Koje su opasnosti u zapostavljanju učenja Kur'ana?
Podrška: pitajucene@gmail.com
Podrška: +38762645414 WhatsApp, pitajucene@gmail.com
Izgubljena šifra? Unesi svoju e-mail adresu i klik na "Reset". Poslaćemo link za postavljenje nove šifre na e-mail.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Objasni zašto prijavljuješ.
Ako su ljubav prema Kur'anu i druzenje s Kur'anom jedan od razloga koji vode Allahovoj ljubavi, onda je zapostavljanje Kur'ana i los odnos prema njemu jedan od uzroka koji vode Allahovoj, subhanehu ve teala, srdzbi.
Isto kao sto su ljudi zbog svoga lijepog odnosa prema Kur'anu na razlicitim (visokim) stepenima i nivoima, neki od njih zapadaju zbog njegovog zapostavljanja naj ako niske stepene.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pozalio se na one koji glave okrecu od Kur'ana i koji ga izbjegavaju svome Gospodaru, azze ve dzelle:
‘Poslanik je rekao: ‘Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur ‘an izbjegava! ,78
Oni bi, kada bi im se ucio Kur'an, poceli galamiti i govoriti o necemu drugom kako ga ne bi culi. To je izbjegavanje (Kur'ana).
Nevjerovanje u njega jeste njegovo izbjegavanje.
Nerazmisljanje o njemu i nerazumijevanje njega takoder spada u njegovo izbjegavanje.
Pribjegavanje necemu drugom, npr. poeziji, prozi, pjesmi, govoru ili slijedenju nekog drugog puta, mimo njegovog, spada u njegovo izbjegavanje.’ 79
Dakle, oni koji izbjegavaju Allahovu knjigu mogu se podijeliti na kategorije i vrste.
Vjernik se treba cuvati od toga da zapadne u bilo koju kategoriju od navedenih cineci bilo
koju vrstu izbjegavanja Kur'ana.
Ibnul-Kajjim, rahimehullah, veli:
‘Izbjegavanje Kur'ana moze se podijeliti na vise vrsta:
– jedna je od njih izbjegavanje njegovog slusanja, vjerovanja u njega i pomnog pracenja njegovog ucenja;
– druga je izbjegavanje postupanja po njemu i zastajanja kod onoga sto je on dozvolio i zabranio, makar ga ucio i vjerovao po njemu;
– treca je izbjegavanje suđenja po njemu i izbjegavanje uzimanja njega za sudiju u temeljnim stvarima vjere i njenim ograncima,
– cetvrta je izbjegavanje razmisljanja o njemu i njegovog razumijevanja i spoznaje sta zeli Onaj Koji govori;
– peta je izbjegavanje lijecenja njime svih bolesti srca i trazenja lijeka za bolest u necem drugom.’
Sve to obuhvataju rijeci Uzvisenog:
‘Poslanik je rekao: ‘Gospodaru moj, narod moj ovaj Kur'an izbjegava!’ 80
A uz sve to moze se dodati izbjegavanje njegovog ucenja.
Postoji jos jedna vrsta njegovog izbjegavanja koja se rasirila u danasnje vrijeme, a koja se
ogleda u tome sto se mushaf ostavi na odredeno mjesto samo radi bereketa, kao npr. da se stavi na policu u kuci ili u auto pozadi ili naprijed, te sa na njemu skuplja prasina sto upucuje da se on izbjegava.
To je los odnos prema Allahovoj knjizi.
Ibnul-Dzevzi, rahimehullah, kaze:
‘Onaj ko bude posjedovao mushaf, svakog dana treba uciti bar nekoliko ajeta, kako ga ne bi
zapostavio.’ 81
Kao sto je Ibnul-Dzevzi, rahimehullah, opisao lijek za tu posljednju vrstu zapostavljanja
(izbjegavanja) Kur'ana, na drugom mjestu je spomenuo lijek za stvari koje covjeka navode da
izbjegava njegovo razumijevanje i razmisljanje o njemu, pa kaze:
‘Onaj ko uci Kur'an treba odbaciti sve ono sto ga sprecava od razumijevanja, kao npr. da ga
sejtan navede na pomisao da nije pravilno izgovorio neki harf, da ga nije izgovorio kako treba,
pa ga onda on ponavlja i time mu odvrati paznju od razumijevanja znacenja.
