranu spolnog općenja u analni otvor, te da je to jedan od velikih grijeha.
Ti hadisa su:
– “Zaista se Allah ne stidi istine, ne prilazite ženama u njihove dubure (stražnjice)”, bilježi ga Darimi, Nesai’ u “El-Kubra”, Ahmed, Ibn Madže, Bejheki, Ibn Hibban od Huzejme ibn Sabita, radijallahu anhu. Šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u “Irvaul-galil” (2005).
– Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u više rijaveta:
“Allah neće gledati u čovjeka koji je polno općio sa svojom ženom u njenu duburu (stražnjicu)”, bilježi ga Ahmed.
“Proklet je onaj ko priđe svojoj ženi u njenu duburu (stražnicu)”, bilježe ga Ebu Davud, Darimi, Nesai’ u “El-Kubra”, Ibn Madže, Ahmed i ostali.
“Ko ode proroku i povjeruje mu u ono što kaže, ili priđe ženi koja je u stanju hajza, ili priđe ženi u njenu duburu (stražnjicu), on je čist od onoga što je objavljeno Muhammedu”. Bilježe ga Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Madže i Darimi i Ahmed.
U braku
Ako bi muž i supruga upražnjavali taj vid zabranjenog odnosa, za taj prijestup nema keffareta (otkupa) niti određene šerijatske kazne. Supruzi nije dozvoljeno da se odaziva mužu na takav odnos, njoj je dozvoljeno da traži fesh (poništenje braka) ako se muž ne pokaje i ne prestane sa tim zabranjenim činom. Ako se ovaj prekršaj podigne do kadije (šerijatskog sudije), on može odrediti kaznu sa kojom se odvraća od sličnog grijeha, jer je intimni odnos u analni otvor grijeh za koji ne postoji šerijatom određena kazna niti keffaret. (Keššaful-kinna'i, El-Buhuti, 5/190)
Van braka (blud)
Po većini učenjaka, tj. malikijama, šafijama i hanabilima, blud se tretira intimni prilazak ženi svejedno bio u vaginalni ili analni otvor. To jest, nad njima se sporovodi šerijatska 100 bičeva za neoženje i neudate i kamenovanje za oženje i udate, naravno ako se prekršaj podigne do kadije putem priznanja počinitelja ili opružbom svjedoka.
Dok Ebu Hanifa smatra da intimni prilazak ženi u analni otvor nije na stepenu prilaska u vaginalni otvor. Po njemu za bludnjičenje u analni otvor nije ista kazna kao blud u vaginalni otvor. To jest, nema bičevanja (neoženjenim i neudatim) niti kamenovanja (za one koji su u braku a počine blud).
Prema tome, omladina koja upražnjava ovaj vid zabranjenog intimnog odnosa po većini učenjaka se tretira bludnicima i na njih se odnosi kazna 100 bičeva koja je spomenuta u kur'anskom ajetu sure En-Nur.
Kaže Uzvišeni: „Bludnicu i bludnika izbičujte sa stotinu udaraca biča, svakog od njih, i neka vas pri vršenju Allahovih propisa ne obuzima prema njima nikakvo sažaljenje, ako u Allaha i u onaj svijet vjerujete, i neka kažnjavanju njihovu jedna skupina vjernika prisustvuje!“ (En-Nur, 2)
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI JE DODATAK “SEJJIDINA” U SALAVATIMA VJERODOSTOJAN?
Ve alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu. Nije prenešeno ni u jednom hadisu teksta salvata dodatak "Sejjidina". S tim da je došlo u hadisi mutefekun alejhi koji ne govore o salvatu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za sebe rekao da je on sejjid (prvak) ovog Ummeta na Sudnjem danu.više
Ve alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.
Nije prenešeno ni u jednom hadisu teksta salvata dodatak “Sejjidina”.
S tim da je došlo u hadisi mutefekun alejhi koji ne govore o salvatu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za sebe rekao da je on sejjid (prvak) ovog Ummeta na Sudnjem danu. Znači, od sunneta je, bolje je i ispravnije da se ne dodaje taj dodatak, a ko doda nema smetnje, to nije novotarija.
Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manjeDA LI SE HADISI O NAGOVJEŠTAJU OSVAJANJA ISTANBULA ODNOSE NA MUHAMMEDA EL-FATIHA
Alejkumusselam! Ono što je općepoznato među muslimanima, svejedno putem usmenog prenošenja ili učenjem u školama, da je osvajanje Konstatinopolja koje se desilo 1453. po Miladiju od strane Muhammeda El-Fatiha i osmanske vojske ostvarenje onoga što je nagoviješteno u Sunnetu od strane Poslanika, sallviše
Alejkumusselam!
Ono što je općepoznato među muslimanima, svejedno putem usmenog prenošenja ili učenjem u školama, da je osvajanje Konstatinopolja koje se desilo 1453. po Miladiju od strane Muhammeda El-Fatiha i osmanske vojske ostvarenje onoga što je nagoviješteno u Sunnetu od strane Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Međutim, po ovom pitanju učenjaci i historičari imaju podijeljeno mišljenje.
Takođe, detaljna i precizna analiza istog pitanja ne ide sasvim u prilog spomenutom raširenom shvatanju kao što je običaj u mnogim raširenim predajama među ljudima.
Naime, oko osvajanja ili oslobađanja Konstantinopolja (današnjeg Istanbula) prenešena su tri hadisa:
Prvi hadis:
od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Jeste li čuli za grad čiji je jedan kraj prema kopnu a drugi prema moru?” “Da, Allahov Poslaniče”, odgovoriše. A zatim nastavi: “Neće nastupiti Sudnji dan sve dok se protiv njega (tog grada) ne bude borilo sedamdeset hiljada od potomaka Ishaka. Pa kada dođu neće se boriti sa oružjem niti će gađati sa kopljem, reći će LA ILLAHE ILLELLAH VALLAHU EKBER, pa će pasti jedna od njegove dvije strane – kaže Sevr, a on je jedan od ravija hadisa – Ne znam da je rekao osim ona (strana) koja je prema moru. Zatim će reći drugi put LA ILLAHE ILLELLAH VALLAHU EKBER, pa će pasti njegova druga strana. Zatim će treći puta reći LA ILLAHE ILLELLAH VALLAHU EKBER, pa će im se otvoriti (grad), ući će u njega i kupiti ratni plijen. Dok budu međusobno dijelili ratni plijen doći će im glasnik i reći: Dedždžal se pojavio, pa će ostaviti sve i vratiti se”. Hadis bilježi Muslim u svom Sahihu, a kaže Nevevi u Komentaru Muslimovog Sahiha da se pod pomenutim gradom misli na grad Konstantinopolj.
U ovom hadisu je došlo da će Konstantinopolj osvojiti potomci Ishaka, a to su Rimljani (Evropljani), što je kod mnogih komentatora hadisa izazvalo nejasnoću, zato Ibn Kesir i mnogi drugi tumače da će se to desiti od strane Rimljana koji su prešli na Islam (oni ili njihovi preci) te da će oni osvojiti Konstantinopolj, što nema sumnje da je lijepo tumačenje na koje ukazuje drugi hadis Ebu Hurejre, radijallahu anhu, sa kojim Ibn Kesir i dokazuje ovo tumačenje.
Takođe, bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, hadis o predznacima Sudnjeg dana u kojem je došlo da će se muslimani boriti protiv Rimljana u El-E'amaku i Dabiku (dva mjesta kod Haleba u Siriji), zatim će osvojiti Konstantinopolj (čije ime je spomenuto u samom tekstu hadisu), pa dok budu dijelili ratni plijen obavijestit će ih šejtan da se Mesih (Dedždžal) pojavio a što je laž, pa će se oni vratiti i kad budu u Šamu on (Dedždžal) će se pojaviti, i dok se budu pripremali za boj sići će Isa, alejhisselam, …
Ova dva hadisa jasno i nedvosmisleno ukazuju da će Istanbul biti ponovo osvojen pred Sudnji dan neposredno prije pojave Dedždžala i silaska Ise, alejhisselam.
