Alejkumusselam.

Bez obzira na san i njegovo tumačenje ti si obavezna da praktikuješ vjerske propise, tj. da klanjaš, postiš … tj. treba da učiš vjeru putem slušanja predavanja, čitanjem islamskih novina i literature i slično. Ako ti ovaj san nije znak da što prije raščistiš sa obavezom klanjanja i pridržavanja vjere, onda ne znam koji znak bi kod tebe mogao probuditi iman.

Inače ja se ne bavim tumačenjem snova jer to nije za svakoga, ali ti moram reći da ti je san prelijep jer ima duboko značenje. Dovoljno je da te Allah ovim snom upozorava na Sebe i na Sudnji dan. Nemoj gubiti vrijeme trudeći se da po svaku cijenu saznaš tumačenje ovog sna, jer se na snovima ne izgrađuju islamski propisi. Ti si dužna biti muslimanka koja se pridržava vjerskih propisa šta god da sanjaš.

Okreni novu stranicu u svom životu koja će biti ispunjena imanom, vjerom, robovanjem Jedinom Allahu, subhanehu ve te’ala, i svime onim što krasi jednu zrelu islamsku ličnost. Budi ponosna što te Allah izabrao da budeš muslimanka i što te uputio na pravi put, jedino Njemu pokorna. Uživaj u ljepoti Islama i imana jer je prava i istinska dunjalučka sreća u iskrenom praktikovanju vjere sa kojom je došao Mustafa (Odabranik), sallallahu alejhi ve sellem. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

Alejkumusselam.
Oko pitanja klanjanja noćnog namaza nakon klanjanja vitreta postoje tri mišljenja učenjaka.
Prvo: da je dozovljeno poslije klanjanog vitreta da se klanja noćni namaz dva po dva rekata ali da se ne klanja ponovo vitre, s tim da je mustehab da vitre budu zadnji namaz u noći.
Oni dokazuju svoj stav hadisom koji je prenesen u mnoštvu rivajeta čija je sadržina da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, klanjao noćni namaz dva po dva rekata, zatim klanjao vitre jedan rekat a zatim nakon toga klanjao još dva rekata. Od ovih mnoštva rivajeta najvjerodostojnije je ono što bilježi Muslim u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, da je Vjerovjesnik, sallahu alejhi ve sellem, klanjao trinaest rekata (noću): klanjao bi osam rekata a zatim jedan vitreta, zatim bi klanjao dva rekata sjedeći a kada bi htio ići na ruku ustao bi pa učinio ruku, zatim bi klanjao dva rekata između ezana i ikameta od sabah namaza.” Zastupnici ovog mišljenja kažu da je ovim postupkom htio ukazati Ummetu na dozvolu klanjanja noćnog namaza poslije vitreta.
A da je mustehab da vitre bude zadnje što se klanja u noći to dokazuju hadisom od Ibn Omera, radijallahu anhu, mutefekun alejhi (bilježe ga Buharija i Muslim) u kojem je došlo da Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: em>”Učinite vitre vaš zadnji namaz u noći”. Pa kažu da je spoj između ova dva hadisa da prvi pojašnjava dozovlu da se klanja poslije vitreta noćni namaz a ovaj hadis da je mustehab da vitre budu zadnji namaz u noći.
Drugo mišljenje je da nije dozvoljeno klanjati poslije vitreta nafilu (noćni namaz). To dokazuju gore spomenutim hadisom: “Učinite vitre vaš zadnji namaz u noći”. Kažu da je hadis došao u naredbodavnoj formi što znači da je postupiti po tome vadžib. S tim da ostaje nejasnoća šta će sa hadisima u kojima je došlo da bi Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, klanjao dva rekata noćnog namaza poslije vitreta.
Treće mišljenje je ono što prenosi Ahmed u svom Musnedu od Ibn Omera, radijallahu anhuma, da bi on prije spavanja klanjao noćni namaz sa vitretom, zatim kada bi ustao u noći da klanja ponovo noćni namaz klanjao bi prvo jedan rekat čime bi učinio parnim (dva rekata) vitre koje je klanjao pred spavanje, zatim bi klanjao noćni namaz dva po dva i na kraju završio sa jednim rekatom vitreta, jer je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao: “Učinite vitre vaš zadnji namaz u noći”. Ovaj eser (predaja) od Ibn Omera, radijallahu anhuma, je dobr i prihvatljiv sa strane seneda. Takođe ovo prenosi Šafija u svom Musnedu od Alije, radijallahu anhu. Međutim, problem kod ovog mišljenja je spajanje između jednog rekata vitreta klanjanog prije spavanja sa drugim jednim rekatom nakon spavanja a između njih je prošao duži vremenski period i spavanje.
U svakom slučaju, mišljenje koje je sa strane dokaza najbliže ispravnom je prvi stav učenjaka, da je dozovljeno poslije klanjanog vitreta da se klanja noćni namaz dva po dva rekata ali da se ne klanja ponovo vitre, s tim da je mustehab da vitre budu zadnji namaz u noći, a Allah zna najbolje. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

