Šta znače ove riječi u islamu, vadžib, sahih, farz itd?

وعليكم السلام ورحمة الله وبركاته

Malo ćemo preurediti redoslijed termina, kako bi bilo jasnije, stavljajući termine jedne nauke zajedno.

Vadžib – Ono što je Allah naredio, bilo direktno ili indirektno u Svojoj Objavi. Dakle, vadžib je obavezno djelo, njegovo neizvršavanje je grijeh, a njegovo izvršavanje u ime Allaha iziskuje nagradu.

Farz – Isto što i vadžib, s tim da se taj termin nekada koristi za djela čija je obaveznost posebno naglašena.

Mustehab – Ono što je Allah preporučio, i to je pohvalno djelo, a njegovo neizvršavanje nije grijeh, dok njegovo izvršavanje u ime Allaha iziskuje nagradu.

Sunet – Isto što i mustehabb. S tim da neki učenjaci termin sunnet koriste za djela za postoji direktan tekst iz Kur’ana, Sunneta ili govora ashaba da je to nešto pohvalno, ili da je Poslanik preporučio ili činio, dok termin mustehabb koriste u širem značenju, čak i kada ne postoje direktni tekstovi ali se zaključuje pohvalnost nekog djela iz generalnih pravila i principa šerijata, ili pak djelo koje se čini iz predostrožnosti.

Mekruh – Ono što je Allah zabranio nekategorički, tj. pokuđeno i ružno djelo čije činjenje samo po sebi nije grijeh, ali čovjekovo srce otvara prema grijehu, i njegovo ostavljanje u ime Allaha iziskuje nagradu. Po nekim učenjacima ustrajnost na mekruhu postaje grijeh.

Sunsunet – Termin kojim autori nekih islamskih knjiga nazivaju dva rekata nakon farza podne i jacije namaza. U šerijatskoj terminologiji, ta djela se nazivaju sunnetom.

Mubah – Dozvoljena djela.

Mutefku alejhi – Muttefequn ‘alejh je predaja, predanje, izreka, govor (od Poslanika ili od ashaba) koju bilježe veliki islamski autoriteti Buharija i Muslim u svojim zbirkama vjerodostojnih predaja.

Mutevatir – Mutevatir je predaja koju prenosi toliki broj prenosilaca u svakoj generaciji da je nemoguće da se slože na laži.

Hasen – Hasen je predaja čiji svi prenosioci ispunjavaju kriterije pravičnosti, ali manje preciznosti od sahiha, sa spojenim lancem prenosilaca, bez kontradikcije sa jačim predajama i bez skrivenih mahana.

Sahih – Sahih je vjerodostojna predaja čiji svi prenosioci ispunjavaju kriterije pravičnosti i preciznosti, sa spojenim lancem prenosilaca, bez kontradikcije sa jačim predajama i bez skrivenih mahana.

Daif – Daif je slaba predaja koja nije ispunila jedan od uslova spomenutih u definiciji sahiha. Također, daif predaja ne znači da nešto nije od islama, već znači da nije dovoljno jako da bismo se mogli osloniti na njega u deriviranju propisa islama, pa tako daif ima svoje stepene u slabosti, pa su neke manje slabe koje – ako se spoje sa drugim slabim predajama – ojačavaju dovoljno da se na njih možemo osloniti u pripisivanju nečega islamu, a neke predaje su slabije da se ne mogu ojačati, dok su neke predaje toliko slabe da se ocjenjuju kao klasična laž na Poslanika, s.a.w.s., i islam.

Sened – lanac prenosilaca neke predaje, izreke.

Više o hadiskoj terminologiji vidjeti u djelu Hadis i hadiske znanosti na bosanskom, ili u arapskim djelima poput: En-nuket ‘ala kitab-ibnis-Salah, 2/674., Ibn Hadžer el-Askalani, prvo izdanje: El-džamiatul-islamijje, Medina, 1984., Tedribur-ravi, 2/658., Dželaluddin Es-Sujuti, Daru Tajjiba, Tejsiru mustalehil-hadis, Mahmud Tahan, 24., 30., 35., 44., 58., 78., 135., 162., 87., 84,. 75., deseto izdanje: Mektebetul-mearif, 2004.

Kudsi hadis – Hadis koji prenosi Allahov govor kojeg Allah nije objavio kao Kur’an.

Hadis – Govor koji opisuje ono što je Poslanik, s.a.w.s., govorio, radio, prećutao, zatim koji opisuje njegov fizički izgled ili njegove karakterne osobine.

Tefsir – Tumačenje, pod kojim se uglavnom misli na tumačenje Kur’ana.

Saj – Obredno šetanje između brdašca Safe i Merve u blizini Ka’be.

Bedel – Zamjena, uglavnom se koristi za hadždž koji se obavlja za nekog drugog.

Fikh – Nauka koja se bavi izučavanjem islamskih propisa vezanih za djela tijela i govor jezika.

Miskin – Siromah.

Ulema – Učenjaci.