Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li je pokuđeno umotati glavu i lice čovjeka koji umre u ihramima?
Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: "Dok je neki čovjek stajao na Arefatu, pao je s deve, i ona mu je slomila vrat, pa je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Okupajte ga vodom i lotosom i umotajte ga u dvodijelni kefin; nemojte ga mirisati, i nemojte pokrivati njegovu glavu, oviše
Ibn Abbas, radijallahu anhu, pripovijedao je: “Dok je neki čovjek stajao na Arefatu, pao je s deve, i ona mu je slomila vrat, pa je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Okupajte ga vodom i lotosom i umotajte ga u dvodijelni kefin; nemojte ga mirisati, i nemojte pokrivati njegovu glavu, on će na Sudnjem danu biti proživljen, a učit će telbiju. “‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, sunnet je pokriti cijelo tijelo umrlog platnom i sl., na osnovu Aišinog, radijallahu anha, predanja koje su zabilježili El-Buhari i Muslim, a u kojem stoji da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon smrti, pokriven ukrašenim ogrtačem.
Drugo, onaj ko umre u ihramima, njegova se glava i lice ne pokrivaju, niti se miriše, na osnovu navedenog hadisa. Ako neko kaže da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu zabranio pokrivanje glave, a ne lica, možeemo odgovoriti: imam Muslim zabilježio je sljedeću verziju: ‘… i nemojte pokrivati njegovu glavu ni lice … ” a u drugoj verziji stoji: “Naredio je ashabima da otkriju njegovo lice i glavu.”
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je pokuđeno kupanje šehida?
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kazivao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa šehidima poginulim u Bici na Uhudu rekao: "Nemojte ih kupati, zaista će svaka rana na Sudf!Jem danu mirisati na misk. '' Propisi u vezi s poglavljem Prvo, islam nije propisao kupanje šehida koviše
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kazivao je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa šehidima poginulim u Bici na Uhudu rekao: “Nemojte ih kupati, zaista će svaka rana na Sudf!Jem danu mirisati na misk. ”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, islam nije propisao kupanje šehida koji pogine u borbi; ne postoje autentična predanja koja govore o tome da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kupao ashabe poginule u borbi.
Drugo, kupanje šehida nije propisano čak ako je poginuli džunup, jer Hanzala b. Ebu Amir i Hamza b. Abdulmuttalib poginuli su kao džunupi, i njih su meleki okupali. S tim u vezi, Ibn Hadžer ostavio je sljedeći zapis: ” … da je šehida koji preseli na onaj svijet kao džunup bilo obavezno okupati, ne bi bilo dovoljno da ih meleki okupaju, i to upućuje na to da obaveza kupanja šehida spada s njegovog staratelja.”
Treće, šehidu se može klanjati dženaza-namaz, ali ne mora. Božiji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je dženaza-namaz Hamzi b. Abdulmuttalibu, radijallahu anhu.
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno obavještavanje o smrti na paganski način?
Kada je umro jedan Huzejfm, radijallahu anhu, ukućan, Huzejfa je rekao: "Nemojte nikoga obavještavati o njegovoj smrti, bojim se da to ne potpadne pod naricanje, koje je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio; a lično sam čuo kada je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio." Prviše
Kada je umro jedan Huzejfm, radijallahu anhu, ukućan, Huzejfa je rekao: “Nemojte nikoga obavještavati o njegovoj smrti, bojim se da to ne potpadne pod naricanje, koje je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio; a lično sam čuo kada je to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio.”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je ono obavještavanje o smrti koje liči na pagansko: plakanje ispred kuće, na pijacama, minberima . . . Također je zabranjeno obavještavanje o smrti putem časopisa, novina i radija, što većina ljudi u ovom vremenu čini iz nadmetanja i hvalisanja. Imam EtTirmizi zapisao je: “Neki učenjaci smatraju da je na'j pokuđen, a to je oglašavanje smrti među ljudima, da bi oni prisustvovali dženazi umrlog. Neki učenjaci izuzeti su obavještavanje braće i rođaka umrlog. Prenesene su sljedeće Ibrahimove riječi: ‘Nije problem ako čovjek obavijesti rođake umrlog o njegovoj smrti.”‘ Nakon što je naveo izjave nekih učenjaka iz prve generacije i mišljenja nekih učenjaka koji prave razliku između pokuđenog i dopuštenog na'ja, Ibn Hadžer zapisao je sljedeće: ” … ovo možemo sažeti na sljedeći način: puko obavještavanje o smrti nije pokuđeno, ali ako se u tome pređu granice, pokuđeno je.”