Alejkumusselam.

Hrana kefareta posta

Ono što je nazvano u šerijatskom tekstu hrana prilikom davanja kefareta ono mora biti hrana a ne novac. Kaže Uzvišeni: “Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane” (El-Bekare, 184). Prema tome, kefaret ili otkup za post se daje u hrani a ne novcu, a ko da u novcu kefaret mu nije ispravan i dužan je da ponovo da kefaret u hrani. Pod hranom se podrazumijeva uobičajna hrana koja se jede u nekoj sredini a prvenstveno se misli na pšenicu, ječam, grah, rižu i slično. A ako se hrana pravi i kuha za siromaha onda se to odnosi na uobičajnu hranu koja se jede u nekom mjestu.

Količina hrane kefareta posta

Oko količine hrane kefareta posta učenjaci imaju podijeljeno mišljenje, a razlog razilaženja je što to nije precizirano u šerijatskim tekstovima nego se vraća na kefaret za prekršenu zakletvu. Kaže Uzvišeni: “Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite” (El-Maide, 89). Jedni učenjaci smatraju da je dovoljno da se za jednog siromaha da jedan mudd (pregršt), drugi dva mudda, tj. pola sa’a (dva pregršta), a treći da ako se daje u pšenici onda se izdvaja jedan mudd a ako se daje u drugim namirnicama onda dva mudda. Zatim su se učenjaci razišli oko toga kolika je težina jednog mudda koji treba da predstavlja pregršt čovjeka srednje veličine šake. Po nekima mudd je 500 grama, po drugima 625 a po trećima 750, shodno količini jednog sa’a (odnosno da li je 2 kg, 2,5 ili 3 kg). Ispravno je, a Allah zna najbolje, da se za jednog siromaha daju dva mudda (dva pregršta) bilo koje hrane (pšenice, riže, graha, ječma, kukuruza ili slično), a da to predstavlja 1 kg i 250 grama. Ovo znači da se za 30 dana Ramazana treba izdvojiti oko 37,5 kg hrane ako se ne pravi i ne kuha hrana. A ako se hrana kuha i pravi ne gleda se na težinu nego je bitno da se za jedan neispošteni dan nahrani jedan siromah dnevno jednim obrokom. Takođe, nema smetnje da se hrana da u brašnu.

Način kefareta posta

Za svaki dan koji se ne posti obaveza je nahraniti jednog siromaha, a hranjenje siromaha se može izvrštit na jedan od dva načina:
Prvi – da se siromasima da hrana u njihovim kućama tako što će se svakom siromahu dati 1 kg i 250 grama na primjer pšenice u zrnu ili brašnu, ili da im se udijeli gotova hrana, tj. jedan obrok za jedan neispošteni dan pri čemu se ne gleda na težinu hrane.
Drugi – da se napravi hrana i pozove onoliko siromašnih za koliko dana treba da se da kefaret, ili kada prođe deset (manje ili više) dana Ramazana da se napravi hrana za deset (manje ili više) siromaha i pozovu na jelo, a zatim sljedećih deset i tako redom. Da je dozvoljeno nahraniti 30 siromaha odjedanput nema razilaženja među učenjacima. Takođe, ispravno je da se svaki dan hrani jedan siromah pa makar bio jedan te isti. Međutim, oko toga da se odjedanput da hrana u brašnu ili zrnu za trideset dana jednom siromahu učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

