Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Da li se i kako daje zekat na nakit
Alejkumusselam. Oko davanja zekata na zlato i srebro u nakitu koje je kupljeno da ga žena nosi i upotrebljava učenjaci, kako prvi tako potonji, imaju jako podijeljeno mišljenje. Džumhur (večine) učenjaka smatra da se za nakit (od zlata ili srebra) ne daje zekat. Ovo je stav Malika, Ahmeda i Šafije (više
Alejkumusselam. Oko davanja zekata na zlato i srebro u nakitu koje je kupljeno da ga žena nosi i upotrebljava učenjaci, kako prvi tako potonji, imaju jako podijeljeno mišljenje. Džumhur (večine) učenjaka smatra da se za nakit (od zlata ili srebra) ne daje zekat. Ovo je stav Malika, Ahmeda i Šafije (u jednom rivajetu od njega). Dok hanefija smatraju da se daje zekat na nakit. Po drugom rivajetu od Šafije zekat se ne daje na onu količinu nakita koja se nosi a na višak od toga se daje. Bejheki prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da se za nakit daje zekat samo jedanput u životu. Prva dva stava, da se ne daje zekat i da se daje, su dva općepoznata stava učenjaka oko kojih postoji jako razilaženje. Iznošenje argumenata jedne i druge strane bi uzelo mnogo prostora, a ispravan stav je veoma teško odrediti. U svakom slučaju ko radi po stavu da se za nakit u zlatu i srebru daje zekat, zbog općih šerijatskih argumenata koji ukazuju da se na zlato i srebro daje zekat a nema argumenta koji izuzima nakit, to je nema sumnje sigurnije. A onaj ko ne daje zekat na nakit on u tome slijedi prethodnike od selefa ovog Ummeta od ashaba pa nadalje.
A što se tiče vrijednosti zlata u kojoj se izdvaja, u osnovi zekat na zlato se izdvaja u zlatu. A ako se želi dati u nekoj novčanoj vrijednosti onda se utvrdi vrijednost zlata onog dana kada se želi dati zekat i u onom mjestu boravka gdje dotična osoba živi. Trenutna vrijednost zlata u nakitu koji se koristi i nosi se određuje tako što se ode kod zlatara i pita koliko novca maksimalno vrijedi taj nakit, pa se na tu procjenu vrijednosti nakita da zekat od 2,5 %. Znači, ne gleda se u vrijedenost grama zlata nego na ukupnu vrijednost nakita, jer mu je zbog upotrebe i korištenja opala vrijednost od istog takovog nakita kada je nov.
Prema tome, zekat na nakit koji se upotrebljava kada se daje u novcu se izdvaja na osnovu trenutne vrijednosti zlata u vrijeme kada se daje zekat a ne po cijeni zlata koja je bila u vrijeme kada se nakit u zlatu stekao kupovinom ili poklonom. Ve billahi tevfik
Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Davanje sadekatul fitreta za dijete u utrobi majke
Alejkumusselam. Oko davanja sadekatul-fitreta za dijete u stomaku učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da nije vadžib sve dok je dijete u utrobi majke prije zalaska Sunca od zadnjeg dana Ramazana. Ovo je stav hanefijskog, malikijskog i šafijskog mezheba i rivajviše
Alejkumusselam.
Oko davanja sadekatul-fitreta za dijete u stomaku učenjaci imaju podijeljeno mišljenje. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da nije vadžib sve dok je dijete u utrobi majke prije zalaska Sunca od zadnjeg dana Ramazana. Ovo je stav hanefijskog, malikijskog i šafijskog mezheba i rivajet od imama Ahmeda. Dokazuju svoj stav time što se ne zna da li će se roditi ili ne, a u osnovi nema dokaza da se na njega daje sadekatul-fitr. Zatim dio od ovih učenjaka koja smatraju da nije vadžib je na stavu da je mustehab. Dokazuju to predajom koja se prenosi od Osmana, radijallahu anhu, da je davao sadekatul-fitr za dijete u stomaku. Ovo bilježi Abdullah ibn Ahmed u knjizi “El-Mesail”. Takođe, ovaj stav preporučenosti prenosi Abdurrezak u svom “Musannefu” od Sulejman ibn Jesara i skupine učenjaka od selefa.