U to spada i to da onaj ko uci Kur'an uporno cini neki grijeh, ili pak da bude ohol ili se odaje strastima. To se desava zbog tmine srca i hrđe. To je poput prljavstine na ogledalu koja
sprecava da se vidi istina.
Srce je poput ogledala, strasti poput hrđe, a znacenja Kur'ana poput slika koje se ogledaju u
ogledalu. Uvjezbavanje srca uklanjanjem strasti jeste poput cistoce za ogledalo.’ 82
To je sto se tice onih koji izbjegavaju i zapostavljaju Kur'an.
Medutim, sto se tice onih koji su u stalnoj vezi s njim, oni se prema svojoj vezi za Kur'an
mogu podijeliti na stepene i kategorije shodno Allahovoj blagodati koju im je dao, a to je slobo-
dno vrijeme i zelja (ambicija).
Prijasnje su generacije svoje srce danonocno ozivljavale Kur'anom. Navikli su svoja srca
stalno iznova pojiti na osnovu cega su ona ostala ziva i budna.
Ibnul-Dzevzi veli:
‘Sto se tice toga koliko su ucili, tu su njihovi obicaji bili razliciti. Neki bi od njih zavrsavali svakog dana po jednu hatmu, neki bi za jedan dan zavrsavali i vise od jedne hatme, neki bi zavrsavali hatmu svaka tri dana, neki svake sedmice, neki bi zavrsavali hatmu mjesecno zbog preokupiranosti razmisljanjem, sirenjem znanja i poducavanjem, ili zbog preokupiranosti nekim drugim ibadetom mimo kiraeta ili zbog preokupiranosti stjecanjem opskrbe.’ 83
Zatim je rekao: ‘A najprece je ono sto ne sprecava covjeka od njegovih vaznih obaveza,
niti mu fizicki steti, niti cini da zbog toga izgubi pazljivo ucenje Kur'ana i razmisljanje o njemu.’ 84
Vecina islamskih ucenjaka smatra da je lijepo ucenje i razumijevanje bolje nego da (covjek) puno uci bez razumijevanja.
Tumac Kur'ana, Ibn Abbas, radijallahu anhu, kaze:
‘Da pravilno i lijepo proucim suru El-Bekara i Alu Imran s razumijevanjem, draze mi je nego da proucim citav Kur'an na brzinu.’
Zbog toga je Ez-Zerkesi, rahimehullah, rekao:
‘Neki islamski ucenjaci smatraju pokuđenim da se (Kur'an) prouci za manje od tri dana, a
kao dokaz su naveli hadis: ‘Ne razumije onaj ko uci Kur'an za manje od tri dana. ^
Odabrano misljenje, a njega zastupa vecina poznatih alima, jeste takvo da se to razlikuje od
osobe do osobe u skladu s njenim elanom, slaboscu, razmisljanjem i nemarom, jer se prenosi da je Osman, radijallahu anhu, zavrsavao hatmu za jedan dan. Pokudeno je zavrsiti hatmu za period veci od cetrdeset dana.’ 86
Medutim, ponekad covjek nije u stanju zbog raznih okolnosti zavrsiti Kur'an jedanput
mjesecno zbog bolesti, zauzetosti, dzihada i si., onda je najmanje sto moze da prouci hatmu svakih sest mjeseci, tj. dvaput u godini.
Na to ukazuje i Ez-Zerkesi citirajuci Ebu Lejsa, koji kaze:
‘Treba da prouci hatmu dvaput godisnje, ako nije u stanju vise. El-Hasen ibn Zijad prenosi
od Ebu Hanifa da je rekao: ‘Onaj ko prouci godisnje dvije hatme ispunio je duznost prema
Kur'anu, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio Kur'an Dzibrilu dvaput one godine u
kojoj je umro.’ 87
Zavrsio bih govor o ovom uzroku koji vodi ka Allahovoj ljubavi s jednom vaznom napomenom, a to je da sve ono sto je receno o ucenju Kur'an a onom koji uci Kur'an vazi i za slusanje Kur'ana onome ko ne zna da ga uci.