Drugo, šejh El-Albani rekao je: “Dopušteno je obavijestiti o smrti pod uvjetom da to ne liči na paganske oglašavanje smrti. Oglašavanje smrti obaveza je ako čovjeku nema ko pomoći u kupanju umrlog, umotavanju u kefine i klanjanju dženaza-namaza. O tome se govori u sljedeća dva hadisa. El-Buhari, Muslim i neki drugi muhadisi zabilježili su da je Ehu Hurejra, radijallahu anhu, prenio da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odmah nakon En-Nedžašijeve smrti ashabe obavijestio o tome, izašao na musalu, poredao ashabe u safove i klanjao mu dženaza-namaz, donoseći četiri tekbira. El-Buhari je zabilježio da je Enes, radijallahu anhu, govorio: ‘Resulullah, sallallahu ale j hi ve sellem, rekao je: Bajrak je preuzeo Zejd, pa je poginuo, zatim ga je preuzeo Džafir, pa je poginuo, potom ga je preuzeo Abdullah b. Revvaha, pa je i on poginuo ‘, a, govoreći to, iz očiju su mu kapale suze, pa je dodao: ‘. ..Tada je bajrak samovolJno preuzeo Halid b. el-Velid i ostvario pobjedu. ” Na osnovu ovog predanja imam El-Buhari naslovio j e poglavlje: Čovjek lično može obavijestiti porodicu umrlog o smrti njihovog ukućana.”
“Imam El-Buhari ovim je naslovom htio reći da obavještavanje o smrti nije zabranjeno generalno, zabranjeno je samo ono koje liči na paganski na'j: slanje izvjestitelja o nečijoj smrti pred vrata i po pijacama”, zapaža Ibn Hadžer.
Iako načelno prihvatamo gornj u konstataciju, kažemo da je objektivnije da objavljivanje nečije smrti s minbera, popraćeno podizanjem glasa i plačem, potpada pod zabranjen na'j (to smo i konstatirali u prethodnom pasusu). U nekim slučajevima objavljivanje smrti poprate i stvari koje su same po sebi zabranjene: uzimanje nadoknade za to, iskazivanje hvale umrlom i isticanje osobina koje, znaju svi, nisu bile pri njemu. U arapskom se svijetu objavljuje ovako: “Dženaza-namaz slavnom i dobrom čovjeku, nasljedniku ispravnih prethodnika!”
Imam Eš-Ševkani zapisao j e sljedeće: ” . . . dakle, zaključujemo da se objavljivanje nečije smrti radi kupanja umrlog, njegovog umotavanja u kefine, klanjanja dženaza-namaza, nošenja i ukopavanja umrlog izuzima iz zabrane. A da je onoga bez koga se te stvari ne mogu poduzeti dopušteno izvijestiti o smrti – stvar je o kojoj postoji konsezus od Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, vremena i kasnijih generacija, i sve ono čime se prekorači ta granica zabranjeno je.”
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je pokuđeno gajiti nadu u ovaj prolazni svijet?
Abdullah b. Amr, raclijallahu anhu, pripovijedao je: "Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, prošao je pored nas dok smo popravljali nekakvu kolibu obljepljujući je blatom. Upita nas: 'Šta radite?!' 'Samo što se nije srušila, evo popravljamo je', odgovorismo, a on reče: 'Mislim da će smrtni čas, iviše
Abdullah b. Amr, raclijallahu anhu, pripovijedao je: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, prošao je pored nas dok smo popravljali nekakvu kolibu obljepljujući je blatom. Upita nas: ‘Šta radite?!’ ‘Samo što se nije srušila, evo popravljamo je’, odgovorismo, a on reče: ‘Mislim da će smrtni čas, ipak, doći prije nego što se koliba sruši. ‘”
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, pokuđeni su gajenje nade u ovaj prolazni svijet i zaokupljenost njime jer je ovaj svijet kratkotrajan. Ko se često bude sjećao smrti, znajući da mu je bliža od svega, iskreno će činiti dobra djela, ali ako se čovjek zaokupi ovim svijetom, zaboravit će konačnost koja ga neizbježno čeka.
