SAVREMENI IMOVINSKI POSTUPCI U KOJIMA IMA KAMATE

Značenje kamate: (El-Mugni, Ibn Kudame 6/51-58)

– arapska riječ “riba” (tj. kamata) jezički znači višak

– šerijatska definicija kamate je: višak u određenim stvarima

Šerijatski status kamate: zabranjena po Kitabu, Sunnetu i idžmau učenjaka

– Kur’an: “A Allah je dozovolio kupoprodaju a zabranio kamatu” (El-Bekare 275)

– hadis: “Klonite se sedam upropaštujućih grijeha …”, od kojih je konzumiranje kamate (muttefekun ‘alejhi)

– navodi Ibn Kudame i ostali učenjaci da je na tome idžma’ učenjaka

Vrste kamate:
1. Kupoprodajna kamata:

A: kamata zbog viška –
primjer: prodaja 1.5 kg neobrađenog zlata za 1 kg zlata u nakitu

B: kamata zbog odgode –
primjer: mijenjanje 50 eura za 97,5 km ali bez preuzimanja na licu mjesta

2. Kamata u dugu – primjer: davanje pozajmice o 5000 KM da se vrati isti iznos za godinu dana uz šart da mu preveze namještaj

Stvari u kojima ide kamata:

Prenosi se u hadisu ‘Ubadete ibn Es-Samita: “Zlato za zlato, srebro za srebro, pčenica za pšenicu, ječam za ječam, datule za datule, sol za sol, isto za isto, iz ruke u ruku; a ako su različite vrste prodajite kako hoćete ako je iz ruke u ruku” (Muslim)

– idžma’ Ummeta je na tome da u ovih šest stvari ide kamata a razišli su se oko ostalih stvari koje se kijasom pridružuju na ovih šest:

(zajednička osobina)

1- ZLATO – VRIJEDNOST (pridružuju se: SVE NOVČANE VALUTE)

2- SREBRO –

(zajednička osobina)

3- PŠENICA – HRANA

4- JEČAM – VAGANJE (TEŽINOM ILI POSUDOM)

5- DATULA – USKLADIŠTAVANJE

6- SOL – (pridružuju se: KUKURUZ, RAŽ, ZOB, RIŽA, GRAH, LEĆA)

– nema kamate u: jabukama, kruškama, šljivama, krastavicama, mrkvi, lubenici, jajima i slično jer su se prodavale u vrijeme pojave Islama po komadu.

Kupoprodaja između stvari u kojima ide kamata:

1. ISTA VRSTA: (npr. zlato za zlato, datule za datule, …)
– dva šarta: 1- ISTE TEŽINE, 2- IZ RUKE U RUKU

2. RAZLIČITE VRSTE a iste zajedničke osobine: (npr. zlato za novac, dolari za eure, kukuruz za pšenicu, sol za datule, …)
– jedan šart: IZ RUKE U RUKU

3. RAZLIČITE VRSTE i različite zajedničke osobine: (novac za pšenicu)
– bez šartova

SAVREMENI IMOVINSKI POSTUPCI U KOJIMA IMA KAMATE

1. UZIMANJE NOVČANOG KREDITA (POZAJMICE) SA KAMATOM, svejedno od banke ili pojedinca.
Ovo je haram jer sadrži obe vrste kamate: kamata zbog viška (npr. posudi 5000 a vrati 6000) i kamata zbog odgode (npr. posudi u januaru a vraća u septembru) koja je dozvoljena prilikom posuđivanja.

2. MIJENJANJE VALUTE ZA DRUGU VALUTU (npr. konvertibilne marke za eure). Dozovoljena je razmjena kako god se dogovore (npr. 100 eura za 300 KM). Ima dva stanja:

Prvo: kada je kamata (kamata zbog odgode) – ako nije iz ruke u ruku

Drugo: kada nije kamata – ako je iz ruke u ruku (sav novac)

3. MIJENJANJE VALUTE ZA ISTU VALUTU RADI SITNJENJA NOVCA (na pr. novčanica 100 eura za novčanice od 50, 20, 20 i 10 eura)

Ima dva stanja:

Prvo: kada je kamata (kamata zbog odgode) – ako nije iz ruke u ruku, pa makar
samo dio novca (npr. mijenja 100 eura dobio 90 a 10 će sutradan)

Drugo: kada nije kamata – ako je iz ruke u ruku (sav novac)

4. MIJENJANJE POCIJEPANIH, ISHABANIH I OKRNJENIH NOVČANICA

Može imati dva stanja:

Prvo: nije kamata – da se mijenja za istu vrijednost novca iste valute (100 pocijepanih eura za 100 novih eura ) iz ruke u ruku

Drugo: kamata – da se mijenja za istu valutu ali različite rijednosti (100 za 95), ili za istu valutu iste vrijednosti ali na odgodu, ili za različitu valutu ali na odgodu.