Drugi hadis: od Abdullaha ibn Amra ibn ‘Asa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan koji grad će prvi biti osvojen: Konstantinopolj ili Rim? Pa je odgovorio: “Grad Herakla će biti prvi osvojen, znači Konstantinopolj”. Hadis bilježe Ahmed, Darimi, Hakim i Ibn Ebi Šejbe. Vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi i Albani a slabim Šuajb Arnaut. S tim da je bliže da je hadis slab jer je u njegovom senedu ravija Hašim ibn Mersed koji je slab, takođe oko pouzdanosti ravije Jahje ibn Ejjuba ima razilaženja.
Treći hadis: od Bišr ibn El-Has'amija, radijallahu anhu, da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Sigurno će biti osvojen Konstantinopolj, divan je emir (komandir) njen (te vojske) emir, divna je vojska ta vojska”.
Kaže (ibn El-Has'ami, radijallahu anhu): “Pozvao me je Meslemetu ibn Abdulmelik (sin halife Abdulmelika ibn Mervana), pitao me pa sam mu ga (taj hadis) ispričao, zatim je poveo i predvodio bitku na Konstantinopolj.Hadis bilježe Ahmed, Ebu Nu'ajm u “M'arifetussahabe”, Buharija u “Et-Tarihu el-kebir”, El-Bezzar u “Zevaidu” i Taberani. Ocijenuli su ga vjerodostojnim Hakim i Sujuti, dobrim Ibn Abdulberr, a El-Hejsemi i El-Busiri kažu da su mu ravije pouzdani. Dok su ga slabim ocjenili Albani, Šu'ajb Arnaut i Abdulkadir Arnaut.
Oni koji hadis ocjenjuju slabim to je zbog ravije Abdullaha ibn Bišra ibn El-Has'amija koji je po njima medžhul (nepoznat ravija), a da je ovaj ravija medžhul na tom stavu su i Ibn El-Medini i Ibn Hadžer, ovog raviju je jedino Ibn Hibban ocijenio pouzdanim a ovo se po njima od njega ne prihvata jer je Ibn Hibbabn poznat po ocjenjivanju pouzdanim nepoznatih ravija.
A oni muhaddisi koji su hadis ocijenili prihvatljivim oslanjaju se na ocjenu ovog ravije pouzdanim od strane Ibn Hibbana. Stav onih koji hadis ocjenjuju slabim je bliže ispravnom, jer je Ibn Hibbabn poznat po ocjenjivanju pouzdanim nepoznatih ravija, a Allah zna najbolje.
Osvajanje Konstantinopolja (današnjeg Istanbula) putem borbe i rata se već desilo 1453. po Miladiju od strane Osmanlija pod vođstvom sultana Muhammeda El-Fatiha. S tim da hadis u kojem je došla pohvala vojsci i osvajaču Konstantinopolja ima slabosti kao što je već spomenuto.
A osvajanje Konstantinopolja (današnjeg Istanbula) bez borbe, tj. sa izgovaranjem šehadeta i tekbira kao što je došlo u hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, kod Muslima, se još nije desilo nego je taj događaj od predznaka Sudnjeg dana.
A nagoviješteno osvajanje Rima je došlo u hadisu Abdullaha ibn Amra ibn ‘Asa, radijallahu anhuma, oko čije vjerodostojnosti takođe ima razilaženja, odnosno taj hadis u svom lancu prenosilaca ima slabosti.