Drugo, navedeni hadis ne znači da treba zapostaviti dobra ovoga svijeta koja koriste čovjeku, već je njegova poruka da čovjek ne treba preferirati ovaj svijet, da mu on ne smije postati glavna briga i da se čovjekovo znanje ne smije ograničiti samo na njega, Allah nas sačuvao!
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno huliti groznicu?
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kazivao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao kod Ummus-Saiba, ili kod Ummul Musejjiba i rekao: "Šta ti je, o Ummus-Saib ", ili je rekao: "Šta ti je o Ummui-Musejjib, zašto drhti!?" Ona odgovori: "Groznica! Allah joj ne dao blagoslova!" Vjerovjesnviše
Džabir b. Abdullah, radijallahu anhu, kazivao je da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ušao kod Ummus-Saiba, ili kod Ummul Musejjiba i rekao: “Šta ti je, o Ummus-Saib “, ili je rekao: “Šta ti je o Ummui-Musejjib, zašto drhti!?” Ona odgovori: “Groznica! Allah joj ne dao blagoslova!” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče joj: “Nemoj huliti groznicu! Zaista ona briše grijehe kao što mijeh skida prašinu sa željeza. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, :zabranjeno je huljenje groznice, jer Svevišnji Allah zbog nje briše grijehe.
Drugo, zabranjeno je srditi se na kader, Allahovo, dželle šanuhu, određenje, to je u suprotnosti sa strpljivosti i s prihvatanjem sudbine sa zadovoljstvom.
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Da li je zabranjeno poželjeti smrt?
Kajs b. Ebu Hazim ispričao je sljedeće: "Ušli smo kod Habbaba, koji je na tijelu imao tragove od sedam poduhvata kauterizacije. Reče nam: 'Naši umrli drugovi nisu požurivati svoju nagradu na ovom svijetu, a mi smo dobili toliko od ovoga svijeta da nemamo gdje udijeliti, pa gradimo. Da nam Poslanik,više
Kajs b. Ebu Hazim ispričao je sljedeće: “Ušli smo kod Habbaba, koji je na tijelu imao tragove od sedam poduhvata kauterizacije. Reče nam: ‘Naši umrli drugovi nisu požurivati svoju nagradu na ovom svijetu, a mi smo dobili toliko od ovoga svijeta da nemamo gdje udijeliti, pa gradimo. Da nam Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije zabranio da molimo za smrt, molio bih Allaha da me usmrti.’ Drugi smo put otišli kod njega i zatekli ga da gradi nekakav zid. Tada nam je rekao: ‘Zaista će musliman biti nagrađen za imetak koji uloži, ali neće imati nagradu za ono što uloži u ovaj svijet.”‘
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Neka čovjek nipošto ne želi smrt zbog nedaće koja ga zadesi, a ako je već mora poželJeti, onda neka zamoli: ‘Moj Allahu, požvi me sve dok je u žvotu dobro za mene, a usmrti me onda kada smrt bude bo!Ja za mene”‘
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, govorio je: “Čuo sam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da govori: Neka čotjek nipošto ne želi smrt: ako je dobar, nadati se da će učiniti još dobrih djela, a ako je loš, nadati se da će se pokqjati i vratiti Allahu. “‘.
U Muslimovoj verziji stoji: ” .. ako umre, njegova se djela prekidqju, jer. dug život tjerniku samo pruža priliku da učini još više dobrih djela. ‘
Ummul-Fadl, radijallahu anha, pripovijedala je da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nekom prilikom ušao u njihovu kuću, pa je El-Abbas, radijallahu anhu, Poslanikov, sallallahu alejhi ve sellem, amidža, žaleći se na bolove, rekao da želi umrijeti, na šta mu Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “O amidža, nemoj žefjeti smrt: ako si dobročinitelj, bolJe ti je da duže živiš kako bi učinio još dobrih djela, a ako si zgriješio, i tada ti je bolje da duže živiš kako bi se pokajao; i više nikada nemoj poželjeti smrt. ‘
Propisi u vezi s poglavljem
Prvo, zabranjeno je željeti smrt i požurivati Je. Dug život za bogobojaznog čovjeka veliko je dobro: učinit će mnogo dobrih djela.