Drugi stav je ono što prenosi Ibn Kudame u “El-Mugniju”, da je vadžib dati sadekatul-fitr za dijete u utrobi majke, u drugom rivajetu od imama Ahmeda. Taj njegov stav se dokazuje time što je fetus (dijete u utrobi majke) ljudsko biće kojem je ispravno napisati vesijet i ostaviti nasljedstvo, kao i time da ulazi u opće dokaze te se poistovjećuje sa novorođenćetom.
Treći stav je da ako dijete u utrobi napuni četiri mjeseca prije zore onda je vadžib za njega dati sadekatul-fitr, jer se djetetu udahnjuje duša kada napuni četiri mjeseca kao što je došlo u hadisu od Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, kojeg bilježi Muslim. Ovaj stav prenosi Ibn el-Mulekkin u knjizi “El-I’alam” od skupine selefa bez navođenja njihovih imana.
Ispravno je da davanje sadekatul-fitra na fetus nije vadžib jer se ne zna da li će se dijete živo roditi i jer nema dokaza da je to obaveza. A mustehab je to uraditi imajući u vidu da se to prenosi od Osmana, radijallahu anhu, i drugih učenjaka selefa ovog Ummeta, a Allah zna najbolje. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje: dr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa stranice: http://www.n-um.com
Žena u periodu mjesečnice i noć Kadera?
Određen broj ljudi smatra da ženi koja je u periodu mjesečnice u zadnjoj trećini mjeseca ramazana nije propisano traganje za noći Kadera i da ona ne može da ibadeti u toj večeri. Ovakvo ubjeđenje je neutemeljeno. Žena koja je u periodu mjesečnice potpada pod opći pojam riječi Allahovog Poslanika ‘Trviše
Određen broj ljudi smatra da ženi koja je u periodu mjesečnice u zadnjoj trećini mjeseca ramazana nije propisano traganje za noći Kadera i da ona ne može da ibadeti u toj večeri. Ovakvo ubjeđenje je neutemeljeno. Žena koja je u periodu mjesečnice potpada pod opći pojam riječi Allahovog Poslanika ‘Trudite se tražeći noć Lejletu l-Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.’ (Buharija i Muslim od Aiše r.a.)
To što žene ne može u tome periodu da klanja namaz nije nikakav dokaz da ona ne može da ibadeti na drugi način ibadetom za čiju valjanost nije uvjetovana pravna čistoća. Žena u tom periodu može da zikri-spominje Allaha, da ibadeti upućujući dovu Uzvišenom Allahu za sve ovodunjalučke i ahiretske potrebe, kao što joj je po ispravnom mišljenju učenjak dozvoljeno da uči kur’an bez direktnog doticanja mushafa. Stoga možemo kazati da nema potrebe da žena pije pilule kojima će odgoditi nastupanje mjesečnice s ciljem ibadeta u toj noći. Ibadet u noći Kadera nije ogranićen na namaza, već obuhvata činjenje bilo kojeg ibadeta. A Allah najbolje zna.
Odgovorio na pitanje:Elvedin Pezić,prof.
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Kada je noć Lejletul-Kader?
Velik broj učenjak je smatrao da je Lejletu l-Kader dvadeset i sedma noć ramazana. To mišljenje je definitivno najprostranjenije među općim muslimanskim masama u cijelom svijetu. Mislim da ljude ne treba ograničavati na ubjeđenje da je Lejletu l-Kader u istoj noći svake godine, zbog manjkavosti kojeviše
Velik broj učenjak je smatrao da je Lejletu l-Kader dvadeset i sedma noć ramazana. To mišljenje je definitivno najprostranjenije među općim muslimanskim masama u cijelom svijetu. Mislim da ljude ne treba ograničavati na ubjeđenje da je Lejletu l-Kader u istoj noći svake godine, zbog manjkavosti koje to mišljenje nosi u sebi. Mnogo je ljudi koji smatraju da ako tu noć provede u ibadetu da je sigurno osvanuo oproštenih grijeha i da u drugim noćima ramazana pa i tokom cijele godine ne treba ibadetiti.
