Pritvrđeni i nepritvrđeni sunneti ?

Priredio: Amir Durmić

Dobrovoljni namazi koji se klanjaju uz obavezne dnevne namaze, odnosno farzove, zovemo i sunnet-namazi. Njih načelno dijelimo na dvije vrste, i to na pritvrđene i nepritvrđene sunnete. Što se tiče pritvrđenih sunneta, to su dobrovoljni namazi koje je Muhammed, s.a.v.s., redovito i ustrajno klanjao uz farzove i koje nije izostavljao osim u rijetkim situacijama. Oko broja rekata pritvrđenih sunneta postoji više mišljenja, a sva ona, uglavnom se svode na dva:

1. Broj rekata pritvrđenih sunneta je deset. Na to ukazuje predaja koju prenosi Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, u kojoj se navodi da je rekao: ”Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s., zapamtio sam (da je klanjao) deset rekata (sunnet-namaza) i to: dva rekata prije i dva rekata nakon podne-namaza, dva rekata poslije akšama, dva rekata nakon jacije i dva rekata prije sabaha.” (Buhari, Sahih, br. 1180, Muslim br. 279) Ovo mišljenje zastupaju pravnici šafijskog i hanbelijskog mezheba. (Vidjeti: El-Medžmu’u, 3/105, Kešful-kina’a, 1/422)

2. Broj rekata pritvrđenih sunneta je dvanaest. Kao dokaz spominju prethodnu predaju od Ibn Omera, radijallahu anhuma, s tim da za prijepodnevski sunnet kažu da se sastoji od četiri, a ne dva rekata, navodeći predaju od Aiše, radijallahu anha, u kojoj ona kaže: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije izostavljao četiri rekata (sunneta) prije podne-namaza.” (Buhari, Sahih, br. 1182) Također, u prilog ovom mišljenju ide i predaja koju prenosi Ummu Habiba, radijallahu anha, u kojoj kaže: ”Čula sam Allahovog Poslanika, s.a.v.s., kada je rekao: ‘Onaj ko u jednom danu i noći klanja dvanaest rekata (dobrovoljnog) namaza, zbog tog djela će mu biti sagrađena kuća u Džennetu.” (Muslim, Sahih, br. 728) Ovo mišljenje zastupaju pravnici hanefijskog mezheba. (Vidjeti: Hašijetu Ibn Abidin, 1/441)

Pored toga što su oba mišljenja zasnovana na vjerodostojnim predajama, svakako je bolje postupiti po ovom drugom, jer rad po njemu donosi više dobrih djela i povećava ahiretsku nagradu.

Nepritvrđeni sunneti

Što se tiče nepritvrđenih sunneta, to su dobrovoljni namazi koje je, po općoj preporuci Poslanika, s.a.v.s., lijepo i pohvalno klanjati uz dnevne farzove kao što je naprimjer slučaj sa klanjanjem dva rekata namaza između svakog proučenog ezana i ikameta. Abdullah b. Mugaffel, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Između svakog ezana i ikameta se klanja namaz, između svakog ezana i ikameta se klanja namaz, između svakog ezana i ikameta se klanja namaz – onaj ko hoće.” (Buhari, Sahih, br. 598, Muslim, Sahih, br. 838) U nekim predajama navodi se da bi ashabi klanjali dva rekata nafile između akšamskog ezana i ikameta, pa bi ih Poslanik, s.a.v.s., vidio i to im ne bi zabranjivao. Na osnovu ovog hadisa možemo zaključiti da je legitimno klanjati i po dva rekata dobrovoljnog namaza i prije ikindije i prije akšama i prije jacija-namaza i to u vremenu između ezana i ikameta. U vezi s ovim šejhul-islam Ibn Tejmijje, rahimehullah, kaže: ”Ovo nam ukazuje na to da je namaz prije ikindijskog, akšamskog i jacijskog farza pohvalno i lijepo djelo ali ne i (pritvrđeni) sunnet, pa onaj ko želi da klanja prije ikindijskog farza, isto kao što se klanja i prije akšamskog i jacijskog farza, to je dobro djelo. Međutim, ukoliko bi čovjek imao ubjeđenje da su ti namazi pritvrđeni sunneti koje je Poslanik, s.a.v.s., klanjao baš onako kako je klanjao (pritvrđene) sunnete podne i akšam-namaza, onda je posrijedi greška i pogrešno mišljenje.” (Medžmu’ul-fetava, 23/125)

