POSTAVLJANJE SLIKA ŽENA NA FACEBOOK-u

Alejkumusselam.

Da bi se odgovorilo na pitanje postavljanja slika na facebook-u neophodno je da se ukratko spomene nekoliko mes'ela na kojima je ovo pitanje zasnovano.

Prva mes'ela: Slikanje fotografskim ili nekim drugim aparatom

Oko slikanja fotografskim aparatom, slikanja kamerom (ne snimanja) ili nekim drugim aparatom savremeni učenjaci imaju podijeljeno mišljenje.

Prvo mišljenje je da ovaj način slikanja nije dozvoljen jer potpada pod zabranu crtanja i slikanja svega onog što ima dušu a što je došlo u vjerodostojnim hadisima u kojima se ne pravi razlika između slika koje se crtaju rukom i drugih koje se slikaju aparatom. Na ovom stavu je skupina savremenih učenjaka. Oni iz ove zabrane izuzimaju slikanje za dokumente (lična, pasoš i slično), slike osumnjičenih i slično što potpada pod nuždu bez čega je danas skoro nemoguće komunicirati i kretati se.

Drugo mišljenje je da bilo koji vid savremenog i modernog načina automatskog slikanja putem aparata ili nekog drugog uređaja dozvoljen i da ne potpada pod zabranjeno slikanje koje je došlo u hadisima, nego da se zabrana odnosi na crtanje rukom. Ovo je stav većine savremenih učenjaka a ujedno i ispravno mišljenje. U pojašnjenju ove dozvole stoji da slikanje aparatom, ustvari predstavlja samo odslikavanje onog što se svakako nalazi u stvarnosti, odnosno da je to odraz stvarnosti kao što ogledalo odslikava ono što se nalazi u stvarnosti, za razliku od crtanja rukom pri čemu se pravi crtež koji prije toga nije postojao.

Druga mes'ela: Upotreba slika na kojima se slika ono što ima dušu

Korištenje i upotreba slika na kojima je naslikano ono što ima dušu, svejedno bile one naslikane rukom ili aparatom, je pitanje koje se potpuno razlikuje od samog crtanja i slikanja koji su zabranjeni na osnovu jasnih i nedvosmislenih hadisa. Prenosi Ibn Hadžer u “Fethul-bari” (10/480) mišljenja učenjaka oko upotrebe crteža, slika i kipova (svega što je u trodimenzionalnom obliku a ima dušu) onako kako ih je rezimirao malikijski učenjak Ibnul-Arebi:

Prvo: ako je slika u trodimenzionalnom obliku (kip i slično) od onoga što ima dušu zabranjeno je njeno korištenjo po idžmau (konsenzusu) učenjaka (naravno, iz ovoga se izuzimaju lutke).

Drugo: ako je crtež ili slika na papiru, platnu, odjeći ili slično učenjaci imaju četiri mišljenja oko njihove upotrebe:

Prvo – opća dozvola koju dokazuju hadisom kojeg bilježe Buharija i Muslim a u kojem je došao izuzetak za dozvoljenu upotrebu slika: “Osim slike na odjeći”.

Drugo – opća zabrana na koju ukazuju hadisi u kojima je došla zabrana slikanja u općem smislu.

Treće – ako je ono što ima dušu naslikano u svom potpunom izgledu onda je upotreba tih slika haram, a ako je naslikano bez glave ili u pojedinačnim dijelovima onda je dozvoljena upotreba. A ovo mišljenje je po njemu (po Ibnul-Arebiju) najispravnije. Dokaz za njega je hadis koji bilježi Nesai u kojem je došlo da Džibril, alejhi selam, nije htio da uđe u kuću Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je na zavjesi bila slika a onda je naredio Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, ili da odsiječe glave na slikama ili da od njih napravi šilte na kome će se sjediti, i dodao je da meleci ne ulaze u kuću u kojoj ima slika. Albani ovaj hadis ocjenjuje vjerodostojnim.

Četvrto – ako slika nije okačena i obješena onda je dozvoljena njena upotreba a u suprotnom nije dozvoljeno. Dokaz za to je hadis od Aiše, radijallahu anha, koja prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao sa putovanja a ona je prekrila otvor na zidu zavjesom na kojoj su bile crteži, pa čim je to vidio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, lice mu je promijenilo boju. Pa je rekao: “O Aiša, ljudi koji će se najžešće kažnjavati kod Allaha na Sudnjem danu su oni koji oponašaju Allahovo stvaranje”. Pa kaže Aiša da su isjekli tu zavjesu i napravili od nje jedan ili dva jastuka. Hadis je mutefekun alejh.