Hadisi Allahovog Poslanika jasno ukazuju da je Lejletu l-Kader u zadnjoj trećini mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ‘Tražite Lejletu l-Kader u zadnjoj trećini mjeseca ramazana’ (Tirmizi od Aiše r.a. šejh Albani ga je smatrao vjerodostojnim) U drugim hadisima Allahov Poslanik je pojasnio citirani hadis i preporučio traganje za noći Kadera u neparnim noćima zadnje trećine mjeseca ramazana. Kazao je Allahov Poslanik: ‘ Trudite se tražeći noć Lejletu l-Kadr u neparnim noćima zadnjih deset dana ramazana.’ (Buharija i Muslim od Aiše r.a.)Mnogo je rivajeta i hadisa koji preciziraju noć Kadera. U nekima je to dvadeset i prva noć, u nekima dvadeseti treća, u nekima dvadeset i sedma i nekima dvadeset i deveta. Kako ispravno shvatiti ove hadise i kao pomiriti prividnu koliziju koja postoji u spomenutim hadisima?
Kazao je imam En-Nevevi u Medžmu’u: ‘Ne postoji drugi način da se pomiri prividna kontradiktornost između hadisa spomenutih u ovom poglavlju osim na način da se kaže da noć Lejletu l-Kadra nije fiksna u istoj noći svake godine, već je prelazna iz godine u godinu.“ (El-Medžmu’u – 6 tom 316 str.)Zbog toga vjernik ne bi trebao da se poigrava sa spomenutom nagradom i da noć Kadera smatra neku od noći iz zadnje trećine ramazana, već bi trebao da sve neparne noći zadnje trećine ramazana provede u ibadetu, u želji za postizanjem spomenute nagrade. A Allah najbolje zna.
Odgovorio na pitanje:Elvedin Pezić,prof.
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Šta činiti u noći Lejletu l-Kader?
Vaše pitanje je više nego opravdano. Kur’ansko-hadiski argumenti potvrđuju činjenicu da je ibadet u noći Kadera vrijedniji od ibadeta u hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. Kazao je Uzvišeni Allah: ‘Mi smo ga objavili u noći Kadr – a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseviše
Vaše pitanje je više nego opravdano. Kur’ansko-hadiski argumenti potvrđuju činjenicu da je ibadet u noći Kadera vrijedniji od ibadeta u hiljadu mjeseci u kojima nema te noći. Kazao je Uzvišeni Allah: ‘Mi smo ga objavili u noći Kadr – a šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je boja od hiljadu mjeseci.’ (El-Kader 1-3 ajet)
Kazao je Allahovo Poslanika: “Došao vam je blagoslovljeni mjesec, u njemu je noć koja je bolja od hiljadu mjeseci. Kome bude uskraćeno dobro ove noći, uskraćeno mu je svako dobro, a neće biti uskraćeno osim pravom nesretniku.“(Ibn Madžde od Enesa ibn Malika, br, 1644 – njegovu vjerodostojnost je potvrdio šejh Albani i kazao; hasenun-sahih.) Islamski učanjaci su spomenuli tri vrste ibadeta kojim između ostalog čovjek može upotpuniti ovu blagoslovljenu noć; Namaz; kazao je Allahov Poslanik: ‘Ko provede noć Kadera u kijamu (klanjajući namaz) vjerujući u njen blagoslov, tražeći na taj način nagradu od Uzvišenog, biti će mu oprošteni prijašnji grijesi’ (BuHarija i Muslim) Cijela noć općenito je vrijeme u kojem je dozvoljeno klanjati nafilu namaz, stoga vjernik treba da noća Kadera u što većoj mjeri provede u namazu.
