Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Ovo nije samo priča nego i hadis. Prenosi ga samo Ibn El-Dževzi u knjizi El-Mevaiz vel-Medžlis (str. 33), nisam našao da ga je neko drugi zabilježio u hadiskim zbirkama.

Ovaj hadis nema seneda (lanca prenosilaca), ili kako neki muhaddisi kažu: LA ASLE LEHU (Nema osnova ili izvora). A to znači da hadis batil, jer nema mu spomena u hadiskim zbirkama.

Sa druge strane, sama priča je munker (neispravna), jer nije prenešeno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio nekoga ko se pokaje.

Upitan je šejh Abdrrahman Es-Suhejm o ovoj priči, pa je odgovorio: „Ova priča je batil, jer nije poznato da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odbio pokajnika koliko god mu bili veliki grijesi“. (LINK NA ODGOVOR OD: Šejha Abdrrahmana Es-Suhejma)

Prema tome, ovaj hadis (priča) je ništavan (batil) sa strane seneda a njegovo značenje je suprotno onome što je došlo u vjerodostojnim hadisima. A ono što je preneseno u vjerodostojnom Sunnetu je dovoljno mu'minu, pogotovo u oblasti vrijednosti tevbe i primanja tevbe.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

TEKST HADISA, RIVAJETI I OCJENA

Ovaj hadis se prenosi od tri sahabijke:

Prvi – Od Aiše, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan muževe kuće prekinula je prekrivač između nje i Allaha“.

Bilježe ga Ibn Madže, Ahmed, Hakim, Bejheki, Ebu J'ala, Taberani u Evsatu, Dejlemi i Abdurrezak.

A u rivajetu kod Ebu Davuda, Timizija, Ibn Madže i Ahmeda je došlo: „Neće ni jedna žena skinuti svoju odjeću izvan muževe kuće a da neće prekinuti prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Vjerodostojnim su ga ocijenili Hakim, Zehebi, Ševkani, Alabani i Šuajb Arnaut, a dobrim Tirmizi i El-Munziri.

Drugi – Od Ummu Derda’, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan svoje kuće prekinula je prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Bilježe ga Ahmed u dva rivajeta, u jednom ima slabosti zbog ravije Ibn Lehi'a, a drugi je vjerodostojan.

Treći – Od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Koja god žena skine svoju odjeću izvan svoje kuće Allah će prekinuti sa njom Svoj prekrivač“.

Bilježe ga Ahmed, Hakim, Bejheki i Taberani u Kebiru. Slabim ga ocjenjuje Hejsemi zbog slabosti ravije Ibn Lehi'a, dobrim Šujab Arnaut a vjerodostojnim Albani, obojica na osnovu drugih rivajeta.

Prema tome, hadis je vjerodostojan. Ostaje da se vidi šta su učenjaci rekli o njegovom značenju.

ZNAČENJE HADISA

Muhaddis El-Munavi u svom djelu „Fejdul-kadir“ (3/136) pojašnjavajući značenje hadisa kaže: ‘Skine svoju odjeću izvan muževe kuće’ je metafora njenog otkrivanja pred strancima (onima koji joj nisu mahremi) i neskrivanja stidnog mjesta od njih. ‘Prekinula je prekrivač između nje i Allaha’, jer je Uzvišeni spustio odjeću da one njome pokrivaju svoja stidna mjesta i to je odjeća bogobojaznosti. A kada se žene ne boje Allaha i otkriju svoja stidna mjesta prekinu prekrivač između njih i Uzvišenog Allaha. Pa kao što je ona prekinula (tj. otkrila) svoj prekrivač, nije čuvala svoje lice i iznevjerila svoga muža tako Allah skloni prekrivač sa nje. Nagrada je srazmjerna vrsti djela“.

Isto tumačenje hadisa, samo sažetije i kraće, muhaddis El-Munavi je naveo u svom drugom djelu „Et-Tejsiru“ komentaru „El-Džami'u es-sagir“ (1/408).

A kaže indijski učenjak Abdurrahman El-Mubarekfuri u komentaru Tirmizijevog „El-Džamija“ koji se naziva „Tuhfetul-ahvezi“ (8/71) komentarišući hadis: „'Skinuti svoju odjeću’, tj. sa kojom se pokriva, ‘a da neće prekinuti prekrivač’, tj. veo stida, ‘koji je između nje i Allaha“, jer je njoj naređeno da se pokrije i čuva da je ne vidi stranac (onaj ko joj nije mahrem). Takođe, one ne trebaju da otkrivaju svoja stidna mjesta kada su same, osim sa svojim muževima“.