Rješenje je, da bi se izbjegla kamata, da se mijenja ili za istu valutu iste vrijednosti iz ruke u ruku, ili za raličitu valutu (shodno kursu ili kako se dogovore) iz ruke u ruku.

5. MIJENJANJE ZLATA (SREBRA) ZA ZLATO (SREBRO), ima dva stanja:

Prvo: kamata (kamata zbog viška) – ako mijenja svoje zlato za zlatarovo a nisu iste težine, ili svoje zlato uz doplatu u novcu za zlatarovo,
(kamata zbog odgode) – ako jedno drugom ostanu dužni dio zlata ili novca.

Drugo: nije kamata – da proda svoje zlato zlataru za novac a zatim kupi od zlatara šta i koliko hoće.

6. RAZMJENA HRANE U ZRNU (bila samljevena ili ne) (poput bolje pšenice za lošiju pšenicu, pšenice za kukuruz) Može imati dva stanja:

Prvo: kamata – (kamata zbog viška) bolja pšenica za lišiju različite težine

– (kamata zbog odgode) da su iste težine ali na odgodu.

– kukuruza za pšenicu na odgodu

Drugo: nije kamata – pšenica za pšenicu iste težine i iz ruke u ruku

– pšenicu za kukuruz (različite težine ili iste) iz ruke u ruku

7. MLJEVENJE PŠENICE U VELIKIM MLINOVIMA (prilikom čega daje svoju pšenicu a dobija tuđu). Odbijanje 3 ili 5 % na prljavštinu, plaćanje mljevenja pšenice u novcu ili pšenici (brašnu) i dobijanje 30% pšenice u mekinjama a 70% u brašnu, sve ovo šerijatski nije sporno.

Kamata nastaje kada dio pšenice ostane nepreuzet kao što je praksa u mnogim mlinovima, ovo je kamata zbog odgode. Da bi se izbjegla kamata treba preuzeti svu pšenicu na licu mjesta, ili dovesti onoliko pšenice koliko se može preuzeti na licu mjesta.

8. BANKOVNE KARTICE (visa, electron, mastercard, i slično) postoje dvije vrste bankovnih kartica:

Prva: DEBITNE kartice – koje su zasnovane na korištenju putem kartice vlastitog položenog novca u banci, u korištenju ovih kartica nema kamate, a plaćanje administrativnih toškova ako se novac podiže sa šeltera ili aparata neke druge banke se ne ubraja u kamatu.

Druga: KREDITNE kartice (charge card i credit card) koje su zasnovane na pozajmljivanju novca od banke prilikom plaćanja putem kreditne kartice, gdje se uz pozajmljeni novac vraća kamata (odmah ili ako se zakasni pri vraćanju). Ove kartice su zabranjene jer su zasnovane na kamatnom pozajmljivanju.

9. OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA, kojih ima tri vrste:

Prva: kooperativno uzajamno pomagačko osiguranje u kojem radnici neke kompanije, firme, institucije i slično izdvajaju u zajednički fond za osiguranje od unaprijed dogovorene nepogode, fond nije trgovačkog karaktera. On je dozvoljen s tim da nije prisutan u zapadnim zemljama.

Druga: penziono, zdravstveno (državno a ne privatno) i socijalno osiguranje, nemaju trgovački karakter te je većina savremenih učenjaka na tome da su dozvoljena.

Treće: sve vrste trgovačkih osiguranja poput saobraćajnog, životnog i slično. Sva ova osiguranja su zabranjena jer su zasnovana na mnogim šerijatsko-spornim relacijama, između ostlih u njima su sadržane obe vrste kamate, kamata zbog viška i odgovde. Uplaćivanje saobraćajnog osiguranja je dozvoljeno jer je vid nužde.