Dova i zikr-spominjanje Allaha; dova i zikr su općenito propisani a posebno dova koja je spomenuta u hadisu Aiše r.a.. Aiša r.a. je upitala Allahovog Poslanika: Allahov Poslaniče, kada bi znala da je noć Kadera, šta da dovim Allahu u toj noći? Kazao je Allahov Poslanik, reci:
اللَّهُمَّ إِنَّكَ عَفُوٌّ تُحِبُّ الْعَفْوَ فَاعْفُ عَنِّي
‘Allahumme inneke Afuvun tuhibbu l-afve fa’fu ‘anni’
‘Gospodaru moj, ti si onaj koji prašta i voliš opraštanje, zato te molim da meni oprostiš.’ (Tirmizi, od Aiše r.a. vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani) Ovaj hadis nedvosmisleno ukazuje na propisanost upućivanja dove Allahu u ovoj blagoslovljenoj noći.
Učenje kur’ana; mjesec ramaza je općenito mjesec druženja sa kur’anom, naročito u noći Kadera, kada je ibadet bolji i vrijedniji.
Ibn Mes’ud, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko prouči jedan harf iz Allahove Knjige imat će nagradu, a nagrada se deseterostruko povećava. Ja ne kažem da je ”elif-lam-mim” jedan harf, nego je ”elif” harf, ”lam” je harf i ”mim” je harf. (Tirmizi, hasen-sahih) A Allah najbolje zna.
Odgovorio na pitanje:Elvedin Pezić,prof.
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Uticaj masturbiranja na post
Alejkumusselam. To što si ti uradio ulazi u propis samozadovoljavanja ili masturbiranja, tj. onog koji svjesno sa strašću ili bez nje izbaci sjeme u toku posta. To što nisi imao namjeru da izbaciš sjeme ne utiče na propis jer je ibret u tome da si uzrokovao izlazak sjemena. Izbacivanje sjemena , u bviše
Alejkumusselam.
To što si ti uradio ulazi u propis samozadovoljavanja ili masturbiranja, tj. onog koji svjesno sa strašću ili bez nje izbaci sjeme u toku posta. To što nisi imao namjeru da izbaciš sjeme ne utiče na propis jer je ibret u tome da si uzrokovao izlazak sjemena.
Izbacivanje sjemena , u budnom stanju sa strašću ili bez nje, u toku dana Ramazana kvari post. Imami četiri mezheba, Ebu Hanife, Malik, Šafija i Ahmed, su na stavu da izbacivanje sjemena na bilo koji način, svejedno bilo rukom, trljanjem ili slično, kvari post. Sa ovim se ne slažu zahirije jer kažu da nema dokaza u Kur’anu i Sunnetu koji ukazuje da to kvari abdest, a ne možemo smatrati da je neki ibadet pokvaren osim sa dokazom od Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Međutim, postoji dokaz sa kojim se može dokazivati kvarenje posta sa izbacivanjem sjemena u budnom stanju. Naime, bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao za postača između ostalog: “Ostavlja hranu, piće i strast zbog mene”. A onaj ko izbaci sjeme iz polnog organa nije ostavio svoju strast prilikom posta. Velika većina učenjaka je na ovom stavu.
Na njemu je da nadoknadi dan u kojem je pokvario post sa izbacivanjem sjemena, a po ispravnom stavu učenjaka nije dužan učiniti kefaret jer za njega nam nije došao dokaz. Takođe, nije ispravno poistovjećivati kefaret izbacivanja sjemena sa kefaretom polnog odnosa jer je grijeh intimnog odnosa u danu Ramazana dosta teži i veći od grijeha samozadovoljavanja. Naravno, svjesno izbacivanje sjemena u danu Ramazana je grijeh te se zbog toga njegov počinilac treba pokajati iskrenom tevbom.
Prema tome, ti si tim djelom uzrokovanja izlaska sjemena pokvario post tog dana, dužan si ga napostiti i pokajti se za to djelo, a drugog kefareta nema. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
Jedenje i pijenje 5 minuta nakon nastupa zore
Alejkumusselam. Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca. Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći” (El-Bekare, 187). Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihimaviše
Alejkumusselam.