Zatim Ibn Hadžer pravi spoj između trećeg i četvrtog mišljenja i navodi dokaz koji to podupire, tj. gore spomenuti hadis kojeg bilježi Nesai.

A šejh Usejmin kada je upitan o upotrebi slika onoga što ima dušu podijelio je te slike na pet vrsta i za svaku od njih naveo šerijatski propis i dokaz.

Prva vrsta – slike koje se vješaju (na zid, ormar ili slično) s namjerom veličanja onog što je naslikano, poput slika kraljeva, predsjednika, ministara, učenjaka i slično, njihova upotreba u ovakvom obliku je haram.

Druga vrsta – slike koje se vješaju (na zid, ormar ili slično) ali kao uspomene, poput slike prijatelja, djece, roditelja i slično, njihova upotreba je takođe haram.

Treća vrsta – slike koje se vješaju (na zid, ormar ili slično) radi ukrasa poput slika na zavjesama, zidovima i slično, upotreba ovih slika je takođe haram.

Četvrta vrsta – slike kojima se ne pridaje značaj (na način da se okače i vješaju) poput slika na tepisima, posteljini, šiltetima, dekama i slično. Upotreba ovih slika po većina učenjaka, kako prenosi Nevevi, je dozvoljena.

Peta vrsta – slike koje je teško ili skoro nemoguće izbjeći, poput slika u novinama, časopisima, knjigama, na novcu i slično, a za kojima musliman ima potrebu zbog njihove koristi. Upotreba ovih sredstava je dozvoljena sa slikama koje su u njima ili na njima zbog nemogućnosti da se izbjegnu.

Prenosi Bejheki u svom Sunnenu da je Abdullah ibn Abbas, radijallahu anhu, rekao: “Slika je glava, pa kada se otkloni glava onda to nije slika”, a šejh Albani je ovaj rivajet ocijenio vjerodostojnim. Takođe, isto ovo se prenosi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, i Ikrime. A imam Ahmed je rekao: “Slika je glava”, a kada bi htio da uništi sliku obrisao bi glavu.

Iz svega spomenutog se može rezimirati otprilike onaj stav koji je zauzeo Ibn Hadžer, a to je da slike na kojima je naslikano ono što ima dušu (ljudi, meleci, životinje, džini) nije dozvoljeno vješati (na zid, ormar i slično) radi veličanja, uspomene ili ukrasa, a ako je ono što je naslikano u potpunom svom izgledu, onda ih takođe nije uopće dozvoljeno upotrebljavati. Dozvoljena je upotreba onog što je naslikano ako mu je obrisana glava ili ako su te slike naslikane na onome po čemu se gazi ili sjedi. Iz zabrane korištenja slika, kao što navodi šejh Usejmin, se izuzimaju slike za dokumente i slike u novinama, časopisima, knjigama, na novcu i slično zbog nužde i nemogućnosti da se izbjegnu.

Treća mes'ela: Postavljanje slika na facebook

Postavljanje slika na facebook može biti dvojako: prvo da se postavljaju slike žena a drugo da se stavljaju slike muškaraca, a propis prvog se uveliko razlikuje od propisa drugog.

Postavljanje slika žena na facebook
Naime, postavljanje slika žena na facebook profilu, svejedno bilo to da ih one same postave ili neko drugo od njihovih bližnjih: muž, brat, prijateljice i slično, ili postavljanje slika žena uopćeno (osim onih koje nose nikab na tim slikama) nije dozvoljeno, predstavlja veliki grijeh i pravi ogromnu fitnu među ljudima. Sa druge strane ne priliči ženi muslimanki da izlaže svoje slike preko interneta pri čemu je može gledati ko god poželi od muslimana i nemuslimana, moralnih i nemoralnih, starih i mladih, jer se to kosi sa stidom, sramežljivošću i skrivanju koje su osnovne karakteristike kod žene.

Na zabranu postavljanja slika žena na facebooku direktno ukazuju riječi Uzvišenog: “A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka čuvaju svoje polne organe; i neka ne pokazuju svoje ukrase osim onoga što je ionako spoljašnje, i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje ne pokazuju drugima, to mogu samo muževima svojim, ili očevima svojim, ili očevima muževa svojih, ili sinovima svojim, ili sinovima muževa svojih, ili braći svojoj, ili sinovima braće svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama svojim, ili robinjama svojim, ili muškarcima kojima nisu potrebne žene, ili djeci koja još ne znaju koja su stidna mjesta žena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se čuo zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite” (En-Nur, 31).