SABAHSKI SUNNET

Dva rekata sabahskog sunneta spadaju u najpritvrđenije sunnete uopće. Aiša, radijallahu anha, kaže: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., nijedan od dobrovoljnih namaza nije ustrajnije obavljao od dva rekata sabahskog sunneta.” (Buhari, Sahih, br. 1093, Muslim, Sahih, br. 1191) U jednoj od verzija ovog hadisa još se dodaje: ”…i nikada ih nije izostavljao.” (Buhari, Sahih, br. 1159) Što se tiče vrijednosti sabahskog sunneta, o njemu najbolje govori sljedeći hadis: ”Dva rekata sabahskog sunneta vrednija su od dunjaluka i onoga što je na njemu.” (Muslim, Sahih, br. 725, Tirmizi, Sunen, br. 416)

Ibn Kajjim u vezi sa sabahskim sunnetom kaže: ”…Zbog toga Allahov Poslanik, s.a.v.s., sabahski sunnet i vitr-namaz nije izostavljao ni na putu niti kod kuće. On bi i na putovanju ustrajno obavljao sabahski sunnet i vitr-namaz i na njih je pazio više nego na bilo koji drugi dobrovoljni namaz… Osim ova dva namaza, Poslanik, s.a.v.s., na putovanju nikada nije klanjao niti jedan drugi (pritvrđeni) sunnet.” (Zadul-me’ad, 1/315)

Sabahski sunnet se klanja kratko

Ovaj namaz je pohvalno klanjati kratko, tj. ne dužiti s njim, naravno uz uvjet da se pri tome ne izostavi niti jedan od namaskih vadžiba, već da se obavi na skrušen i šerijatom propisan način. Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: ”Poslanik, s.a.v.s., bi između ezana i ikameta sabah-namaza klanjao dva kratka rekata (sunneta).” (Buhari, Sahih, br. 584)

Isto tako od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: ”Allahov Poslanik, s.a.v.s., klanjao bi tako kratko dva rekata sabahskog sunneta da bih se zapitala da li je (na svakom od njih) uopće i Fatihu proučio.”’ (Buhari, Sahih, br. 1095, Muslim, Sahih, br. 1189)

Šta se uči na sabahskom sunnetu?

Što se tiče sura i ajeta koji se uče na sabahskom sunnetu nakon proučene Fatihe, u vezi s tim prenosi se više kombinacija od kojih se svaka zasniva na nekom od vjerodostojnih hadisa:

1. Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., na prvom rekatu sabahskog sunneta učio suru ”Kul ja ejjuhel-kafirun”, a na drugom suru ”Kul-huvallahu ehad”. (Muslim, Sahih, br. 726)

2. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi da bi Allahov Poslanik, s.a.v.s., na prvom rekatu sabahskog sunneta učio ”Kulu amenna billahi ve ma unzile ilejna” (136. ajet sure El-Bekare), a na drugom ”Kul ja ehlel-kitabi te’alev ila kelimetin seva-in bejnena ve bejnekum” (64. ajet sure Ali Imran). (Muslim, Sahih, br. 727)

3. Ponekad bi, baš kao i u prethodnom slučaju, na prvom rekatu učio isto 136. ajet sure El-Bekare, a na drugom bi umjesto 64. učio 52. ajet sure Ali Imran. (Muslim, Sahih, br. 727, isto od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma)

Imajući u vidu da su sve ove kombinacije zabilježene u vjerodostojnim predajama, lijepo je i pohvalno povremeno prakticirati svaku od njih.

Ostali članci iz serijala:

DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (1. dio) – Važnost i koristi dobrovoljnih namaza

DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (2. dio) – Pritvrđeni i nepritvrđeni sunneti

DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (3. dio) – Propis o lijeganju na desni bok nakon sabahskog sunneta

DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (4. dio) – Propis klanjanja nafile nakon sabahskog farza, a prije izlaska sunca

DOBROVOLJNI NAMAZI – VRIJEDNOSTI, VRSTE, PROPISI (5. dio) – Podnevski i ikindijski sunneti

————-
Preuzeto sa stranice https://minber.ba/category/fikh/