Vrijeme posta je između prave (a ne lažne) zore i zalaska Sunca. Na ovo ukazuju riječi Uzvišenog: “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore, od tada postite do noći” (El-Bekare, 187). Kao i hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima od Ibn Omera i Aiše, radijallahu anhum, u kojem je došlo da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zaista Bilal uči ezan noću (prije zore za noćni namaz), pa vi jedite i pijte sve dok ezan nezauči Ibn ummi Mektum (on je učio kad se pojavi prava zora)”, a jedan od ravija je dodao pojašnjenje da je Ibn ummi Mektum bio slijep i da nije učio sve dok mu se ne kaže da je nastupilo sabahsko vrijeme. Ono što nas interesuje iz ovog hadisa je da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio da je dozvoljeno jesti sve dok se ne počne učiti ezan od sabah namaza, a to je kada nastupi prava zora.
Prema tome, onaj ko namjerno i svjesno pojede ili popije nešto nakon što muezin počne učiti ezan za sabah namaz, naravno podrazumijeva se da ezan uči kada je vrijeme prave zore, pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti.
Sada ostaje pitanje da li se kod nas u Bosni ezan koji se uči po vaktiji uči kada nastupi prava zora ili lažna zora? Ono što sam ja lično ustanovio, a to sam čuo i od drugih ljudi koji su se bavili ovim pitanjem, da vrijeme sabahskog ezana po vaktiji u Bosni nije vrijeme prave nego lažne zore te da prava zora nastupa tek nakon oko dvadesetak minuta ili nešto više. U najmanju ruku kod mene je velika sumnja i podozrivost po ovom pitanju.
Druga stvar, u pitanju je navedeno da ti se pojavila sumnja da si progutao vode, a na sumnji se u Šerijatu ne izgrađuje propis. Šerijatsko pravilo glasi: sumnja ne potiskuje ubjeđenje ili ubjeđenje se ne potiskuje sa sumnjom. Pa na osnovu ovog pravila tvoja sumnja ne utiče na valjanost zapoštavanja, tj. da si na vrijeme prestao sa jelom i pićem.
Prema tome, osnova je da se prestaje sa jelom i pićem sehura kada muezin zauči ezan, a ko poslije ezana namjerno i svjesno nešto pojede ili popije pokvario je post tog dana i dužan ga je napostiti. A imajući u vidu da si ti imao samo sumnju kao i to da kod nas u Bosni vrijeme učenja sabahskog je upitno jer je predstavlja lažnu zoru, ti nisi pokvario post niti si dužan napostiti taj dan. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
KLANJANJE SJEDEĆI NA STOLICI
Alejkumusselam. Kaže Uzvišeni: “Bojte se Allaha koliko možete” (Et-Tegabun, 16). U hadisu kojeg bilježe Buharija i Buslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada vam nešto naredim uradite to koliko možete, …”. Ovim ajetom i hviše
Alejkumusselam.
Kaže Uzvišeni: “Bojte se Allaha koliko možete” (Et-Tegabun, 16). U hadisu kojeg bilježe Buharija i Buslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Kada vam nešto naredim uradite to koliko možete, …”. Ovim ajetom i hadisom vjernici su obavezni izvršavati naredbe shodno njihovim mogućnostima. Pa ono što nisu u stanju da izvrše Allah, dželle še’nuhu, ih neće za to ni pitati.
Od mes’ela koje ulaze u gore spomenuto pravilo je i pitanje načina klanjanja namaza od strane onih koji nisu u stanju da čine neke ruknove namaza poput stajanja, pregibanja i sedžde. Po ovom pitanju je prenešen vjerodostojan hadis od Imran ibn Husajna, radijallahu anhu, kojeg bilježi Buharija u svom Sahihu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Klanjaj stojeći, a ako nisi u stanju onda sjedeći, ako i to nisi u stanju pa onda na strani”. Ovaj hadis je dokaz da se farz namaz ne klanja sjedeći osim iz opravdanog razloga, a to je nemogućnost da se stoji, a pod ovo ulazi i strah od nanošenja štete. Naravno, pod nemogućnošću se misli i na bolest.