Jemenski učenjak Es-Sane'ani u svojoj knjizi „Et-Tenviru“ (4/419), komentaru „El-Džami'u es-sagir“, pojašnjavajući značenje hadisa kaže: „'Koja god žena skine svoju odjeću izvan muževe kuće’ je metafora njenog otkrivanja pred strancima (onima koji joj nisu mahremi) i neskrivanja stidnog mjesta od njih. ‘Prekinula je prekrivač između nje i Allaha“, tj. prekrivač sa kojim je Allah nju sakrio od njenih grijeha Svojim oprostom i prekrivanjem, jer je ona iznevjerila pa biva kažnjena srazmjerno vrsti svoga djela“.

Stalna komisija za fetve u Saudiji (17/224) u pojašnjenju značenja ovog hadisa kaže: „Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, je htio reći da je ženi zabranjeno da bude nemarna u otkrivanja svoje odjeće izvan kuće njenog muža na način da joj se vidi stidno mjesto, te zbog toga bude optužena da je namjeravala nemoralno djelo i tome slično. A što se tiče skidanja njene odjeće na sigurnom mjestu, poput kuće njenih roditelja i onih koji su joj mahremi, radi promjene odjeće ili radi uzimanja zraka i tome sličnih dozvoljenih namjera koje su daleko od fitne, u tome nema smetnje“.

Prema tome, ovaj hadis nisu riječi Aiše, radijallahu anha, nego riječi Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Takođe, prijevod hadisa koji si navela u pitanju, njegova zadnja polovina, tj. završetak: „Prekinula je sve veze sa svojim Gospodarem“, nije tačna. Tačan prijevod je: „Prekinula je prekrivač koji je između nje i Allaha“.

Shodno gore spomenutom pojašnjenju značenja hadisa, pogrešno je doslovno i bukvalno shvatiti ovaj hadis, tj. da ženi nije dozvoljeno skinuti svoju odjeću izvan muževe (ili svoje) kuće.

Ispravno značenje hadisa je da se pod „skidanjem odjeće žene van muževe (ili svoje) kuće“ misli na njeno otkrivanje stidnog mjesta pred strancima (onima koji joj nisu mahremi), tj. zabranjeno je ženi da bude nemarna u otkrivanja svoje odjeće izvan kuće njenog muža tako da joj se vidi stidno mjesto. A pod riječima da ako to učini da je „prekinula prekrivač između nje i Allaha“ misli se da je prekinula prekrivač sa kojim je Allah nju sakrio od njenih grijeha Svojim oprostom i prekrivanjem, te zbog te iznevjere biva kažnjena srazmjerno vrsti svoga djela.

Nema smetnje da žena skida svoju odjeću na sigurnom mjestu, poput kuće njenih roditelja ili onih koji su joj mahremi i slično, radi promjene odjeće, rashlađivanja i drugih sličnih dozvoljenih namjera koje su daleko od fitne.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Hadis bilježe Ebu Davud, Darekutni, Bezzar, Bejheki i Hakim.

Ocijenio ga je vjerodostojnim Hakim, a dobrim Darekutni, Ibn Hadžer, Albani i Šuajb Arnaut.

Kaže Ibn Mende da je sened ovog hadisa garib (slab). Takođe, savremeni muhaddis Abdullah Es-S'ad je rekao da je vjerodostojnost hadisa upitna zbog čudnovatog teksta i lanca prenosilaca.

U senedu hadisa ima slabosti zbog slabosti ravije Mervana ibn Salima El-Mukaffe'a.

S tim da treba znati da je ova dova najvjerodostojnije što je prenešeno o dovama pri iftaru.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Ovaj hadis nije zabilježen u knjigama hadiskih zbirki, nema osnova, tj. ne prenosi se u islamskim knjigama, niti ima seneda (lanca prenosilaca). Takođe, nije zabilježen ni u knjigama u kojima su sakupljeni izmišljeni i krivotvoreni hadisi.

Stvarnost svjedoči da je lažan i praznovjeran. Još uvijek među ljudima ima bogatih koji su zahvalni, siromašnih koji su strpljivi, učenih koji su bogobojazni, vladara koji su pravedni i žena koje su stidljive.

Prema tome, ovaj hadis je krivotvoren, što znači da je lažno pripisan Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem. Nije ga dozvoljeno prenositi i širiti među ljudima ni elektronskim ni pismenim putem osim sa ciljem da se pojasni njegova krivotvorenost i upozori na njega.