Allah, subhanehu, obecao je svakome onome koji slusa Kur'an uz sutnju i skrusenost Svoju milost. Uzviseni kaze:
‘A kad se uci Kur'an, vi ga slusajte i sutite da bi vam se smilovalo. 188
Tj. pomno ga slusajte kako biste razumjeli njegova znacenja i razmisljajte o njegovim poukama, sutite kada se on uci sve dok se ne zavrsi s njegovim ucenjem kako biste zasluzili Allahovu
milost, koja je najveci plod toga. 89
Allahova je milost uistinu najveci plod. Međutim, unutar te milosti nalaze se druge milosti, pored tog ploda imaju i drugi plodovi koje spominje Ibnul-Kajjim, rahimehullah, i navodi da su najpreci da ih postignu oni koji su odabrali slusanje Kur'ana nad slusanjem sejtanovih muzickih instrumenata, koji su dali prednost sutnji kad se uce kur'anski ajeti nad slusanjem poezije i slusanju govora Gospodara zemlje i neba nad slusanjem pripovjedaca i pjesnika.
Onaj ko izabere to slusanje nece ostati bez upute, niti bez shvatanja pouke, niti bez opomene
da treba spoznati i razmisljati o ajetima, niti bez vodica ka uputi, niti bez onoga sto ce ga odvracati od zablude, niti bez vodica koji covjeka sprecava da krene krivim putem, niti bez vida od sljepila, niti bez onoga sto ce ga uputiti na dobro i odvratiti od onoga sto mu steti i skodi, niti bez upute na svijetlo, niti bez izlaza iz tmine, niti bez onoga sto ce odvracati od strasti, niti bez onoga sto ce podsticati na bogobojaznost, niti bez jasnoce vida, niti bez zivota za srce, niti bez utjehe i lijeka, niti bez zastite i spasa, niti bez otklanjanja nedoumice, niti bez pojasnjenja dokaza, niti bez onoga sto potvrduje istinu, a opovrgava laz.’ 90
Sve ovo i drugo spada u milosti koje postize covjek kada postupa po ovom savjetu’
‘Kome se bude ucio Kur'an, neka zamisli kao da ga slusa od Allaha kako mu On pomocu njega govori.’ 91
fusnote:
78 Kur'an, 25:30.
79 ‘Tefsirul-Ibn Kesir’, 3/306.
80 ‘El-fevaid’ od imama Ibnul-Kajjima el-Dzevzijja, str. 82.
81 ‘Muhtesaru ‘Minhadzi- 1-kasidin’, str. 46.
83 ‘Muhtesar ‘Minahadzul-kasidin’, str. 45.
84 Ibid.
85 Biljezi ga Ebu Davud, hadis br. 1394 (2/116), Tirmizi, hadis br. 2950 i kaze da je hasen-sahih (8/145). Biljezi ga i Ibn Madza u djelu ‘El-ikame’, hadis br. 1347 (1/428). Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u djelu ‘Sahihul-Ibn Madza’, hadis br. 1 107 (1/225).
86 ‘El-burhan fi ulumil-Kur'an’, 1/471 .
87 ‘El-burhan fi ulumil-Kur'an’, 1/471.
88 Kur'an, 7:204.
89 ‘Tefsirul-Kasimi’ koji se jos zove ‘Mehasinut-te'vili’ od sejha Muhammeda Dzemaluddina el-Kasimijja, verifikovao Muhammed Fuad Abdul-Baki, 7/2933, izdavac: Daru Ihjahil-kutubil-arebijjeti, Kairo.
90 ‘Medaridzus-salikin’, 1/475.
91 ‘Medaridzus-salikin’, 1/504.
————
Iz knjige “Deset stvari koje vode Allahovoj ljubavi”
Autor: Ibn Kajjim El-Dževzijje