Na osnovu ovog ajeta složni su učenjaci da punoljetnoj muslimanki nije dozvoljeno da otkriva išta od svoga tijela, s tim da su se razišli oko lica, šaka i stopala, i da ga pokazuje drugima osim onima koji su njeni mahremi koji su navedeni u ajetu.

Takođe, učenjaci su složni da je ženi vadžib da pokrije i lice, šake i stopala ako otkrivanje istih izaziva fitnu (sve ono što podstiče na razmišljanje o intimnom odnosu i predigri) kod muškarca ili ako pobuđuje njegove strasti (tako što je gleda sa uživanjem i što utiče na njegovo srce i razum).

Prema tome, stavljanje slika žene muslimanke na facebook uslikane u stanju kada nije šerijatski pokrivena (ako joj je otrivena kosa ili je obučena u odjeću koja odslikava dijelove tijela i slično) se direktno kosi sa gore spomenutim ajetom koji joj naređuje da ne otkriva i ne pokazuje svoje tijelo muškarcima osim mahremima. Takođe, stavljanje slika žene muslimanke na facebook uslikane u stanju kada je šerijatski pokrivena u đilbabu (ali otkrivenog lica) nije dozvoljeno ako izaziva fitnu (sve ono što podstiče na razmišljanje o intimnom odnosu i predigri) kod muškarca ili ako pobuđuje njegove strasti (tako što je gleda sa uživanjem i što utiče na njegovo srce i razum), a nema sumnje da oni koji posjećuju facebook i gledaju te slike da će te slike kod njih izazivati fitnu i pobuđivati strasti, ako ne kod svih a onda kod mnogih od njih.

Znači, ovaj 31. ajet iz sure En-Nur je jasan, nedvosmislen i direktan šerijatski tekst kojim se zabranjuje ženama muslimankama da stavljaju svoje slike na facebook.

Takođe, da je zabranjeno postavljati slike žena na facebook indirektno ukazuju i sljedeći šerijatski tekstovi Kur'ana i Sunneta:

Prvo: riječi Uzvišenog: “Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka čuvaju svoje polne organe” (En-Nur, 30). Ovim ajetom Uzvišeni naređuje muškarcima da obaraju pogled od onoga u što je haram da gledaju, u što ulazi i gledanje u žene, kako je pojašnjeno u sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i da čuvaju svoje polne organe. A polni organi se čuvaju i sa izbjegavanjem gledanja u žene. A smisao stavljanja slika žena na facebook-u je da ih neko gleda, između ostalih i muškarci, pa ih to stavljanje slika poziva na gledanje žena čime krše ono što je došlo u ajetu.

Drugo: vjerodostojni hadisi u kojima je došla zabrana muškarcima da gledaju u žene a od kojih su sljedeći:

1. Hadis kojeg bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima a prenosi ga Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Zinaluk očiju je pogled, zinaluk ušiju je slušanje, a srce žudi i nada se, a polni organ to potvrđuje ili negira”. Prema tome, u hadisu je naznačeno da i oči mogu učiniti zinaluk posredstvom gledanja, a slike žena na facebooku su postavljene da bi se gledale, što znači da to onog koji gleda odvodi da čini zinaluk očima.

2. Hadis kojeg bilježi Muslim u svom Sahihu a prenosi ga Džerir ibn Abdullah, radijallahu anhu, da je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o iznenadnom pogledu, pa je rekao: “Okreni pogled”. Poslanik, sallallahu alejhi ve selle, naređuje da muškarac okrene glavu pri iznenadnom pogledu u ženu, a šta je tek sa onima koji udubljuju svoje poglede.

3. Hadis od Burejdeta, radijallahu anhu, u kojem je došlo da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Aliji, radijallahu anhu: “O Alija, nemoj da ti pogled slijedi drugi pogled, jer tebi pripada prvi a drugi nije tvoj”. Hadis bilježi Ebu Davud, Tirmizi i Ahmed, a dobrim su ga ocijenili Tirmizi, Bejheki, Albani i Šuajb Arnaut. Ovaj hadis ukazuje da za nenamjerni pogled u ženu nema grijeha jer je to van mogućnosti čovjeka, nego je zabranjen namjerni pogled koji obično biva drugi.

Spomenuti ajet i hadisi ukazuju na zabranu namjernog gledanja u ženu iz čega se izuzima nenamjerni prvi pogled, a s obzirom da se slike žena stavljaju na facebook da ih neko gleda, između ostalih i muškarci, pa tako tim djelom i činom stavljanje slika žena predstavlja pozivanje i mamljenje muškaraca da rade ono što im je Uzvišeni Allah zabranio i Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio.