Širenjem izmišljenih hadisa se narušava mjesto vjerovjesništva i potpada pod strašnu prijetnju koja je došla u hadisu mutefekun alejhi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ko slaže na mene, neka sebi pripremi mjesto u Vatri“. Musliman ne treba da prenosi sve što čuje. Bilježi Muslim u svom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Dovoljno je čovjeku laži da priča sve što čuje“.

U samom tekstu spomenutog izmišljenog hadisa ima spornih stvari:

Prva – za podizanje navedenih stvari nije potrebno da silazi melek Džibril, alejhisselam, koji je bio zadužen za Objavu, a nema u sunetu ništa vjerodostojno prenešeno o tome da će on silaziti radi podizanja nekih osobina lijepog ahlaka.

Druga – u sunetu je došlo da će skrušenost i emanet biti prvo što će biti podignuto iz ovog ummeta, a ne bereket kao u lažnom hadisu.

Bilježi Taberani u „Kebiru“ (7/295) od Šeddad ibn Evsa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Prvo što će biti podignuto od ljudi je skrušenost“. Albani ga ocjenjuje vjerodostojnim u „Sahihul-džami'a“ (broj 2576).

Takođe, bilježi Taberani u „Sagiru“ (1/238) od Omera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Prvo što će biti podignuto od ljudi je emanet, a zadnje što će ostati je namaz, a u mnogim klanjačima nema hajra“. U lancu prenosilaca je ravija oko kojeg ima razilaženja, Hakim ibn Nafi'a, te ga neki učenjaci ocjenjuju dobrim. A u tom kontekstu je prenešeno nekoliko vjerodostojnih predaja od ashaba.

Treće – stil izražavanja u ovom lažnom hadisu nije onaj koji nalazimo u vjerodostojnim hadisima.

Obaveza je svim muslimanima da provjeravaju ono što se piše, prenosi i pripisuje islamu. Ne trebaju da žure u prenošenju hadisa dok ne provjere u hadiskim zbirkama ili pitaju učene o vjerodostojnosti istih.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba

Alejkumusselam ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Hvala Allahu i neka je salavat i selam na posljednjeg vjerovjesnika, a zatim:

Prenešeno je nekoliko hadisa u različitim rivajetima od skupine ashaba o vrijednosti donošenja salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, petkom.

Ti hadisi su:

Prvi: od Hasana, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom, zaista će mi oni (salavati) biti pokazani“. Bilježe ga Musedded i Se'id ibn Mensur u svojim Sunenima i Ibn ebi Šejbe u svom Musannefu.

Hadis je slab zbog tri mahane: 1- jer je mursel (vrsta slabog hadisa), 2- ravija Ebu Hurre je slab kada prenosi od od Hasana, radijallahu anhu, 3- ravija Hušejm je mudellis (vrsta slabosti kod ravije).

Drugi: od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom, zaista će mi vaši salavati biti pokazani“. Bilježe ga Taberani, Ibn ‘Adijj i El-Asbehani.

Hadis je slab, jer su trojica ravija u njemu slabi; Jezid Er-Rekkaši, Ebu Ishak El-Humejsi i Durus ibn Zijad.

Takođe, od Enesa, radijallahu anhu, bilježe Ismail El-Kadi u „Fadlus-salati“, Ibn Es-Sunni u „Amlul-jevmi vel-lejleti“ i El-Munziri u „Et-Tergibu“, sve rivajete su muhaddisi ocijenili slabim zbog tedlisa, irsala ili slabosti ravija.

U nekim rivajetima je došlo: „Donosite mnogo salavata na mene petkom, ko donese jedan salavat na mene Allah će na njega deset“.

Treći: od Ebu Mes'uda El-Ensarija, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom, jer niko neće donijeti salavat na mene petkom, a da mi njegov salavat neće biti pokazan“. Bilježi ga Hakim. Hadis je slab zbog ravije Ismaila ibn Rafie za kojeg kažu Zehebi i Darekutni da je veoma slab.

Četvrti: od Ebu Umame, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene svakog petka, jer se salavati mog Ummeta meni prikazuju svakog petka. Ko donese više salavata na mene, biće na bližem stepenu meni“. Bilježe ga Bejheki u „Es-Sunenu el-kubra“ i El-Munziri u „Et-Tergibu“, a hadis je slab zbog dvije stvari: 1- ravija Mekhul nije čuo hadise od Ebu Umame, radijallahu anhu, 2- oko pouzdanosti ravije Burd ibn Sinan postoji razilaženje.

