S obzirom da se približava Kurban-bajram, pojedine džematlije koji žive u urbanim sredinama interesira da li ima veću vrijednost kurban uplatiti za potrebne, siromašne i ugrožene u drugim državama i mjestima, pošto pojedine web-stranice nude tu mogućnost (Sirija, Somalija, Afrika, BiH) ili je, po šerijatskopravnim tekstovima, bolje potruditi se naći kurban ovdje gdje živimo (po selima kraj Siska) i zaklati kurban…
Dakle, jasno nam je da sa jednim ili drugim ispunjavamo dužnost klanja kurbana, ali je u pitanju osjećaj – ambijent žrtvovanja i klanja pošto neki smatraju da ako se naviknu samo uplaćivati kurban da će se izgubiti taj ambijent i osjećaj klanja kurbana (pošto se može i ovdje nabaviti kurban). Kakva su mišljenja učenjaka po tom pitanju i stav šerijatskopravnih tekstova?
Molim Uzvišenog Allaha da vam ukabuli vaše ibadete. U osnovi, bolje je da se kurban zakolje lično, svojom rukom, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zaklao svoje kurbane, kako to bilježe imam Buharija i Muslim, Allah im se smilovao, od Enesa ibn Malika, Allah bio zadovoljan njime, kao što je bolje ibadet izvršavati lično nego da ga neko obavlja za nas.
Među islamskim učenjacima postoji razilaženje po pitanju klanja kurbana izvan mjesta stanovanja osobe koja kolje kurban.
Hanefije to smatraju pokuđenim kao i prenošenje zekata, osim ako se to radi zbog rodbine ili radi osoba koje imaju veće potrebu za kurbanom. Malikije smatraju da nije dozvoljeno da se prenosi kurban do dužine u kojoj se dozvoljava skraćivanje namaza i iznad toga, osim da stanovnici te razdaljine budu u većoj potrebi za kurbanom od stanovnika kojima je obaveza dati (oni koji se nalaze na razdaljini na kojoj je dozvoljeno kratiti namaz), a u tom slučaju stroga je obaveza da se većina kurbana udijeli njima, a manji dio stanovnicima kojima je obaveza dati (oni koji se nalaze na razdaljini na kojoj je dozvoljeno kratiti namaz).
Hanbelije i šafije smatraju, kao i malikije, da je dozvoljeno prenošenje kurbana iz mjesta na rastojanje manje od rastojanja na kojem je dozvoljeno kratiti namaz, a strogo je zabranjeno prenošenje do rastojanja na kojem je dozvoljeno kratiti namaz, s tim da je kurban ispravan.
Određeni broj savremenih učenjaka odabrao je mišljenje koje dozvoljava klanje kurbana u drugom mjestu ukoliko su stanovnici tog mjesta u većoj potrebi za kurbanskim mesom. Tako nalazimo da je šejh Abdullah ibn Džibrin, Allah mu se smilovao, izdao fetvu islamskim dobrotvornim organizacijama da uzimaju novčanu vrijednost kurbana od osoba, a potom da kupe kurbane i da ih zakolju u vrijeme klanja i potom podijele meso siromašnim muslimanima u državama u kojima postoji veća potreba za tim.
Uvaženi šejh obrazložio je svoju fetvu time da je cilj Kurban-bajrama veselje i bolje stanje siromaha u njemu i da je preče da se udijeli tim siromasima nego da meso stoji kod drugih osoba tokom cijele godine.
Tako se može reći da dobrobit od kurbanskog mesa ograničava mjesto klanja: ako je veća potreba za kurbanskim mesom u mjestu osobe koja kolje kurban, onda će se kurban zaklati u mjestu osobe koja kolje, a ako je veća potreba za kurbanskim mesom u drugim državama, zaklat će se u njima. Također je važno napomenuti da ukoliko se odabere neka osoba ili organizacija za klanje kurbana, treba da budu povjerljivi, da zakolju kurban na vrijeme i da kurban ispunjava uvjete. Allah najbolje zna!
Na pitanje odgovorio: mr. Osman Smajlović
Preuzeto sa stranice http://www.n-um.com