Postavljanje slika muškaraca na facebook

Postavljanje slika muškaraca na facebook zavisi od toga koji dijelovi tijela muškarca su na njima uslikani, tj. da li se na njima vidi njegovo stidno mjesto ili ne. Po većini učenjaka ovog Ummeta, a što je ujedno i ispravno mišljenje, stidno mjesto muškarca je ono što je između pupka i koljena te mu ga nije dozvoljeno otkrivati, niti drugima gledati u njega i dirati ga. Prema tome, stavljanje slika muškaraca na facebook na kojima se pokazuje njihovo stidno mjesto nije dozvoljeno.

A što se tiče postavljanja slika muškarca u kojima je njegovo stidno mjesto pokriveno, odgovor na ovo pitanje se vraća na mes'elu upotrebe i korištenja slika uopćeno (što je obrađeno pod drugom mes'elom).

Postavlja se pitanje da li stavljanje slika muškarca na facebook-u potpada pod zabranjeno vješanje slika radi veličanja, uspomene ili ukrasa, ili potpada pod zabranjeno korištenje onog što je naslikano u njegovom potpunom izgledu. Ili ono potpada pod dozvoljenu upotrebu u slučaju kada bi se glava izbrisala, a što nije praksa onih koji postavljaju slike na facebook-u. A daleko je od toga da to ulazi pod ono što je naslikano po čemu se gazi i sjedi.

Takođe, ovo postavljanje slika se ne može uvrstiti u upotrebu slika za dokumente, ili slika u novinama, časopisima, na novcu koje je dozvoljeno koristiti radi nužde i zbog toga što se ne mogu izbjeći. Ili se postavljanje slika od strane muškaraca može uvrstiti pod slike koje je dozvoljeno koristiti radi dave, a što su dozvolili mnogi učenjaci. Ono što se može konstatovati da je vrlo teško podvesti postavljanje slika od strane muškaraca na facebook-u i pod jednu spomenutu mogućnost što dalje znači da je njihova upotreba u najblaže što se može reći upitna, a Allah zna najbolje.

Gledanje žene u muškarca koji joj nije mahrem

A što se tiče gledanja žena u slike muškaraca koje su postavljene na facebook-u, to se vraća na pitanje propisa gledanja žene u muškarca. Nema razilaženja među učenjacima da je njoj zabranjeno gledati u avret muškarca, tj. ono što je između pupka i koljena. A razišli su se učenjaci da li je dozvoljeno ženi da gleda u ostale dijelove tijela muškarca koji joj nije mahrem bez strasti, a gledanje u njega sa strašću je zabranjeno oko čega nema razilaženja.

Prvo mišljenje je da je ženi zabranjeno da gleda u muškarca koji joj nije mahrem kao što je i njemu zabranjeno da gleda u nju. Na ovom mišljenju su Šafija po jednom od dva njegova mišljenja i Ahmed u jednom rivajetu.

Drugo mišljenje je da ženi nije dozvoljeno da gleda od muškarca koji joj nije mahrem osim glavu, ruke i stopala, tj. da ne gleda u njegova prsa, leđa, butine i cjevanice a dozvoljeno joj je da gleda u njegovo lice, vrat, ruke, stopala osim ako to gleda sa strašću. Ovo je stav malikija.

Treće mišljenje je da joj je dozvoljeno da gleda u muškarca koji joj nije mahrem mimo avreta ako se ne boji da će to izazvati fitnu i ako ne gleda sa strašću. Ovo je stav hanefija, Šafije po njegovom drugom stavu i hanbelija.
Ispravan stav je treće mišljenje učenjaka čiji dokaz presuđuje po ovom pitanju, a to je ono što bilježe Buharija i Muslim u svojim Sahihima da je Aiša, radijallahu anha, za vrijeme bajrama gledala Abesince koji su igrali ratnu igru. S tim da se ovo mišljenje treba ograničiti time da gledanje žene u muškarce bude površno a ne sa udubljivanjem i zagledanjem u detalje njihovog tijela što bi moglo kod nje izazvati strasti i odvesti je u fitnu.

Prema tome, nije dozvoljeno postavljanje slika žena muslimanki na facebook-u, svejedno bile one pokrivene šerijatski ili ne, niti je dozvoljeno muškarcima da gledaju u njih ako su već postavljene njihove slike. Takođe, nije dozvoljeno postavljanje slika muškaraca u kojima se vidi njihov avret, a postavljanje slika u kojima je pokriven njihov avret je upitno osim ako je razlog toga dawa.

Ve billahi tevfik.

Na pitanje odgovorio dr. Zijad Ljakić – zijad-ljakic.com