Peti: od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene u noći i danu petka, zaista će mi vaši salavati biti pokazani“. Bilježe ga Taberani u „El-Evsatu“, a hadis je slab zbog ravije Abdulmun'ima ibn Bešira El-Ensarija koji je slab i ravije Abdulaziza ibn ebi Sulejmana El-Medenija.

Šesti: od Ebu El-Derda’, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom, jer tom danu prisustvuju meleci. I niko neće donijeti salavat na mene, a da meni neće biti prikazani njegovi salavati sve dok ne završi sa njima“.Bilježe ga Ibn Madže, El-Munziri u „Et-Tergibu“ i Taberi u svom tefsiru. Hadis je slab jer je lanac prenosilaca prekinut na dva mjesta, a osim toga, ravija Zejd ibn Ejmen je slab.

Sedmi: od Ebu ‘Imrana El-Dževnija da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom“. Bilježi ga Abdurrezak u svom Musannefu, a hadis je slab zbog prekida u lancu prenosilaca.

Osmi: od Abdullaha ibn Abdurrahmana ibn M'amera, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Donosite mnogo salavata na mene petkom“. Bilježi ga Šafija u „El-Umm“, a hadis je veoma slab zbog ravije Ibrahima ibn Muhammeda koji je veoma slab.

Deveti: od Evs ibn Evsa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Najbolji dan je petak, u njemu je stvoren Adem, a u njemu je i preslio. U tom danu će biti puhanje (u rog) i umiranje (svih koji su živi). Donosite mnogo salavata na mene u njemu (petkom), zaista će mi vaši salavati biti pokazani“. Rekoše: O Allahov Poslaniče, kako će naši salavati biti tebi prikazivani, a ti ćeš istruhnuti? A on odgovori: „Zaista je Allah zabranio Zemlji tijela vjerovjesnika“. Bilježe ga Ebu Davud, Nesai, Ibn Madže, Ahmed, Hakim, Ibn Hibban i Bejheki.

Skrivena mahana (slabost) ovog hadisa, a što je ujedno razlog razilaženja muhaddisa oko prihvatljivosti ovog hadisa, je to što ravija Husejn ibn Alijj El-Džu'fi nije čuo hadis od Abdurrahman ibn Jezida ibn Džabira (koji je pouzdan ravija), kako je greškom došlo u senedu hadisa, nego je čuo hadis od Abdurrahman ibn Jezida ibn Temima, a on je ravija čiji se hadisi ne uzimaju. Na ovom stavu su Buharija, Ebu Hatim, Ebu Zur'a, Ebu Davud, Ibn Hibban, Es-Sehavi i mnogi drugi. Po njima je ovaj hadis slab.

Sa druge srane, Darekutni je odbio ovu mahanu tvrdeći da je Husejn ibn Alijj El-Džu'fi čuo hadis od Abdurrahman ibn Jezida ibn Džabira.

Najbliže je ono na čemu su eksperti skrivenih mahana hadisa Buharija, Ebu Hatim i Ebu Zur'a, a to je da je hadis zbog spomenutog slab, a Allah zna najbolje.

Zaključak:

Hadisi u kojima se podstiče na donošenje salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, petkom su prenešeni u 9 hadisa od 8 ashaba i to: od Hasana, Enesa, Ebu Mes'uda, Ebu Umame, Ebu Hurejre, Ebu Derda’, Abdullaha ibn Abdurrahmana ibn M'amera i Evsa ibn Evsa. Svi hadisi pojedinačno su slabi.

Međutim, na osnovu mnoštva rivajeta hadis je hasen li gajrihi, jer je ovo klasičan primjer slabog hadisa koji se na osnovu mnogo slabih rivajeta podiže na stepen dobrog hadisa (hasen li gajrihi).

Vjerodostojnim ili dobrim su ga ocijenili mnogi muhaddisi, poput: Hakima, Ibn Huzejme, Ibn Hibbana, Bejhekija, Zehebija, Nevevija, Ševkanija, Albanija, Šu'ajba Arnauta, Sulejmana El-Ulvana i drugih.

Kaže šejh Albani: „Zaključak je da je hadis sa ovim rivajetima dobar u najmanjem stepenu rangiranja, a vjerodostojan je bez dodatka ‘noći petka'“. (Tahridžu Miškatil-mesabih, broj 1361)

Kaže šejh Sulejman El-Ulavan: „Svi hadisi o donošenju salavata na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, petkom su pojedinačno slabi, međutim sa mnoštvom rivajeta mogu se dignuti na veći stepen“.

Ve billahi tevfik.

Odgovorio na pitanje: dr. Zijad Ljakić
Preuzeto sa stranice: http://www.ehlus-sunne.ba