Kaže Ahmed Šakir (u fusnoti “‘Umdetut-tefsir”, 2/256): “Oslobađanje Konstantinopolja o kojem smo obradovani u hadisu će biti u skoroj ili daljoj budućnosti koju Allah, azze ve dželle, zna, a to njegovo (grada Konstantinopolja) ispravno oslobađanje, kada se muslimani vrate svojoj vjeri od koje su okrenuli leđa. A što se tiče oslobađanja (grada Konstantinopolja) od strane Turaka koje se desilo prije ovog našeg vremena, ono je bilo priprema za veliko oslobađanje. Zatim je on (ovaj grad) nakon toga izašao iz ruku muslimana od vremena kada je turska vlast obznanila da nije islamska niti vjerska, te sklopila ugovor sa kjafirima, neprijateljima Islama, i uspostavila nad svojim narodom kjafirske paganske zakone. Ponoviće se njegovo islamsko oslobađanje, inšallah, kao što je o tome navijestio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem”.
Kaže Albani nakon što je naveo hadis Abdullaha ibn Amra ibn ‘Asa, radijallahu anhuma (Es-Silsiletu es-sahiha, 1/3): “A već se ostvarilo prvo oslobođenjene sa osmanlijom Muhammed El-Fatihom kao što je poznato, i to nakon više od 800 godina od obavještenja Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. A neminovno će se ostvariti i drugo oslobođenje uz Allahovu dozvolu, i vi ćete uskoro saznati njegovu vijest. Nema sumnje da drugo osvajanje zahtijeva povratak muslimanskom Ummetu prvovjernog hilafeta, a to je ono o čemu nas je obradovao sallallahu alejhi ve sellem rekavši u hadisu: “Vjerovjesništvo će biti među vama onoliko koliko Allah hoće da bude, …, (i na kraju hadisa kaže) zatim će biti hilafet na menhedžu vjerovjesništva”.
Shodno gore spomenutom, skupina učenjaka i historičara od onih koji uzimaju da su hadisi od Bišra ibn El-Has'amija i Abdullah ibn ‘Amra ibn El-‘Asa, radijallahu anhum, vjerodostojni smatraju da se ovi hadisi odnose na Muhammeda El-Fatiha i osmansku vojsku i njihovo osvajanje Konstatinopolja koje se desilo 1453. po Miladiju.
Od tih učenjaka su Ak Šemsuddin, Albani (po kojem imaju dva osvajanja Istanbula: prvo i drugo) a od historičara Muhammed Alijj Es-Sallabi.
Dok druga skupina od onih koji uzimaju da su hadisi od Bišra ibn El-Has'amija i Abdullah ibn ‘Amra ibn El-‘Asa, radijallahu anhum, vjerodostojni ili prihvatljivi a koji smatraju da se ovi hadisi ne odnose na Muhammeda El-Fatiha i osmansku vojsku i njihovo osvajanje Konstatinopolja koje se desilo 1453. po Miladiju nego na osvajanje pred Sudnji dan prije pojave Dedždžala i Ise, alejhisselam.
Od tih učenjaka su Ahmed Šakir, Muhammed ibn Abdullah El-Hukkajl i Ibrahim El-Muhajmid.
Njihovo pojašnjenje je da su ovi hadisi došli u općoj formi a hadisi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u Sahihu Muslima su pojasnili taj detalj kada će se to osvajanje desiti.
A po učenjacima koji su hadise od Bišra ibn El-Has'amija i Abdullah ibn ‘Amra ibn El-‘Asa, radijallahu anhum, ocijenili slabim, a što je bliže ispravnom, osvajanje Konstatinopolja koje se desilo 1453. po Miladiju od strane Muhammeda El-Fatiha i osmanske vojske nije nagoviješteno veliko osvajanje Istanbula u vjerodostojnom Sunnetu, jer će se ono desiti pred Sudnji dan prije pojave Dedždžala i Ise, alejhisselam.
Prema tome, oko vjerodostojnosti spomenutog hadisa u pitanju ima razilaženja a bliže je da je slab, takođe, učenjaci koji ga prihvataju razilaze se da li se on odnosi na Muhammeda El-Fatiha ili ne. A u hadisima Ebu Hurejre, radijallahu anhu, nije spomenuto da će Mehdi predvoditi vojsku koja će osvojiti Konstatinopolje. A Allah zna najbolje. Ve billahi tevfik.
Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com
Vidi manje