Drugo, ako se čovjek boji iskušenja, dopušteno mu je učiti dovu na koju je uputio Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, u navedenom, Enesovom, radijallahu anhu, predanju.
Treće, kada kažemo da je zabranjeno željeti smrt, to ne znači da preziremo susret s Allahom, dželle šanuhu. Ovo sam pitanje objasnio u knjizi Behdžetun-natfrin, 1 /98-99 i 639-641 . Četvrto, dova koju je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proučio neposredno pred smrt: “Moj Allahu, odabirem najuzvišenije društvo!” nije dokaz da je smrt dopušteno željeti. Dokazivanje ovim hadisom da je dopušteno željeti smrt pobio sam u spomenutoj knjizi.
___________
Iz knjige “Enciklopedija Zabrana u Islamu 2. dio”
Naslov originala: “Mewsua'tul-menahiš-šeri'jjeti fi sahihis-sunnetin-nebevijjeti ”
Autor: Selim el-Hilali
Preuzmite pdf knjigu na ovom linku:
Vidi manjehttps://pitajucene.com/wp-content/uploads/2019/09/Enciklopedija-zabrana-u-islamu-2.pdf
Propis dodatka u zikru nakon uzimanja abdesta
Odgovor se nalazi u videu koji možete pogledati klikom na sljedeći link: https://www.youtube.com/watch?v=UJKAkTkc11E Na pitanje odgovorio: šejh Abdullah es-S'ad https://t.me/abdullahessad
Odgovor se nalazi u videu koji možete pogledati klikom na sljedeći link:
https://www.youtube.com/watch?v=UJKAkTkc11E
Na pitanje odgovorio: šejh Abdullah es-S'ad
Vidi manjehttps://t.me/abdullahessad
Dova u noći Lejletu-l-kadr?
Prenosi Abdullah b. Burejde da je Aiša, radijallahu anha, rekla: „Rekla sam: 'Allahov Poslaniče, ako bi znala koja je noć, Lejletu-l-kadr, šta da kažem u njoj?' Rekao je: 'Reci: اللَّهُمَّ إِنَّكَ عُفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي „ALLAHUMME INNEKE 'AFUVVUN TUHIBBU-L-'AFVE F'AFU 'ANNI.“ „Allaviše
Prenosi Abdullah b. Burejde da je Aiša, radijallahu anha, rekla: „Rekla sam: ‘Allahov Poslaniče, ako bi znala koja je noć, Lejletu-l-kadr, šta da kažem u njoj?’ Rekao je: ‘Reci:
اللَّهُمَّ إِنَّكَ عُفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي
„ALLAHUMME INNEKE ‘AFUVVUN TUHIBBU-L-‘AFVE F'AFU ‘ANNI.“
„Allahu, Ti si onaj koji prašta, voliš oprost, pa mi oprosti!“
Zabilježio ga je Tirmizi (3513); Nesai u „Amelu-l-jevmi ve-l-lejle“ (872); Ibn Madže (3850)., preko Kehmis b. el-Hasena, od Ibn Burejde, a on od Aiše, radijallahu anha.
Rekao je Tirmizi: „Ovaj hadis je hasen-sahih.“
I prenosi ga el-Ešdže'i, prenoseći od Sevrija, on od Alkame b. Merseda, od Sulejmana b. Burejde, a on od Aiše, radijallahu anha. Bilježi Nesai u „Amelu-l-jevmi ve-l-lejle“ (877), ali je ovaj rivajet greška, i ispravno je: Sevri, od Džurejrija, od Abdullah b. Burejde, od Aiše, radijallahu anha. Bilježi ga Nesai u „Amelu-l-jevmi ve-l-lejle“ (876).
Kaže šejh Abdullah b. Abdurrahman Es-S'ad: Ovaj lanac prenosilaca je prekinut, jer Abdullah b. Burejde nije slušao hadise od Aiše, radijallahu anha.