Prema tome, shodno tvom stanju kako si ga opisala tebi je dozvoljeno da klanjaš sjedeći na stolici ako zbog bolesti en možeš stojeći niti sjedeći.
Nakon ovoga ostaje da se pojasni kako u tom stanju trebaš klanjati. Naime, bilježi Bejheki u svom Sunnenu od Džabira, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jednom bolesniku: “Klanjaj na zemlji ako si u stanju, a u protivnom klanjaj išaretom, neka tvoja sedžda bude niža od tvog ruku’a”. Kaže Ibn Hadžer da je sened ovog hadisa jak, međutim Ebu Hatim smatra da su ovo riječi Džabira, radijallahu anhu. Oko validnosti ovog hadisa muhadisi imaju podijeljeno mišljenje, s tim da ovaj hadis podupiru drugi rivajeti koji su takođe slabi.
Ovaj hadis ukazuje da onaj ko nije u stanju da čini sedždu, svejedno klanjao sjedeći na nogama, ili na stolici, ili klanjao stojeći, da je njegov način klanjanja takav da odlazak na sedždu išareti naginjanjem tijela naprijed, a činjenje ruku’a išareti naginajnjem tijela upola od išareta za sedždu. To znači da se sedžda ne čini na jastuku, stolici, stolu i sličnom nego u zraku a ruke se drže na koljenima. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
GRIJEH ZABORAVLJANJA KUR’ANA
Spomenuti hadis se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prikazane su mi nagrade mog Ummeta pa čak i praška koju čovjek iznese iz mesdžida, a prikazani su mi i grijesi mog Ummeta pa nisam vidio većeg grijeha od sure ili ajeta iz Kur’ana kojeviše
Spomenuti hadis se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Prikazane su mi nagrade mog Ummeta pa čak i praška koju čovjek iznese iz mesdžida, a prikazani su mi i grijesi mog Ummeta pa nisam vidio većeg grijeha od sure ili ajeta iz Kur’ana kojeg čovjek nauči a zatim zaboravi”. Ovaj hadis bilježe Ebu Davud, Tirmizi, Ibn Huzejme, Bejheki i drugi. Hadis su ocijenili slabim Buharija, Ibn Hadžer, Kurtubi, Albani i mnogi drugi. U njegovom senedu su Ibn Džurejdž i El-Mutallib ibn Abdullah a obojica su mudellisi, a to je znak slabosti.
Takođe, po istom pitanju (griješnosti zaboravljanja Kur’ana) prenosi se još jedan hadis kojeg bilježi Ahmed u svom Musnedu od S’ad ibn Ubade i Ubadete ibn Sabita, radijallahu anhuma, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neće neko biti emir (predvodnik) nad desetoricom a da neće doći na Sudnjem danu vezan (u lance) neće ga odvezati ništa osim njegove pravednosti. Nema čovjeka koji nauči Kur’an a zatim ga zaboravi a da sakat neće sresti Allaha na Sudnjem danu”. Šejh Albani je hadis od S’ad ibn Ubade, radijallahu anhu, ocijenio slabim, a Šuajb Arnaut je drugi dio hadisa, tj. “Nema čovjeka koji nauči Kur’an a zatim ga zaboravi a da sakat neće sresti Allaha na Sudnjem danu”, od Ubadete ibn Sabita, radijallahu anhu, ocijenio slabim. U oba rivajeta se nalazi ravija Isa ibn Faid a on je medžhul, tj. njegovo stanje je nepoznato muhaddisima.