10. PRODAJA NA ODGODU UZ VEĆU CIJENU, oblik ove prodaje je da ako se roba kupuje u kešu ima manju cijenu (npr. 10 000 E) a ako se plaća na rate na odgodu onda je veća cijena robe (npr. 15 000). U praksi imaju dva oblika ove prodaje:

Prvi: da se isplata rada vrši preko banke, ovo je prikrivena kamata te je stoga ovakav vid kupovine haram, jer je suština ove kupovine da kupac podiže kredit sa kamatom od banke a on i banka su između sebe ubacili prodavca čime se to prikriva.

Drugi: da se isplata rata vrši direktno prodavcu, tada ovo nije kamata.

11. BESKAMATNI KREDIT UZ PLAĆANJE ADMINISTRATIVNIH TROŠKOVA, ovakvi krediti su u osnovi dozvoljeni ako ono što se naziva administrativnim troškovima nije prikrivena kamata nego stvarni realni troškovi administracije (struje, kirije, plaćanja radnog osoblja i slično). Da bi administrativni troškovi bili stvarni i realni a ne prikrivena kamata treba da ispune dva uvjeta:

Prvi: da ne čine više od četiri posto ukupnog kredita.

Drugo: da se postotak administrativnih troškova ne povećava sa veličinom kredita.
Ako se ispune ova dva šarta beskamatni kredit sa administrativnim troškovima je dozovoljen i ne predstavlja prikrivenu kamatu.

12. UZIMANJE PLATE PUTEM BANKE, je vid nužde u čemu radnici i poslodavci nemaju izbora. Sporni momenat ovakvog isplaćivanja plata je u tome što banke, “od svoje velikodušnosti”, daju kamatu i to tako da je ona sve veća što plata duže leži na računu. A pošto je kamata haram obaveza je radnika da plate odmah podižu sa banke kako im ne bi rasla kamata. A ono kamete što nađu na računu obavezni su da je se riješe na način da je podignu i udijele siromahu, dužniku, daju za gradnju puteva i slično bez da računaju da od toga imaju nagradu.

13. FOND ZA OBAVLJANJE HADŽDŽA, koji je šerijatski pohvalan vid potpomaganja. On je zasnovan na uzajamnom pozajmljivanju članova jednog drugom. Ovaj vid uzajamnog fondiranja je dozvoljen ako svaki učesnik na kraju kruga dobije onoliko novca koliko je i dao (tj. posuđivao). U protivnom to je kamata.

14. UGOVORI O FINANSIJSKOM PARTNERSTVU koje radi BBI (bosna bank international) BANKA, svejedno bili namjenjeni za adaptaciju objekta, kupovine nekretnine, nabavci obrtnih sredstava i slično, a koji su zasnovani na istom kalupu.

Ovi ugovori nisu dozvoljeni jer u sebi sadrže tri sporne tačke:

Prva: pristajanje klijenta u ugovoru da osigura nekretninu kod nekog trgovačkog osiguravajućeg duštva koji je prihvatljiv za BBI (član 5.). A ova osiguranja su haram po Šerijatu, jer su zasnovana između ostalog na kamati.

Drugo: u slučaju kašnjenja u otplati kijent pristaje da plaća godišnje penale u iznosu od 2% što se usmjerava u dobrotvorni fond pod kontrolom Šerijatskog odbora BBI (član 9.). A ovo je klasična zatezna kamata koja je zabranjena.

Treće: što je suština ovog poslovanja je da banka učestvuje kao partner (u procentu 80 ili 90 %) u kupovini (dogovorenog) a klijent učestvuje sa plaćanjem ostalog iznosa. Zatim kijent u ratama otplaćuje banci doplatu učešća u partnerstvu i još takozvanu “rentu”, tj. vraća dug banci veći (za veličinu rente) nego što je ona dala.

S tim da u ugovoru nije pojašnjeno po kom osnovu vraća više nego što je banka dala. Pa je tako ovo prikrivena kamata iako je zanegirano postojanje kamate u samom ugovoru.

Dovoljno je samo jedna stvar od tri gore spomenute da se musliman ne upušta u ovakvu vrstu ugovora, a kamoli ako se svetri one nalaze u ugovoru.

 

dr. Zijad Ljakić

preuzeto sa stranice: http://www.zijad-ljakic.com/