Došlo je lično od Aiše, radijallahu anha, više predaja:
– Zabilježio je Ibn Ebi Šejbe u Musanefu (31148), preko Šurejh b. Hanija, od prenoseći od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Doista da znam koja je noć Lejletu-l-kadr, ne bi u njoj ništa tražila osim afijet.“
– Zabilježio je Nesai u „Amelu-l-jevmi ve-l-lejle“ (878) preko Abdullah b. Džubejra, prenoseći od Mesruka, a on od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Kada bi znala u kojoj je noći Lejletu-l-kadr, dova kojom bi najviše dovila bila bi u traženju oprosta i afijeta (zdravlja).“
– Zabilježio je El-Hatib u „Tarihu-l-bagdad, preko El-Hasena, prenoseći od Aiše, radijallahu anha, da je rekla: „Ako zateknem noć Kadra, neću tražiti od Allaha ništa do oprosta i afijeta (zdravlja).“
Svi ovi lanci prenosioca nisu pošteđeni prigovora, ali jedan druge podupiru, što znači da je ovaj govor vjerodostojno prenešen od Aiše, radijallahu anha, kao njen govor, a ne govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Zato bi svako ko želi da dovi u ovoj veličanstvenoj noći ili nekoj drugoj, trebao da dovi tražeći afijet od Uzvišenog Gospodara.
(Mnogo je hadisa koji govore o afijetu i podsticanju vjernika da traže od Allaha afijet. El-‘Afije je sveobuhvatna riječ za odvraćanje svih pogrdnih i ružnih stvari, bilo da se radi o tijelu čovjeka ili unutrašnjim uticajima koji mu se dešavaju, te dunjaluku i ahiretu. (El-Minhadž od Nevevija, 12/46)
Prema tome u afijet spadaju: traženje zdravlja, oprosta, pomoći od Uzvišenog Allaha, tebāreke ve te'ala.)
Na pitanje odgovorio: šejh Abdullah es-S'ad
Vidi manjehttps://t.me/abdullahessad
Prispijevanje na jedan rekat od džume
Ko prispije na rekat od džume, dodat će jedan rekat nakon što imam preda selam. Jer, džuma namaz je poput ostalih pet dnevnih namaza, na kojima ukoliko čovjek prispije na jedan rekat prispio je na taj namaz. Dokaz za to je hadis Ebu Hurejre u dva Sahiha (Buhari i Muslim) da je Allahov Poslanik, sallviše
Ko prispije na rekat od džume, dodat će jedan rekat nakon što imam preda selam. Jer, džuma namaz je poput ostalih pet dnevnih namaza, na kojima ukoliko čovjek prispije na jedan rekat prispio je na taj namaz. Dokaz za to je hadis Ebu Hurejre u dva Sahiha (Buhari i Muslim) da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Ko stigne na jedan rekat od namaza, stigao je na taj namaz.” Ovo se općenito veže za sve namaze.
Kaže Imam et-Tirmizi: “Po ovome radi većina učenjaka od ashaba Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, i drugih.” Kažu: “Ko prispije na rekat od džume, klanjat će još jedan rekat, a ko stigne u džemat a oni na sjedenju, klanjat će četiri rekata (podne namaza). To je stav Sufjana es-Sevrija, Ibnu-l-Mubareka, Šafije, Ahmeda b. Hanbela i Ishaka.”
Na pitanje odgovorio: šejh Abdullah es-S'ad
Vidi manjehttps://t.me/abdullahessad
Potiranje lica nakon dove
Prenešeno je po tom pitanju nekoliko hadisa, i ispravno je da se ne mogu pojačati (dignuti na stepen prihvatljivog), zbog slabosti lanaca prenosilaca. Zato ih je slabim ocijenio Ibn Tejmijje. Ako bi bilo rečeno da je ovakvih predaja veći broj, kaže se da i pored toga oni se ne mogu pojačati. Razlogviše
Prenešeno je po tom pitanju nekoliko hadisa, i ispravno je da se ne mogu pojačati (dignuti na stepen prihvatljivog), zbog slabosti lanaca prenosilaca. Zato ih je slabim ocijenio Ibn Tejmijje.
Ako bi bilo rečeno da je ovakvih predaja veći broj, kaže se da i pored toga oni se ne mogu pojačati. Razlog je što je mutevatir predanjima neupitne vjerodostojnosti prenešeno da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, dizao ruke prilikom dove, ali nije ni u jednom vjerodostojnom hadisu došlo da je potrao lice nakon dove.
Na pitanje odgovorio: šejh Abdullah es-Sad
Vidi manjehttps://t.me/abdullahessad