Prema tome, nema nijednog prihvatljivog ili vjerodostojnog hadisa koji ukazuje na griješnost zaboravljanja nečeg naučenog iz Kur’ana. Međutim, nema sumnje da je to pokuđeno djelo ako je rezultat gafleta, nemarnosti i neopravdanog zapostavljanja obnavljanja onog što se nauči iz Kur’ana. U tom kontekstu je i rekao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kojeg bilježe Buharija i Muslim od Ebu Muse El-Eš’arija, radijallahu anhu: “Ponavljajte Kur’an, jer tako mi Onog u čijoj je ruci moja duša, on brža izmiče (brže se zaboravlja) od deve koja se pusti bez užeta”. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com
ODGAĐANJE NAPAŠTANJA DANA RAMAZANA
Alejkumusselam. U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učiniviše
Alejkumusselam.
U osnovi musliman i muslimanka su dužni da neispoštene dane Ramazana naposte do početka sljedećeg Ramazana. Džumhur (većina) učenjaka je na stavu da onaj ko ne nenaposti propuštene dane Ramazana sve dok nastupi naredni Ramazan bez opravdanog razloga obavezan je uz napaštanje da učini kefaret, tj. fidju zbog odgađanja, a ako nije napostio propuštene dane sa opravdanjem dužan je samo napostiti te iste dane bez kefareta.
Kefaret se sastoji u hranjenju jednog miskina (siromaha) za svaki propušteni dan i to tako da mu napravi ručak i večeru ili da mu da pola sa’a (dva pregršta tj. oko 750 grama) u zrnu, riži, grahu, ječmu ili četvrtinu sa’a (375 grama) u pšenici.
Većina učenjaka je na stavu da davanje kefareta u novcu nije ispravno niti se broji da je učinio kefaret.
Oni ovaj stav obaveze davanja kefareta dokazuju hadisom od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem je došlo da ko nenaposti do sljedećeg Ramazana da je dužan dati kefaret uz post. A ispravno je da su ovo riječi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a ne govor Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Takođe, ovo se prenosi od šest ashaba između kojih su i Ibn Abbas i Ibn Omer, radijallahu anhum.
Stav Ebu Hanife i njegovih učenika je da ako se napaštanje odgodi do sljedećeg Ramazana uz obavezu napaštanja nema fidje. To dakazuju time što Uzvišeni Allah u ajetu u kojem obavezuje bolesnike i musafire da naposte propuštene dane nije im naredio da učine kefaret ako odgode napaštanje, a kažu da je hadis u kojem je došla obaveza davanja fidje slab te ne može biti dokaz po ovom pitanju.
Takođe, od učenjaka koji su podržali stav ne davanja fidje je i učenjak Ševkani u svojoj knjizi “Nejlul-evtar”. Ona pojašnjava da nema vjerodostojnog hadisa po tom pitanju, a stavovi ashaba nisu dokaz u Šerijatu, takođe, to što je obaveza kefareta stav džumhura (većine) učenjaka ne ukazuje da je taj stav ispravan, jer u osnovi čovjek nije obavezan nešto izvršiti sve dok na to ne ukaže jasan dokaz a dokaza u ovom slučaju nema.
Ono što dodatno komplikuje ovo pitanje je to što se u slabom hadisu u kojem je došla obaveza davanja fidje ne pravi razlika između onog ko nema opravdanja za kašnjenje i onog ko ima. A što se tiče posta šest dana Ševvala i napaštanja propuštenih dana Ramazana, nema nikakve smetnje po ispravnom stavu učenjaka da prvo postiš šest dana Ševvala a zatim kad god stigneš do sljedećeg Ramazana napostiš propuštene dane Ramazana. Jer bilježi Muslim u svom Sahihu od Aiše, radijallahu anha, da je ona napaštala propuštene dane Ramazana u mjesecu Š’abanu. To znači da te dane nije odmah nakon Ramazana napostila a bila je u stanju, što je dokaz da se prije napaštanja tih dana može postiti bilo koja nafila post poput šest dana Ševvala. Ve billahi tevfik.
Odgovorio na pitanje:Mr.Zijad Ljakić
Vidi manjePreuzeto sa :n-um.com