Alejkumusselam.
Oko davanja sadekatul-fitreta za dijete u stomaku učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da nije vadžib sve dok je dijete u utrobi majke prije zalaska Sunca od zadnjeg dana Ramazana. Ovo je stav hanefijskog, malikijskog i šafijskog mezheba i rivajet od imama Ahmeda. Dokazuju svoj stav time što se ne zna da li će se roditi ili ne, a u osnovi nema dokaza da se na njega daje sadekatul-fitr. Zatim dio od ovih učenjaka koja smatraju da nije vadžib je na stavu da je mustehab. Dokazuju to predajom koja se prenosi od Osmana, radijallahu anhu, da je davao sadekatul-fitr za dijete u stomaku. Ovo bilježi Abdullah ibn Ahmed u knjizi “El-Mesail”. Takođe, ovaj stav preporučenosti prenosi Abdurrezak u svom “Musannefu” od Sulejman ibn Jesara i skupine učenjaka od selefa.
Drugi stav je ono što prenosi Ibn Kudame u “El-Mugniju”, da je vadžib dati sadekatul-fitr za dijete u utrobi majke, u drugom rivajetu od imama Ahmeda. Taj njegov stav se dokazuje time što je fetus (dijete u utrobi majke) ljudsko biće kojem je ispravno napisati vesijet i ostaviti nasljedstvo, kao i time da ulazi u opće dokaze te se poistovjećuje sa novorođenćetom.
Treći stav je da ako dijete u utrobi napuni četiri mjeseca prije zore onda je vadžib za njega dati sadekatul-fitr, jer se djetetu udahnjuje duša kada napuni četiri mjeseca kao što je došlo u hadisu od Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, kojeg bilježi Muslim. Ovaj stav prenosi Ibn el-Mulekkin u knjizi “El-I’alam” od skupine selefa bez navođenja njihovih imana.
Ispravno je da davanje sadekatul-fitra na fetus nije vadžib jer se ne zna da li će se dijete živo roditi i jer nema dokaza da je to obaveza. A mustehab je to uraditi imajući u vidu da se to prenosi od Osmana, radijallahu anhu, i drugih učenjaka selefa ovog Ummeta, a Allah zna najbolje. Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.n-um.com

Velik broj učenjak je smatrao da je Lejletu l-Kader dvadeset i sedma noć ramazana. To mišljenje je definitivno najprostranjenije među općim muslimanskim masama u cijelom svijetu. Mislim da ljude ne treba ograničavati na ubjeđenje da je Lejletu l-Kader u istoj noći svake godine, zbog manjkavosti koje to mišljenje nosi u sebi. Mnogo je ljudi koji smatraju da ako tu noć provede u ibadetu da je sigurno osvanuo oproštenih grijeha i da u drugim noćima ramazana pa i tokom cijele godine ne treba ibadetiti.

Hadisi Allahovog Poslanika jasno ukazuju da je Lejletu l-Kader u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ‘Tražite Lejletu l-Kader u zadnjoj trećini mjeseca ramazana’ (Tirmizi od Aiše r.a. šejh Albani ga je smatrao vjerodostojnim) U drugim hadisima Allahov Poslanik je pojasnio citirani hadis i preporučio traganje za noći Kadera u neparnim noćima zadnje trećine mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ‘ Trudite se tražeći noć Lejletu l-Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.’ (Buharija i Muslim od Aiše r.a.)Mnogo je rivajeta i hadisa koji preciziraju noć Kadera. U nekima je to dvadeset i prva noć, u nekima dvadeseti treća, u nekima dvadeset i sedma i nekima dvadeset i deveta. Kako ispravno shvatiti ove hadise i kao pomiriti prividnu koliziju koja postoji u spomenutim hadisima?

Kazao je imam En-Nevevi u Medžmu’u: ‘Ne postoji drugi način da se pomiri prividna kontradiktornost između hadisa spomenutih u ovom poglavlju osim na način da se kaže da noć Lejletu l-Kadra nije fiksna u istoj noći svake godine, već je prelazna iz godine u godinu.“ (El-Medžmu’u – 6 tom 316 str.)Zbog toga vjernik ne bi trebao da se poigrava sa spomenutom nagradom i da noć Kadera smatra neku od noći iz zadnje trećine ramazana, već bi trebao da sve neparne noći zadnje trećine ramazana provede u ibadetu, u želji za postizanjem spomenute nagrade. A Allah najbolje zna.

Odgovorio na pitanje:Elvedin Pezić,prof.
Preuzeto sa :n-um.com